REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-1702/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Marine Paulić, predsjednice vijeća, Ivana Vučemila člana vijeća i suca izvjestitelja, te Darka Milkovića, mr. sc. Senije Ledić i Renate Šantek, članova vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice PRIVREDNE BANKE ZAGREB d.d., OIB 02535697732, Zagreb, Radnička cesta 50, koju zastupaju punomoćnici Jelena Matulić i Boris Bilić, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Matulić & Bilić d.o.o., Split, Lovretska 25, protiv 1. tuženika STEČAJNA MASA IZA RADNIK d.d. u stečaju, OIB 22482451785, Zagreb, Deščevec 4, 2. tuženika RADNIK-INŽENJERING d.o.o., OIB 49140100986, Zagreb, Vlaška 81/a, kojeg zastupa punomoćnik Matija Sučević, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Sučević i partneri d.o.o., Zagreb, Gundulićeva 63 i 3. tuženice STAMBENE ZADRUGE SAVA, OIB 88899032132, Zagreb, Uskočka 1, koju zastupa punomoćnik Alen Vasiljević, odvjetnik u Kutini, V. Nazora 7, radi pobijanja pravnih radnji stečajnog dužnika, odlučujući o prijedlogu tužiteljice za dopuštenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske, poslovni broj Pž 4109/2024-3 od 28. studenoga 2024., kojom je djelomično potvrđena, a djelomično preinačena presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-362/2021 od 17. svibnja 2024., u sjednici održanoj 22. travnja 2025.
r i j e š i o j e:
Prijedlog tužiteljice za dopuštenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske, poslovni broj Pž 4109/2024-3 od 28. studenoga 2024., se odbacuje.
Obrazloženje
1. Tužiteljica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske, poslovni broj Pž 4109/2024-3 od 28. studenoga 2024., kojom je djelomično potvrđena, a djelomično preinačena presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-362/2021 od 17. svibnja 2024., uz tvrdnju da je pobijana odluka nezakonita.
2. 1. U prijedlogu je naznačila slijedeća pravna pitanja:
"1. Ostvaruje li sud osobito tešku povredu odredaba parničnog postupka ukoliko u drugostupanjskoj odluci potpuno istupi od pravnog shvaćanja iz prethodne drugostupanjske odluke i upute sadržane u istoj?
2. Ostvaruje li sud osobito tešku povredu odredaba parničnog postupka ukoliko u prethodnoj drugostupanjskoj odluci anulira pravno shvaćanje o nepriznavanju kao vjerodostojnog nalaza i mišljenja po jednom sudskom vještaku da bi u novoj drugostupanjskoj odluci isto priznao i ocijenio kao valjano te temeljem istoga primijenio materijalno pravo i meritorno odlučio o pravnoj stvari?
3. Ukoliko je pravna osoba većinski osnivač nove pravne osobe može li se smatrati da je znala da ranijoj pravnoj osobi prijeti nesposobnost za plaćanje i da se radnjama iste oštećuju vjerovnici u smislu odredbe čl. 131.st.1. Stečajnog zakona? 4. Ostvaruje li sud osobito tešku povredu odredaba parničnog postupka ukoliko dosudi troškove postupka koji su protivni odredbi Tar.br. 8. toč. 3. i 4. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika i predstavljaju prekoračenje navedene odredbe, a imajući u vidu da je iste dužan primijeniti sukladno odredbi čl. 155. st. 2. Zakona o parničnom postupku?"
2.2. Smatra da su navedena pitanja važna za odluku u ovom sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.
3. Uz navedena pitanja, sukladno čl. 385.a st. 2. ZPP-a, predlaže da joj se dopusti podnijeti reviziju zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava radi čega je povrijeđeno temeljno ljudsko pravo na pravično suđenje i jednakost svih pred zakonom zajamčeno čl. 29.st.1. i 14. st. 2. Ustava RH.
4. U odgovoru na prijedlog III. tuženica osporava dopuštenost i osnovanost prijedloga te predlaže isti odbiti, odnosno odbaciti.
5. Prijedlog je u cijelosti nedopušten.
5.1. Postupajući sukladno odredbama čl. 385., čl. 385.a i čl. 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11-proč. tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 79/19, 80/22 i 114/22- dalje: ZPP), revizijski sud je utvrdio da je u prijedlogu za dopuštenje revizije određeno postavljeno više pravnih pitanja, međutim u prijedlogu nije iznesen ni jedan razlog važnosti naznačenim pitanjima, u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP- a.
5.2. Odredbom čl. 385.a st. 1. ZPP-a propisano je da će Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustiti reviziju ako se u povodu nje može očekivati odluka o pravnom pitanju koje su nižestupanjski sudovi u tom sporu razmatrali, a koje je važno za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.
5.3. Stoga, iako su u prijedlogu za dopuštenje revizije određeno naznačena pravna pitanja za navedena pitanja nisu uopće izneseni razlozi njihove važnosti zbog kojih bi postavljena pitanja bila važna u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP-a, a uz to tužiteljica u prijedlogu i ne tvrdi da o pravnim pitanjima postoji različita praksa drugostupanjskih sudova niti ne tvrde da o postavljenim, ili da pobijanja odluka odstupa od prakse revizijskog suda, Ustavnog suda RH ili ESLJP-a, zbog čega se ne radi o važnim pitanjima, niti o dostatnim razlozima za intervenciju ovoga suda. Postavljenim pitanjima i pozivanjem na pogrešnu primjenu materijalnog prava tužiteljica u prijedlogu za dopuštenje revizije zapravo samo iznosi svoja pravna shvaćanja o tim pitanjima, čime u biti samo osporava po nižestupanjskim sudovima utvrđeno činjenično stanje i pravilnost primjene materijalnog prava iznoseći svoje shvaćanje o tome kako je u konkretnom slučaju trebalo suditi.
6. S obzirom na navedeno valja zaključiti da to nisu razlozi čl. 385.a ZPP-a koji bi u cilju ujednačavanja sudske prakse opravdavali intervenciju revizijskog suda.
7. Prijedlog je, kako je naprijed navedeno, podnesen i iz razloga navedenih u čl. 385.a st. 2. ZPP-a, pozivajući se na povredu temeljnog ljudskog prava, konkretno prava na pravično suđenje.
8. Revizijski sud ocjenjuje da predlagateljica navodima iznesenim u prijedlogu za dopuštenje revizije nije učinila vjerojatnim da su joj tijekom prvostupanjskog i drugostupanjskog postupka povrijeđena temeljna ljudska prava u smislu odredbe čl. 385.a st. 2. ZPP-a. Naime, razlozi koje predlagateljica veže uz povredu temeljnih ljudskih prava tiču se povrede prava na pravično suđenje zajamčenog čl. 6. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine - Međunarodni ugovori" broj 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10, 13/17 - dalje: EKLJP) i čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 2/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10 i 5/14 dalje: Ustava RH).
9. Prema načelnom shvaćanju ovoga suda u primjeni st. 2. čl. 385.a ZPP-a, nije svaka nezakonitost ili nepravilnost u radu suda ujedno i povreda temeljnoga ljudskog prava, niti je ova zakonska odredba osnova za pretjerano širenje privatne funkciju revizije po dopuštenju jer i ta revizija ima javnu funkciju (kao što je imala i izvanredna) koja je funkcija primarno vezana uz donošenje presuda s precedentnim učinkom, a ne uz kontrolu zakonitosti (što je bila funkcija redovne revizije).
10. Osim toga, odredba čl. 6. st 1. EKLJP i čl. 29. st 1. Ustava RH sadrže određena procesna jamstva, a revizijski sud ocjenjuje da je u postupku pred nižestupanjskim sudovima tužiteljici bilo omogućeno izjasniti se o navodima tuženika, iznositi činjenice i predlagati dokaze te na taj način ravnopravno sudjelovati u postupku. Iz sadržaja pobijanih presuda proizlazi da su sudovi u svojim presudama odgovorili na sve odlučne navode tužiteljice, pa tako i one koji se tiču razloga glede odlučnih činjenica iz odredbe čl. 375. st. 4. i čl. 377. st. 2. ZPP-a, ali i čl. 155. st. 1. ZPP-a, što su učinili ocjenom svih u postupku izvedenih dokaza sukladno čl. 8. ZPP-a, dajući za svoju ocjenu detaljno navedene razloge koji imaju činjeničnu i pravnu podlogu. U tom su smislu presude sudova detaljno obrazložene i ne mogu se smatrati arbitrarnima niti očito nerazumnim, pa stoga sadržaj prijedloga ni njegovi prilozi ne upućuju na zaključak da tužiteljica nije imala pravično suđenje.
11. Imajući u vidu navedeno tužiteljici nije povrijeđeno pravo na pravično suđenje.
12. Slijedom navedenog, ocjena je ovog suda da nisu ispunjene pretpostavke za intervenciju ovoga suda ni u smislu čl. 385.a st. 2. ZPP-a i dopuštenje revizije, te je na temelju odredbe čl. 385.a u svezi čl. 389.a st. 1. i čl. 389.a st. 4 ZPP-a, riješeno kao u izreci.
Zagreb, 22. travnja 2025.
Predsjednica vijeća
Marina Paulić
