Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž Ovr-2241/2021-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji toga suda Vlasti Mrzljak, kao sucu pojedincu, u ovršnom predmetu 1. ovrhovoditelja mlt. CG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. ovrhovoditelja mlt. UG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 3. ovrhovoditelja mlt. FG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koje sve zastupa majka i zakonska zastupnica ĆG (ranije FG) iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], a ona zastupana po punomoćniku Andreju Staniču, odvjetniku u Poreču, i 4. ovrhovoditelja Privredne banke Zagreb d.d., OIB: 02535697732, koju zastupa punomoćnik Antun Zenetti, odvjetnik u Zajedničkom odvjetničkom uredu Antuna Zanettija i dr. u Puli, protiv ovršenika KG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Biljana Grozdanić Pilat, odvjetnica u Puli, radi ovrhe na nekretninama, odlučujući o žalbi ovršenika podnesenoj protiv rješenja Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Poreču-Parenzo, poslovni broj Ovr-684/2019-69 od 7. srpnja 2021., dana 22. travnja 2025.

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba ovršenika kao neosnovana te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Poreču-Parenzo, poslovni broj Ovr-684/2019-69 od 7. srpnja 2021.

Obrazloženje

1.Rješenjem prvostupanjskog suda je odbijen prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe do pravomoćnog okončanja parničnog postupka u predmetu suda prvog stupnja poslovni broj P-95/2021. kao neosnovan.

2.Protiv navedenog rješenja žalbu je podnio ovršenik, sadržajno iz žalbenih razloga bitne povrede odredaba postupka i pogrešne primjene materijalnog prava iz čl. 353. st. 1. t. 1. i 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22.- dalje: ZPP) koji se u ovršnim postupcima primjenjuje na temelju čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/12., 25/13. i 93/14, 55/16, 73/17 i 131/20- dalje OZ), s prijedlogom da ovaj sud pobijano rješenje preinači sukladno žalbenim navodima.

3.Odgovor na žalbu nije podnesen.

4.Žalba ovršenika je neosnovana.

5.Drugostupanjski sud je ispitao pobijano rješenje po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP te je utvrdio da nisu počinjene bitne povrede odredaba postupka na koje pazi po službenoj dužnosti kao niti one na koje ukazuje žaliteljica, a niti je materijalno pravo pogrešno primijenjeno.

6.Izreka pobijanog rješenja je razumljiva, nije protivna razlozima i sadržaju spisa te je istu moguće ispitati, slijedom čega nije počinjena niti bitna povreda odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP na koju posebno ukazuje ovršenik.

7.Odgoda ovrhe predstavlja konstitutivnu odluku suda kojom se određuje privremeno nepoduzimanje pojedinih ili svih ovršnih radnji s ciljem sprječavanja nastanka štetnih posljedica za ovršenika (ili treću osobu), čime im se pruža određena zaštita, doduše, privremena i katkad s neizvjesnim trajanjem, ali u svakom slučaju omogućuje da se, u slučaju ispunjenja razloga radi kojega se ovrha odgađa, od ovršenika (ili treće osobe) otkloni nastanak štete koja bi nastala nastavljanjem i provođenjem ovrhe.

8.Na prijedlog ovršenika sud može (dakle nije dužan) odgoditi ovrhu samo ako utvrdi da su kumulativno ispunjene dvije pozitivne pretpostavke.

9.Suprotno žalbenim navodima ovršenika, prvostupanjski sud je dao valjane razloge, koje prihvaća i ovaj sud, kako ovršenik nije učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe pretrpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, dakle, pretpostavku koja uz jedan od uvjeta iz čl. 65. st. 1. t. 1. - 8. OZ, moraju biti ispunjene kumulativno.

10.Navedeno znači da je, osim opće pretpostavke (konkretno podnošenje tužbe radi utvrđenja ništetnosti ugovora o kreditu u odnosu na promjenjivu kamatnu stopu i valutnu klauzulu), ovršenik bio dužan učiniti vjerojatnim da bi provođenjem ovrhe pretrpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu.

11.U prijedlogu za odgodu ovršenik navodi da bi mu provedbom ovrhe bila prouzročena nenadoknadiva šteta jer bi mu bila prodana jedina nekretnina radi naplate tražbine koja višestruko prelazi stvarni iznos dugovanja.

12.Naime, iako je točno kako je dovoljno da ovršenik pretpostavku trpljenja nenadoknadive ili teško nadoknadive štete učini tek vjerojatnom, potrebno je, međutim, da takva vjerojatnost bude objektivizirana uvjerljivim, životnim i logičnim činjenicama i okolnostima koje omogućavaju provjerljivost pretpostavke vjerojatnosti.

13.U konkretnom slučaju, tvrdnjom žalitelja da bi provođenje ovrhe za njega prouzrokovalo nenadoknadivu štetu jer bi prodajom nekretnine bila naplaćena tražbina koja, po mišljenju ovršenika višestruko prelazi stvarni iznos dugovanja su neosnovani obzirom da iz stanja spisa proizlazi kako je nekretnina već prodana na dražbi i pravomoćnim rješenjem dosuđena kupcu.

14.Ovrhovoditelj pod brojem 4. je, kao što u obrazloženju pobijanog rješenja navodi sud prvog stupnja, kreditna institucija, slijedom čega nije životno uvjerljivo niti logično da ovršenik, u slučaju uspjeha u parnici ne bi mogao nadoknaditi eventualno nastalu štetu.

15.Stoga je pravilno primijenjena odredba čl. 65. OZ kada je odbijen kao neosnovan prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe.

16.Žalbeni navodi ovršenika koji se odnose na činjenice vezane za ništetnost pojedinih dijelova ugovora o kreditu biti će raspravljene u parničnom postupku i nisu od utjecaja na pravilnost i zakonitost ovog pobijanog rješenja.

17.Slijedom iznesenoga valjalo je na temelju odredbe čl. 380. t. 2. ZPP odbiti žalbu ovršenika kao neosnovanu, potvrditi pobijano rješenje i odlučiti kao u izreci ovog rješenja.

U Zagrebu 22. travnja 2025.

Sutkinja:

Vlasta Mrzljak