Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-3612/2024-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Tihane Marije Miladin, predsjednice vijeća, Ivice Veselića, suca izvjestitelja i člana vijeća te Vlatke Paškvalin Bošković, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Luka Rijeka d.d. iz Rijeke, Riva 10, OIB: 92590920313, zastupanog po punomoćnicima iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Miljenka Mrakovčića i Bojana Milića iz Rijeke, protiv 1. tuženice GEZ, iz [adresa], 457 DPT-8, Miraflores, Lima 18 i 2. tuženika ŠEZ, iz [adresa],DPT-8, Miraflores, Lima 18, oboje zastupani po punomoćnici Dunji Kreso, odvjetnici iz Krka, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi 1. i 2. tuženika protiv presude zbog ogluhe Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Opatiji poslovni broj P-986/2020-18 od 9. veljače 2024., u sjednici vijeća održanoj 22. travnja 2025.,

r i j e š i o  j e

I. Ukida se presuda zbog ogluhe Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Opatiji poslovni broj P-986/2020-18 od 9. veljače 2024. i predmet vraća istom sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

II. Nova glavna rasprava održat će se pred drugim sucem pojedincem.

III. Odluka o troškovima žalbenog postupka ostavlja se za konačnu odluku.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom zbog ogluhe usvojen je tužbeni zahtjev tužitelja:

"I. Utvrđuje se da je Luka Rijeka d.d., OIB: 92590920313, Riva 10, Rijeka vlasnik nekretnina označenih kao k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u cijelosti, 1/1 (jednoj jednini) dijela.

II. Utvrđuje se da je Luka Rijeka d.d., OIB: 92590920313, Riva 10, Rijeka vlasnik nekretnina označenih kao k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u cijelosti, 1/1 (jednoj jednini) dijela.

3. Nalaže se tuženima da tužitelju naknade prouzročeni parnični trošak u iznosu od 232,26 EUR, sa zateznom kamatom od 9. veljače 2024. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih nefinancijskim trgovačkim društvima na razdoblje dulje od godine dana izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, u roku od 15 dana, dok se preostali dio zahtjeva tužitelja za naknadu parničnog troška u iznosu od 2.493,75 EUR sa zateznom kamatom od 9.veljače 2024. odbija kao neosnovan."

2. Protiv navedene presude žale se tuženici zbog svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22, 155/23, dalje: ZPP), uz prijedlog da pobijanu presudu ukine i predmet vrati na ponovno odlučivanje, uz naknadu troška žalbe.

2.1. Tužitelj u odgovoru na žalbu protivi se navodima žalbe kao neosnovanima i predlaže potvrditi pobijanu presudu uz naknadu troška odgovora na žalbu.

3. Žalba je osnovana.

4. U postupku pred sudom prvoga stupnja počinjena je bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 5. i 11. ZPP, na koje povrede žalitelj i ukazuje.

5. Prije svega valja istaknuti da spisu ne prileži prevedena tužba s prilozima te je sud zaprimljenu tužbu dostavio tuženima (prvo, drugo, treće i četvrto tuženima) rješenjem od 30. studenoga 2020., da bi istoga dana pozvao "nadležno pravosudno tijelo u Peruu, Južna Amerika" sa zamolnicom za uručenje pismena diplomatskim putem prvo i drugo tuženima. Treće i četvrto tuženi, s adresama u Republici Hrvatskoj, dali su odgovor na tužbu 7. prosinca 2020. kojim su "osporili tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti". Predsjednica suda je 2. prosinca 2020. godine uputila zamolnicu za uručenje predmetne tužbe Ministarstvu pravosuđa i uprave, Upravi za europske poslove, međunarodnu i pravosudnu suradnju sa molbom da se potpisane dostavnice vrate tome sudu. Dana 31. siječnja 2022. Ministarstvo pravosuđa i uprave, Uprava za europske poslove, međunarodnu i pravosudnu suradnju dostavlja sudu prvog stupnja "dopis Konzulata Republike Hrvatske u Limi u kojem KEZ potpisom potvrđuje primitak pismena za njega i njegovu majku GEZĐ", a tužitelj podneskom od 27. ožujka 2023. predlaže sudu da "1. i

2. tuženicima odredi privremenog zastupnika".

5.1. Sud prvog stupnja 7. travnja 2023. poziva tužitelja prevesti "dopis Konzulata po ovlaštenom sudskom vještaku" te tužitelj 19. travnja 2023. godine "dostavlja sken ovjerenog prijevoda dopisa Konzulata Republike Hrvatske u Limi, Peru, sastavljeno po ovlaštenom sudskom tumaču za španjolski jezik".

5.2. Prvo i drugo tuženi 19. siječnja 2024. godine dostavljaju odgovor na tužbu kojim su "osporili tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti" ističući da "tužitelj nije dokazao osnovu za stjecanje prava vlasništva na predmetnim nekretninama", da bi sud 9. veljače 2024. godine donio pobijanu presudu zbog ogluhe navodeći u obrazloženju da "tuženi nisu u roku od 30 dana od primitka rješenja kojim se pozivaju da dostave odgovor na tužbu, dostavili odgovor na tužbu, a kako osnovanost tužbenog zahtjeva proizlazi iz činjenica navedenih u tužbi, a te činjenice nisu u suprotnosti s dokazima koje je tužitelj dostavio ili sa činjenicama koje su opće poznate, te ne postoje opće poznate okolnosti iz kojih proizlazi da su tuženi bili spriječeni podnijeti odgovor na tužbu" odlučeno je na temelju odredbe čl. 331. b ZPP-a.

6. Odredbom čl. 284. st. 5. ZPP-a propisano je: "Ako je udovoljeno uvjetima za donošenje presude bez održavanja rasprave iz čl. 332. a ovog Zakona ili presude zbog ogluhe iz članka 331. b ovog Zakona, sud neće odrediti pripremno ročište, nego će strankama dostaviti pisani otpravak presude".

6.1. Prema tome, s obzirom na stanje u predmetu, prijeporno je da li je prvostupanjski sud dana 9. veljače 2024. mogao donijeti pobijanu presudu.

6.2. Prema pravnom shvaćanju ovoga suda, postupak prvostupanjskog suda nije pravilan. Prije svega nije razvidno znaju li prvo i drugo tuženi hrvatski jezik, a dostavljena tužba i prilozi uz tužbu nisu bili prevedeni na španjolski jezik. Nadalje, tužitelj tužbenim zahtjevom predlaže utvrditi da je on "vlasnik nekretnina označenih kao k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u cijelosti, 1/1 dijela" te da je "vlasnik nekretnina označenih kao k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u cijelosti, 1/1 dijela". Kao dokaz navedenoga tužitelj je dostavio "uvjerenje o uvjetima uređenja prostora Općine Rijeka, Općinski komitet za urbanizam, izgradnju, katastar i komunalno-stambene prostore od 10. ožujka 1986., projekt za dobivanje građevinske dozvole cestovnog spoja platoa 1. i platoa 2. na Kukuljanovu,tb: 2516, adm. br. 299/85 iz rujna 1986., molbu za izdavanje urbanističkih uvjeta – "Plato 20" Lučka skladišta Škrlejvo, izvadak iz zemljišne knjige, povijesni prikaz zk. ul [broj ZK uloška]. Valja istaknuti da u spisu ne prileži "povijesni prikaz zk. ul [broj ZK uloška]".

7. Prema odredbi čl. 331.b st. 1. ZPP-a ako tuženik ne podnese odgovor na tužbu u određenom roku, donijet će se presuda kojom se prihvaća tužbeni zahtjev (presuda zbog ogluhe), ako budu ispunjene sljedeće pretpostavke:

1) ako su tuženiku tužba i poziv na davanje odgovora na tužbu uredno dostavljeni, 2) ako osnovanost tužbenog zahtjeva proizlazi iz činjenica navedenih u tužbi, 3) ako činjenice na kojima se temelji tužbeni zahtjev nisu u protivnosti s dokazima koje je sam tužitelj podnio ili s činjenicama koje su općepoznate,

4) ako ne postoje općepoznate okolnosti iz kojih proizlazi da su tuženika spriječili opravdani razlozi da podnese odgovor na tužbu.

7.1. Isto tako prema odredbi st. 2. čl. 331.b ZPP-a neće se donijeti presuda zbog ogluhe i kad je udovoljeno uvjetima iz st. 1. ovoga članka ako sud nađe da je riječ o zahtjevu kojim stranke ne mogu raspolagati (čl. 3. st. 3.). U st. 4. istog članka izrijekom je dalje određeno da ako iz činjenica navedenih u tužbi ne proizlazi osnovanost tužbenog zahtjeva, da će tada sud odrediti pripremno ročište i ako na tom ročištu tužitelj ne preinači tužbu, donijet će presudu kojom se tužbeni zahtjev odbija.

7.2. Prema tome, u slučaju donošenja presude zbog ogluhe, sud je dužan utvrditi jesu li ispunjene pretpostavke iz čl. 331.b ZPP-a, pa ako su pretpostavke ispunjene donijeti presudu zbog ogluhe, a ako te pretpostavke nisu ispunjene valja zakazati pripremno ročište i provesti dokazni postupak.

8. Iz činjeničnih navoda tužbe i predloženih dokaza, nije se sa sigurnošću moglo odlučiti o tužbenom zahtjevu. Prije svega uz tužbu nisu dostavljeni dokazi da bi prvo i tuženi bili upisani vlasnici predmetnih čestica niti tužitelj to tvrdi da bi tuženi bili upisani vlasnici predmetnih nekretnina koje traži utvrditi svojim vlasništvom. Nadalje, tužitelj u tužbi niti ne tvrdi na koji način je stekao vlasništvo tih nekretnina, osim što navodi da je "od 1986. u zakonitom, istinitom i poštenom posjedu predmetnih nekretnina" što bi upućivalo da moguće traži utvrditi da je na temelju dosjelosti stekao pravo vlasništva.

8.1. Valja istaknuti da bi se dosjelošću steklo vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari, takav posjed treba imati zakonom određenu kakvoću i neprekidno trajanje kroz zakonom određeno vrijeme, a posjednik sposoban biti vlasnikom te stvari (čl. 159. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima /„Narodne novine“, broj: 91/96, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17 - dalje: ZV/).

9. Kako pretpostavke iz čl. 331.b ZPP-a nisu ispunjene, sud je pogrešno donio pobijanu odluku.

10. Zaključno, ovaj viši sud ima potrebe uputiti na pravno shvaćanje Ustavnog suda Republike Hrvatske izraženo u odluci broj: U-III-5989/2013 od 9. veljače 2016. („Narodne novine“ broj 25/16.): „Ustavni sud podsjeća: pravna sigurnost - zajedno s načelom supremacije prava - podrazumijeva da je pravo stvoreno kako bi se primjenjivalo u praksi na konkretne životne situacije. Iako je apstraktno vrednovanje samog zakonodavstva važno za ostvarenje načela vladavine prava (...), kategoričnost objektivnog prava nikako ne znači da se pravna pravila smiju primjenjivati na konkretne životne situacije toliko nefleksibilno, mehanički i slijepo da postaje nemoguće uvažavati imperative razumnosti i pravičnosti.“

11. Slijedom iznesenoga, počinjene su gore opisane bitne povrede odredaba parničnog postupka te je valjalo na temelju odredbe članka 369. st. 1. ZPP-a žalbu 2. tuženika prihvatiti i ukinuti presudu i rješenje suda prvoga stupnja i predmet vratiti sudu prvog stupnja koji će u ponovnom postupku otkloniti nedostatke zahvaćene bitnim povredama odredaba parničnog postupka, te će pri donošenju nove odluke dati jasne i nedvojbene razloge u svezi s tužbenim zahtjevom.

12. S tim u svezi, valjalo je ukinuti i odluku o trošku o kojem će prvostupanjski sud u smislu odredbe čl. 164. st. 4. ZPP odlučiti u odluci kojom završava postupak pred tim sudom.

13. Slijedom navedenog odlučeno je kao pod točkom I izreke.

14. Na temelju odredbe članka 371. ZPP-a određeno je da se nova glavna rasprava održi pred drugim sucem pojedincem (točka II.).

15. U ponovnom postupku sud će otkloniti bitne povrede postupka na koju mu je ovim rješenjem ukazano. Sud će imati u vidu prije svega predmet spora te će na nedvojben način raspraviti i utvrditi prijeporne činjenice u skladu s dokaznim prijedlozima stranaka, imajući u vidu i ostale žalbene navode tuženika te će u novoj odluci dati jasne razloge, a izvedene dokaze ocijeniti na način određen člankom 8. ZPP-a i potom donijeti novu zakonitu odluku.

16. Odluka pod točkom III. izreke temelji se na odredbi čl. 166. st. 3. ZPP.

U Zagrebu 22. travnja 2025.

Predsjednica vijeća:

Tihana Marija Miladin