Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    

    Republika Hrvatska

    Županijski sud u Zagrebu

    Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

    Poslovni broj: Gž-667/2023-2

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Ivice Veselića, predsjednika vijeća, Tihane Marije Miladin, člana vijeća i suca izvjestitelja i Vlatke Paškvalin Bošković, člana vijeća, u pravnoj stvari I. tužiteljice SE, OIB: [osobni identifikacijski broj], Ulica 66, br.15/4, Vela Luka, II. tužiteljice UE, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], III. tužiteljice JE, OIB: [osobni identifikacijski broj], Uhland st.7, Kempten, Njemačka, IV. tužitelja FE, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i V. tužitelja NE, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], svi zastupani po Ani Vlašić odvjetnici u Odvjetničkom društvu Višić i partneri d. o. o. Šibenik, Stjepana Radića 53, protiv I. tuženika Hrvatske šume d. o. o., Uprava šuma Split, Kralja Zvonimira 35, Split, koje po punomoći zastupa djelatnica SEN dipl. iur. i II. tužene [adresa], (OIB [osobni identifikacijski broj]), koju zastupa Općinsko državno odvjetništvu u Šibeniku, Stalna služba u Kninu, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi I. tuženika protiv presude Općinskog suda u Šibeniku, Stalna služba u Kninu poslovni broj P-697/2022 od 12. prosinca 2022., u sjednici vijeća održanoj 22. travnja 2025.

    p r e s u d i o  j e

    Odbija se kao neosnovana žalba I. tuženika i potvrđuje presuda Općinskog suda u Šibeniku, Stalna služba u Kninu poslovni broj P-697/2022 od 12. prosinca 2022.

    Obrazloženje

    1. Prvostupanjskom presudom je odlučeno:

    "1. Utvrđuje se da su tužitelji, svaki za po 1/5 dijela, suvlasnici dijela nekretnine katastarske oznake kč. br. [katastarska čestica] ZGR, zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina], koji dio je na geodetskoj situaciji S, ing. geod., od 24.lipnja 2021., prikazan slovima A- BC-D-E-F-G-H-I-J-A, površine 639 m2.

    2. Utvrđuje se da je tužiteljica SE, OIB: [osobni identifikacijski broj], vlasnica, za cijelo, dijela nekretnine katastarske oznake kč. br. [katastarska čestica] ZGR zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina], koji dio je na geodetskoj situaciji S, ing. geod. od 24.lipnja 2021., prikazan slovima D-K-L-M-N-O-F-E-D, površine 694 m2.

    3. Utvrđuje se da je tužiteljica SE, OIB: [osobni identifikacijski broj], vlasnica dijela nekretnine katastarske oznake kč. br. [katastarska čestica] zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina], koji dio je na geodetskoj situaciji KE, mag.ing.geod.et.geoinf. od 24.lipnja 2021. prikazan slovima U-P-R-S-T-U, površine 645 m2."

    2. Protiv presude žali se I. tuženik zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, uz prijedlog da se prvostupanjska presuda preinači i odbije tužbeni zahtjev u odnosu na I. tuženika.

    3. Žalba I. tuženika nije osnovana.

    4. Ispitujući prvostupanjsku presudu i postupak koji joj je prethodio nije utvrđeno da su ostvarene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, br. 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP)na koje ovaj sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP.

    5. Predmet spora je zahtjev za utvrđenjem da su tužitelji suvlasnici svaki u 1/5 dijela nekretnine kč. br. [katastarska čestica] ZGR u točno određenom dijelu prikazanom na geodetskoj situaciji I. Hobar., ing geodezije od 24. lipnja 2021. točkama A-B-C-D-E-F-G-H-I-J-A, površine 639m2., te zahtjev I. tužiteljice za utvrđenjem prava vlasništva na čestici kč. br. [katastarska čestica] ZGR u dijelu prikazanom točkama D-K-L-M-N-O-F-E-D i prava vlasništva na kč. br. [katastarska čestica] u dijelu određenom točkama U-P-R-S-T-U.

    6. Tužitelji tužbeni zahtjev temelje na tvrdnji da su u dugogodišnjem samostalnom posjedu predmetne nekretnine, te da su prije njih u posjedu nekretnine bili njegovi pravni prednici, dakle da su vlasništvo sporne nekretnine stekli dosjelošću.

    7. Iz stanja spisa i rezultata dokaznog postupka proizlazi:

    - da je kč. br. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], XV zk tijelo zgrada i dvor od 1400 m2, u vlasništvu I. tuženika Hrvatskih šuma d. o. o.,

    - da je u Posjedovnom listu 583 Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Šibenik, kč. br. [katastarska čestica] upisana kao kuća u [adresa], od 1400 m2, od čega kuća od 135 m2 i pašnjak od 765 m2, a kao posjednik je evidentiran ŠE p. U (pravni prednik tužitelja),

    - da je kč. br. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], II zk tijelo, pašnjak od 165900 m2, u vlasništvu II. tužene Republike Hrvatske,

    - da je u Posjedovnom listu 760 kč. br. [katastarska čestica] upisana u površini od 163950 m2, od čega voćnjak od 16028 m2, vinograd od 300 m2 i pašnjak od 147622 m2, u posjedu Republike Hrvatske, dok iz povijesti posjeda Državne geodetske uprave, Područni ured Šibenik proizlazi da je ista u dijelu od 700 m2 (voćnjak) bila upisana kao posjed prednika tužitelja (ŠE U) na PL 187 od 1954., da su nakon toga vršene promjene sve do 2020. kada je upisan posjed Republike Hrvatske na ukupnoj njezinoj površini, pa i na predmetnom voćnjaku od 700 m2,

    - da su sporne kč. br. [katastarska čestica] na dan stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama 16. listopada 1990. bile upisane kao društveno vlasništvo, kao i da je kč. br. [katastarska čestica] od 165528 m2 na taj dan bila obuhvaćena Programom gospodarenja šumama i šumskim zemljištem Šibenskog užeg područja za razdoblje od 1981.- 1990. Dio od 115267 m2 obuhvaćen je Programom gospodarenja gospodarskom jedinicom Rimljača s planom upravljanja područjem ekološke mreže za razdoblje od 1. siječnja 2019. – 31. prosinca 2028., a kč. br. [katastarska čestica] nije obuhvaćena navedenim Programima,

    - da se predmet spora nalazi u [adresa], zaseok [adresa], između dvije ulice - asfaltne ceste ([adresa] položena na dijelu kč. [katastarska čestica]) na prostoru kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Dio predmetne kč. od 639 m2, prikazan u geodetskom situacijskom S ing. geod. od 24. lipnja 2021. likom i točkama A-B-C-D-E-F-G- H-I-J-A predstavlja obiteljsku kuću s dvorištem, garažom i bunarom, s tri strane omeđen betonskim zidom a sa zapadne strane rubom postojećeg objekta. Dio iste od 694 m2 označenom likom i slovima D-K-L-M-N-O-F-E-D u naravi je maslinik s 20-ak stabala maslina, 3 stabla badema, komin (pušnica) i štala, s tri strane omeđen betonskim zidom a s jedne rubom postojećeg objekta. Utuženi dio na prostoru kč. br. [katastarska čestica] od 645 m2, prikazan likom i točkama u geodetskom situacijskom nacrtu AE od 24. lipnja 2021., u naravi predstavlja neobrađeni vrt udaljen 100- ak metara od predmetne obiteljske kuće, s tri strane omeđen starim kamenim suhozidima, a na sjeveroistočnom dijelu među predstavlja pokos neposredno uz asfaltnu cestu ([adresa]), koja je isto tako položena na dijelu predmetne kč. br. [katastarska čestica] iste k. o.,

    - da su prednici tužitelja (otac ŠE, djed OE i pradjed VE) u samostalnom i nesmetanom posjedu predmetnih nekretnina najkasnije od 1954. godine prošlog stoljeća kada je posjed evidentiran u katastru,

    - da su prednici tužitelja spornu kč. [katastarska čestica] ogradili i zasadili na čestici stabla maslina, badema i smokvi, (jer je njihova stara obiteljska kuća u neposrednoj blizini), dok su utuženi dio kč. [katastarska čestica] ogradili i koristi kao vrt,

    - da je otac tužitelja ŠE, na dijelu kč. [katastarska čestica]-tih godina prošlog za sebe i obitelj, sa suprugom J započeo gradnju obiteljske kuće koju je dovršio i u istu uselio 1965. Nakon toga su izgrađeni garaža i drugi objekti na tom dijelu od 639 m2, a drugi utuženi dio predmetne kč. (od 694 m2) ogradio i koristio kao maslinik, dok je utuženi dio 1258/1 obrađivao i koristio kao vrt, te da je nakon smrti supruge J i njegove smrti, predmet spora pripao u posjed tužiteljima,

    - da nitko nije smetao niti prigovarao posjedu tužitelja i njegovih pravnih prednika,

    - da tuženici nikada nisu bili u posjedu predmetnih čestica, a II. tužena se upisala kao posjednik kč. br. [katastarska čestica] tek 2020. godine, iako je sporni dio navedene čestice i dalje ostao u posjedu tužitelja.

    8. Činjenična utvrđenja prvostupanjskog suda u cijelosti prihvaća i ovaj sud, budući je sud prvog stupnja na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, te na temelju rezultata cjelokupnog postupka, pravilno utvrdio činjenično stanje odlučno za pravilnu primjenu materijalnog prava.

    9. Odredbom čl. 159. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14, u daljnjem tekstu: ZVDSP) propisano je da se dosjelošću stječe vlasništvo samostalnim posjedom stvari ako posjed ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnik te stvari. Stavkom 2. i 3. istog članka određuje se da samostalni posjednik čiji je posjed nekretnine zakonit, istinit i pošten stječe je dosjelošću protekom 10 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja, a samostalni posjednik nepokretne stvari kojem je posjed barem pošten stječe nekretninu protekom 20 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja. Stavkom 4. istog članka propisano je da samostalni posjednik stvari u vlasništvu Republike Hrvatske, županija i jedinica lokalne samouprave i jedinica lokalne samouprave i uprave i s njima izjednačenih pravnih osoba, kao i stvari u vlasništvu crkve ili drugih pravnih osoba koje ne traže za sebe dobitak nego služe za dobrotvorne ili druge općekorisne svrhe, steći će dosjelošću vlasništvo tih stvari tek pošto je njegov zakonit, istinit i pošten, ili barem pošten, samostalni posjed neprekidno trajao dvostruko vrijeme od onoga iz stavaka 2. i 3. ovoga članka.

    10. Kako iz žalbenih navoda nije razvidno da I. tuženik osporava da bi tužitelji, sami i preko svojih prednika bili u poštenom posjedu predmetnog dijela nekretnine počev od 1954., koja je na dan 8. listopada 1991. bila u društvenom vlasništvu, to je pravno stajalište ovoga suda da se primjenom članka 1. Protokola broj 1. uz Konvenciju o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda (Narodne novine Međunarodni ugovor broj 18/97, 6/99, 8/99, 14/02 i 1/06) u računanje dosjelosti uzima vrijeme posjedovanja od 1954., uzimajući u obzir rokove propisane temeljem odredbe članka 159. stav 4. ZVDSP. Takav zaključak proizlazi iz pravnog stajališta Europskog suda za ljudska prava izraženog u više dosadašnjih presuda donesenim u predmetima T. protiv Republike Hrvatske, R. i dr. protiv Republike Hrvatske i J. protiv Republike Hrvatske,a koje su donesene u istom činjeničnom supstratu kakav je i onaj u ovom postupku, prema kojemu u rok, potreban za dosjelost, pod određenim uvjetima treba uračunati i vrijeme posjedovanja za vrijeme trajanja društvenog vlasništva na nekretnini.

    11. Prema ocjeni ovoga drugostupanjskog suda posjed tužitelja i njegovih pravnih prednika je pošten, jer se poštenje posjeda, u smislu odredbe čl. 18. st. 5. ZVDSP presumira.

    12. Kako iz utvrđenja prvostupanjskog suda proizlazi da je tužitelj putem svojih pravih prednika u poštenom posjedu prijeporne nekretnine više od 40 godina, ispunjeni su uvjeti za stjecanje prava vlasništva dosjelošću propisani odredbom članaka159. st. 4. ZVDSP.

    13. I. tuženik u žalbi u bitnom osporava prvostupanjsku presudu ponavljajući tijekom postupka istaknuti prigovor promašene pasivne legitimacije I. tuženika pri čemu navodi da je dio kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] obuhvaćen Programom gospodarenja šumama i šumskim zemljištima šibenskog užeg područja krša za razdoblje od 1981.-1990., te da je stvarni vlasnik predmetne čestice II. tužena Republika Hrvatska.

    14. Na žalbene navode I. tuženika valja odgovoriti da među strankama nije bilo sporno da j II. tužena u zemljišnim knijgama upisana kao vlasnica sporne kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], dok je kao vlasnik spone kč. br. [katastarska čestica]. u zemljišnim knjigama upisan I. tuženik. Isto tako nije sporno da kč. br. [katastarska čestica]. nije obuhvaćena Programom gospodarenja šumama i šumskim zemljištima šibenskog užeg područja krša za razdoblje od 1981.-1990.

    15. Stoga je, s obzirom na narav tužbenog zahtjeva, suprotno žalbenim navodima, pravilno tužba za utvrđenje prava vlasništva na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] usmjerena protiv I. tuženika kao upisanog zemljišnoknjižnog vlasnika predmetne nekretnine. Pasivna legitimacija I. tuženika u ovoj parnici proizlazi iz zemljišnoknjižnog stanja predmetne nekretnine.

    16. Iz navedenih razloga žalbu I. tuženika valjalo je odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu temeljem čl. 368. st. 1. ZPP.

    U Zagrebu, 22. travnja 2025.

    Predsjednik vijeća:

    Ivica Veselić

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.