Republika Hrvatska

Upravni sud u Zagrebu

Zagreb, Avenija Dubrovnik 6 i 8

Poslovni broj: UsI-5408/2023-14

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Manueli Ostoić Čačinović, kao sucu pojedincu i Aniti Ćavar, zapisničarki, u upravnom sporu tužitelja Grad Bjelovar, Gradonačelnik, Bjelovar, Trg E. Kvaternika 2, protiv tuženika Ministarstva pravosuđa i uprave Republike Hrvatske, Uprave za građansko, trgovačko i upravno pravo, Zagreb, Vukovarska 49, uz sudjelovanje zainteresirane osobe PS iz [adresa], radi naknade za deposedirano zemljište, 22. travnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja za poništenje rješenja Ministarstva pravosuđa i uprave Republike Hrvatske, Uprave za građansko, trgovačko i upravno pravo, KLASA: UP/II-944-01/22-01/06, URBROJ: 514-04-02-01-01/07-23-02 od 4. rujna 2023.

Obrazloženje

1. Osporavanim rješenjem tuženika Ministarstva pravosuđa i uprave Republike Hrvatske, Uprave za građansko, trgovačko i upravno pravo, KLASA: UP/II-944-01/22- 01/06, URBROJ: 514-04-02-01-01/07-23-02 od 4. rujna 2023. odbijena je žalba tužitelja protiv rješenja Bjelovarsko-bilogorske županije, Upravnog odjela za poslove državne uprave, odsjeka za imovinsko-pravne poslove, KLASA: UP/I-944-18/06-01/1, URBROJ: 2103/1-22-22-154 od 16. ožujka 2022 kao neosnovana. Rješenjem prvostupanjskog tijela prihvaćen je prijedlog ovdje zainteresirane osobe PS za utvrđivanje naknade za oduzeto neizgrađeno građevinsko zemljište, dio kčbr. [katastarska čestica], vrt u Istarskoj ulici, površine 240 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o [katastarska općina] te joj je utvrđena naknada u iznosu od 105.960,91 kuna. Točkom II. kao obveznik naknade određen je Grad Bjelovar te mu je naloženo zainteresiranoj osobi isplatiti utvrđeni iznos u roku 15 dana od pravomoćnosti rješenja., točkom IV. odlučeno je o trošku zastupanja i ovdje tužitelju naloženo isplatiti zainteresiranoj osobi 8.750,00 kuna.

2. Tužitelj podnosi tužbu te i nadalje kao i u žalbi ustraje kod prigovora promašene pasivne legitimacije, te obrazlaže kako Grad Bjelovar nje jedini već samo jedan od pravnih slijednika bivše Općine Bjelovar, a svi slijednici odgovaraju solidarno za obveze bivše Općine.

2.1 Tužitelj smatra kako je trebalo ukinuti prvostupanjsko rješenje i predmet vratiti na ponovni postupak, gdje je trebalo uključiti sve koji su solidarno odgovorni. Nadalje, poslovi koje je vodila Općina nisu prilikom preustroja prešli u nadležnost Grada, već županija , odnosno državne uprave, pa niti u tom konkretnom predmetu tužitelj nije pravni slijednik Općine Bjelovar. Pozvao se na odredbu čl.87. Zakona o lokalnoj samoupravi (Narodne novine, broj: 90/92)

2.2 Kako iz dopisa Državnog arhiva proizlazi da je dokumentacija u ovom predmetu pohranjena u pismohrani Bjelovarsko-bilogorske županije, sukladno gore navedenoj odredbi proizlazi da je u ovom konkretnom slučaju pravni slijednik Općine Bjelovar Bjelovarsko-bilogorska županija.

2.3 Tužitelj ne osporava kako je naknadu za deposedirano zemljište prijašnjim vlasnicima trebala isplatiti općina, ali je korisnik kome je zemljište dodijeljeno bio dužan doznačiti sredstva Općini koja bi ta sredstva podijelila prijašnjim vlasnicima.

2.4 Drugostupanjsko tijelo je pogrešno ocijenilo da postoji obveza isplate naknade od strane pravnih slijednika Općine Bjelovar.

2.5 Tužitelj smatra da je tuženik pogrešno ocijenio postojanje obveze isplate pravične naknade od strane tužitelja, te da je prvostupanjskim rješenjem određena visina naknade previsoka.

2.6. Predlaže sudu da poništi rješenje tuženika od 04.rujna 2023.

3. Tuženik u odgovoru na tužbu ističe da osporava tužbene navode u cijelosti, te se poziva na razloge iznijete u obrazloženju pobijanog rješenja.

4. Zainteresirana osoba u odgovoru na tužbu osporava tužbene navode u cijelosti, te se poziva na razloge iznijete u obrazloženju pobijanog rješenja. Dodaje kako su u postupku točno utvrđene činjenice, pravni osnov i pasivna legitimacija ovdje tužitelja. Navela je i kako je to treće rješenje koje je donio tuženik u ovom predmetu , a ovdje tužitelj protiv prethodnih drugostupanjskih rješenja nije podnosio tužbe Upravnom sudu. Prethodna rješenja su bila vraćena na ponovni postupak povodom žalbe ovdje tužitelja samo radi izračuna vrijednosti oduzetog zemljišta, a ne radi osporavanja pasivne legitimacije tužitelja.

.4.1. Predlaže tužbu odbiti kao neosnovanu.

5. Tužbeni zahtjev tužitelja je neosnovan.

6. Sud je održao usmenu i javnu raspravu u odsutnosti uredno pozvanog opunomoćenika tužitelja i opunomoćenika tuženika, a u prisutnosti zainteresirane osobe PS, na temelju ovlaštenja iz odredbe članka 91. stavka 3. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj: 36/2024 u daljnjem tekstu: ZUS), o čemu su stranke bile upozorene u pozivu za raspravu.

6.1.Sud je odbio prijedlog tužitelja za odgodom rasprave iz razloga ekonomičnosti, a zbog dugotrajnosti vođenja ovog postupka. Napominje se kako tužitelj nije predložio provođenje dokaza.

7. Ocjenjujući zakonitost osporavanog rješenja, sud je izvršio uvid u sudski spis predmeta i spis tuženika dostavljen uz odgovor na tužbu.

8. Predmet ovog postupka je određivanje naknade za neizgrađeno građevinsko zemljište koje je oduzeto rješenjem Skupštine općine Bjelovar, Komisije odbornika , broj: 06/UP/I-142/1-1985 od 26.travnja 1985. prijašnjoj vlasnici LS kao dio kč. br. [katastarska čestica] u površini 240 m2 odnosno novoformirani dio ove čestice pod novom oznakom kč. br. [katastarska čestica] u površini 209 m2 koja po novoj izmjeri odgovara kč. br. [katastarska čestica] površine 209 m2. Predmetno zemljište oduzeto je iz posjeda prijašnje vlasnice u svrhu izgradnje novih bolničkih kapaciteta u korist Medicinskog centra Dr. Emilija Holik u [adresa] na temelju Zakona o građevinskim zemljištu (Narodne novine, broj: 54/80, 48/88, pročišćeni tekst, 16/90 i 53/90)

8.1 Postupak određivanja naknade koji je bio pokrenut za vrijeme važenja Zakona o građevinskom zemljištu nije pravomoćno okončan pred nadležnim tijelom uprave, jer prijašnja vlasnica nije na zapisnik prihvatila sklapanje nagodbe. Prijašnjoj vlasnici nije do stupanja na snagu Zakona o izvlaštenju pravomoćno utvrđena naknada pred upravnim tijelom niti u sudskom vanparničnom postupku.

9. Iz podataka spisa predmeta proizlazi da je upravni postupak koji prethodi ovom sporu vođen po zahtjevu PS

10. Odredbom čl.37. Zakona o građevinskom zemljištu (Narodne novine , broj:48/88- pročišćeni tekst, 16/90 i 53/90) bilo je propisano da prijašnjem vlasniku građevinskog zemljišta koje je postalo društveno vlasništvo pripada pravična naknada koja se određuje prema odredbama Zakona o eksproprijaciji (st.1), a naknadu prijašnjem vlasniku isplaćuje općina koja u postupku određivanja naknade ima položaj stranke (st.2)

Odredbom čl.46.Zakona o izvlaštenju (Narodne novine ,broj: 9/94, 35/94, 112/00, 114/01 i 79/06) propisano je da se odredbe ovoga Zakona primjenjuju na započete postupke eksproprijacije u kojima nije, do stupanja na snagu ovog Zakona doneseno konačno rješenje i postupke određivanja naknade u kojima nije donesena pravomoćna odluka, ili ako ta tješenja, odnosno odluke budu poništene ili ukinute.

11. Prigovor promašene pasivne legitimacije tužitelja i ovaj sud ocjenjuje kao neosnovanim jer je isti već ocjenjivan u dosadašnjem postupku i poziva se na presudu Upravnog suda u Zagrebu broj US I - 1315/12 od 29 siječnja 2014 ikojom je odbijena tužba Grada Bjelovara protiv rješenja tuženika od 17.siječnja 2012 je je sud ocijenio da je osporavanim rješenjem tuženika pravilno poništeno prvostupanjsko rješenje od 14.siječnja 2011. kojim je kao obveznik naknade određen korisnik zemljišta, a stav je suda kako je tuženik pravilno zaključio da je obveznik naknade u smislu čl.37. Zakona o građevinskom zemljištu općina koja je zemljište dodijelila na korištenje, au konkretnom slučaj uto je upravo ovdje tužitelj, kao pravni slijednik općine Bjelovar 12. Sud utvrđuje kako se čl.46.Zakon o izvlaštenju primjenjuje u svim slučajevima u kojim naknada za eksproprirane nekretnine ili deposedirane nekretnine po ranijim propisima nije pravomoćno određena.

Zakon o građevinskom zemljištu glede određivanja naknade za deposedirano zemljište upućivao je na odredbe Zakona o eksproprijaciji (Narodne novine, broj: 10/78., 5/80., 30/82., 46/82, pročišćeni tekst, 28/87., 39/88., 73/91) a taj Zakon prestao je važiti stupanjem na snagu Zakona o izvlaštenju 18.veljače 1994. te se naknada sada određuje prema odredbama čl.46.u vezi s čl. 32.33. istoga Zakona. U konkretnom slučaju obveznik naknade je općina koja je zemljište dodijelila na korištenja.

13. Prvostupanjskim rješenje naknada za deposedirano zemljište određena je u ukupnom iznosu od 105.960, 91 kn (14.109,31 Euro) na temelju nalaza i mišljenja vještaka građevinske struke koji je tržišnu vrijednost procijenio temeljem Zakona o izvlaštenju sukladno uputi iz prethodnog rješenja tuženika od 22.prosinca 2020. Tuženik se detaljno očitovao na izračun naknade koje obrazloženje prihvaća i ovaj sud U konkretnom slučaju pravilno je prihvaćena procjena vještaka koja je sačinjen sukladno odredbi čl.33. st.1.Zakona o izvlaštenju prema kojoj se u tom slučaju naknada određuje u novcu u visino tržišne vrijednosti nekretnine koja se izvlašćuje u vrijeme donošenja prvostupanjskog rješenja o izvlaštenju, a st.2. ovog članka tržišna vrijednost se definira kao vrijednost izražena u cijeni koja se za određenu nekretninu može postići na tržištu i koja ovisi o odnosu ponude i potražnje u vrijeme njezina utvrđenja.

14. Sud utvrđuje kako se vještak pridržavao uputa prilikom procjene, jer je kod Općinskog suda u Bjelovaru, z.k odjela pribavio podatke o konkretno sklopljenim kupoprodajnim ugovorima takvog ili sličnog zemljišta te u procjeni dao pregled pribavljenih podataka iz svih izvora kako bi se moglo utvrditi da je procjena izrađena na objektivan način, u skladu s tržišnim prilikama na području k. o [katastarska općina] prije procjene održan je i očevid na licu mjesta. Na očevid su pozvane sve stranke kojima je na taj način osigurano sudjelovanje u postupku

I ovaj sud smatra kako je tržišna cijena pravilno utvrđena sukladno odredbi navedenog čl.33.Zakona o izvlaštenju, koju cijenu je dovoljno individualiziralo i obrazložilo tijelo u upravnom postupku..

15. Analizom cjelokupnog spisa predmeta, ocjenjujući zakonitost osporenog rješenja, polazeći pritom od sadržaja obrazloženja odluke tuženika, sud cijeni kako navodima tužbe i tijekom postupka pravilnost u postupku utvrđenog činjeničnog stanja i primjena prava nije dovedeno u pitanje.

16. Kao što je iz obrazloženja osporenog rješenja razvidno tuženik je naveo razloge zbog kojih odbija žalbu kao i pravne propise koji s obzirom na iznesene razloge upućuju na rješenje koje je dano, te se očitovao na istaknute žalbene prigovore, čime je u cijelosti postupio sukladno odredbi čl.98.st.5. Zakona o općem upravnom postupku (NN 47/09, 110/21 – dalje ZUP) kojim je propisano što sve obrazloženje rješenja treba sadržavati. Stajalište tuženika izneseno u osporenom rješenju u cijelosti prihvaća i ovaj sud.

17. Tužitelji u tužbi iznose gotovo identične razloge kojima je u postupku pred tuženikom osporavao odluku prvostupanjskog tijela na koje se tuženik valjano očitovao.

26. Stoga se tužbeni prigovori i navodi tužitelja otklanjaju kao neosnovani, te Sud nalazi da osporavanim rješenjem nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja.

U Zagrebu 22. travnja 2025.

Sudac:

Manuela Ostoić Čačinović

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda, u dovoljnom broju primjeraka za Sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave ove presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude.

Dna:

1. Grad Bjelovar, Gradonačelnik, [adresa] Bjelovar, Trg E. Kvaternika 2

2. Ministarstvo pravosuđa i uprave Republike Hrvatske, Uprave za građansko, trgovačko i upravno pravo, [adresa] Zagreb, Vukovarska 49

3. PS, [adresa]

4. U spis