REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U SPLITU
Stalna služba u Kaštel Sućurcu
Poslovni broj: Pp-5278/2025-5
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski prekršajni sud u Splitu – Stalna služba u Kaštel Sućurcu, po sucu Draženu Kapisodi, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Elde Višić, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika LĆ, zbog prekršaja iz čl. 22. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (NN 70/17, 126/19, 84/21, 114/22, 36/24), po žurnom postupku provedenom 16. travnja 2025. godine u nazočnosti stranaka, postupajući po optužnom prijedlogu PU Splitsko-dalmatinske Policijske postaje Kaštela broj: 211-07/24-5/27815 od 15. travnja 2025. godine, nadležan po čl. 94. i čl. 98. Prekršajnog zakona (NN br. 107/07, te NN br. 39/13, 157/13, 110/15, 70/17 i 118/18 - nastavno PZ-a), dana 22. travnja 2025,
primjenom čl. 183. i čl. 222. PZ-a,
p r e s u d i o j e
OKRIVLJENIK LĆ, sin L i B djevojački J, rođen **.**.1987. u [adresa], s prijavljenim prebivalištem nas adresi [adresa] – [adresa], a sa sadašnjom adresom stanovanja [adresa] – [adresa], državljanin RH-a, OIB: [osobni identifikacijski broj], dentalni tehničar, oženjen, otac dvoje djece, pismen, sa završenom SSS, lošeg imovnog stanja, prekršajno nesankcioniran,
k r i v j e
što je 15. travnja 2025. godine oko 14,20 sati u Kaštel Sućurcu, došao u trgovinu „Tedi“ na adresi [adresa], na radno mjesto supruge BĆ, te pošto ju je zatekao za blagajnom, ovu je stao vrijeđati vičući joj „kurvetino, droljo....!“, a kada je ova, zbog srama, krenula prema skladištu, prateći je, nastavio je vrijeđati vičući joj „Osramotila nas sa svojim kurvanjem....!“, a pošto je za njom došao sve do ureda u skladištu, ponovno je stao vrijeđati, govoreći joj da je kurvetina, što je kod ove doveo do povrede dostojanstva i uznemirenosti,
dakle, počinio je nasilje u obitelji iz čl. 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji,
čime je počinio prekršaj iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, kažnjiv po istoj odredbi, pa se, temeljem citirane zakonske odredbe,
o s u đ u j e
...
NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 30 (TRIDESET) DANA, u koju mu se, temeljem čl. 40. PZ-a, uračunava vrijeme oduzimanja slobode po policiji 15/16. travnja 2025. godine, kao 2 (dva) dana zatvora, slijedom čega mu se kazna zatvora konačno utvrđuje u trajanju od 28 (dvadesetosam) dana,
a potom se prema okrivljeniku, sukladno čl. 44. PZ-a, primjenjuje:
U V J E T N A O S U D A
time da se utvrđena zatvorska kazna neće izvršiti ako okrivljenik u roku od 6 (šest) mjeseci po pravomoćnosti ove presude ne počine novi prekršaj s izrečenom istom, ili težom kaznom.
Temeljem čl. 15. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, u svezi s čl. 50. st. 2. PZ-a, okrivljeniku se izriče:
ZAŠTITNA MJERA OBVEZNOG PSIHOSOCIJALNOG TRETMANA, a ista ima trajati do prestanka razloga zbog kojih je određena, pri tom najkraće 1 (jedan) mjesec, a najdulje 6 (šest) mjeseci.
Temeljem čl. 16. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, u svezi s čl. 50. st. 2. PZ-a, okrivljeniku se izriče:
ZAŠTITNA MJERA zabrane približavanja, uznemiravanja, ili uhođenja žrtve. Provedba ove zaštitne mjere povjerava se nadležnom policijskom tijelu, a istom se okrivljeniku, na rok od 6 (šest) mjeseci, zabranjuje približavanje oštećenici BĆ (OIB: [osobni identifikacijski broj]), na način da ne smije ulaziti u stambeni prostor, koji ova koristi za stanovanje, kao i da joj se ne smije približavati na razdaljinu ispod 100 metara, osim uz njeno dopuštenje i kod procesnih radnji pred nadležnim državnim tijelima, a zabranjuje mu se i njeno uznemiravanje i uhođenje.
Sukladno čl. 24. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, okrivljenik je dužan postupati u skladu s izrečenim zaštitnim mjerama i u potpunosti surađivati s nadležnim tijelom, jer u protivnom čini prekršaj za koji mu može biti izrečena kazna zatvora od najmanje 10 dana.
Temeljem čl. 138. st. 1. i 2. toč. 3, te čl. 139. st. 3. PZ-a, okrivljenik je na ime troškova prekršajnog postupka dužan, u roku od 30 dana po pravomoćnosti ove odluke, uplatiti u korist Republike Hrvatske, na IBAN (prema priloženoj uplatnici), paušalni iznos od 40,00 € (četrdeset eura), sve uz prijetnju ovrhe.
Obrazloženje
1) PU Splitsko-dalmatinska Policijska postaja Kaštela (nastavno ovlašteni tužitelj), podnijela je ovom sudu 16. travnja 2025. godine, uz dovođenje okrivljenika, citirani optužni prijedlog protiv LĆ, zbog prekršaja činjenično i pravno pobliže opisanog u izreci ove presude.
...
2) Predlaže se tijekom žurnog postupka ispitati okrivljenika, te u svojstvu svjedoka oštećenicu (okrivljenikovu suprugu BĆ, čija nazočnost je bila odmah osigurana pred sudom) i izvršiti uvid u dokumentaciju prethodnog postupka. Predloženo je da se okrivljeniku, po provedenom žurnom postupku, izrekne zatvorska kazna i zaštitna mjera obveznog psihosocijalnog tretmana.
Nadalje, predloženo je da mu se, tijekom postupka, odredi zadržavanje, zbog opasnosti ponavljanja istovrsnog prekršaja.
3) Sud je odmah, po provedenim provjerama, proveo žurni postupak. Tom prilikom, od okrivljenika je uzeta obrana, oštećenica je ispitana u svojstvu svjedoka, te je izvršen uvid u neizdvojenu dokumentaciju prethodnog postupka.
Okrivljenik je, po okončanom ročištu, pušten na slobodu. Umjesto predloženog zadržavanja, prema okrivljeniku je bila primijenjena odgovarajuće mjera opreza.
4) Provedenom provjerom, nađeno je da se okrivljenik ne vodi u prekršajnoj evidenciji. Vodi se u sudskoj evidenciji, iz koje je razvidno da su prema okrivljeniku, pred Općinskim sudom u Makarskoj, u tijeku dva prekršajna postupka, jedan zbog prekršaja iz čl. 54. st. 3. u svezi sa st. 1. t. 1. Zakona o suzbijanju zlouporabe droga, a drugi zbog prekršaja iz čl. 282. st. 9. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.
5) Okrivljenik se očitovao, kako ne osporava odgovornost za počinjenje predmetnih prekršaja, pri čemu je istakao kako u manjim detaljima želi korigirati činjenice navedene u optuženju.
Uvodno je napomenuo da su on i BĆ već četrnaest godina u braku. Imaju dvoje zajedničke djece. On i supruga, te zajednička djeca, žive na adresi [adresa] – [adresa]. Ovo nije prvi put da se događa incidentna situacija između njega i supruge. Predmetni incident se dogodio stoga, što je posumnjao da ga je prevarila.
Kada je u pitanju predmetni incident, uzrok istog je bio što ju je oko 12,15 sati tog dana nazvao na mobitel, jer mu nije odgovarila na poruku, da mu se javi. Trebala mu je zbog nekakvog dogovora oko zajedničkog djeteta. Procijenio je da je u tom trenutku na dnevnom odmoru. Nazvao je sa svog posla iz Solina, gdje je zaposlen u „Kallos d.o.o.“. Pošto mu se javila, pitao je zbog čega ga nije nazvala, a ona ga je stala vrijeđati. To je bio glavni razlog što je oko 14,20 sati došao u trgovinu u Kaštel Sućurcu, gdje ona radi. Zatekao ju je na blagajni. Potvrđuje da joj je izgovorio i uvrjedljive riječi, pri čemu se više ne može sjetiti što joj je točno rekao. Potom je došlo do obostranog vrijeđanja. Ona se u jednom trenutku zaputila u skladište. Točno je da je krenuo za njom, jer je htio da prestane s vrijeđanjem, a i htio se pomiriti. Potvrđuje da je za njom ušao u skladište. Tamo ga je vrijeđala, govoreći mu, da je psihopata i luđak, na što joj je uzvratio da je kurvetina. Iznenadio ga je dolazak policije. Odveli su ga u policijsku postaju. Kako mu je tamo pozlilo, policija je zatražila dolazak hitne pomoći, koja je ubrzo uredovala. Zaključili su da je u pitanju stres. Potom je lišen slobode do dovođenja sudu. Alkotestiranjem nije nađeno da ima alkohola u organizmu.
...
6) BĆ odbila je zakonski privilegij i pristala je svjedočiti u ovom predmetu.
Uvodno je napomenula da su ona i LĆ već četrnaest godina u braku. Imaju dvoje zajedničke malodobne djece. Ona i suprug, te zajednička djeca, žive na adresi [adresa] – [adresa].
Napominje da ima otprilike devet mjeseci da ima ozbiljnih problema sa suprugom. Naime, uobražava da ga vara s drugim muškarcima, pri čemu zna biti vrlo neugodan. Do sada su incidentne situacije bile samo u krugu obitelji, a ovom prilikom se to dogodilo i u javnosti. Ističe kako se ponaša sve agresivnije, iako do sada samo na verbalnoj razini. Sumnja da suprug koristi nekakve opijate, te da je to uzrokovalo poremećaj psihe. Općenito, već duže vrijeme se čudno ponaša, te uobražava stvari koje nisu stvarne.
Napominje da ovo jutro, zbog lišenja slobode, nije mogao doći na posao, a kako ga poslodavac nije mogao dobiti na mobitel, nazvao je nju. Tom prilikom mu se povjerio, kako je primijetio da sa LĆ nešto nije u redu i da se čudno ponaša.
Kritične prigode, dok je bila na dnevnom odmoru, suprug je nazvao na mobitel, te je stao vrijeđati, govoreći joj da ga vara. Rekla mu je da se mora vratiti na posao i prekinula je razgovor. Oko 14,00 sati, nazvala je supruga i posjetila ga da treba sina odvesti na pregled. Nije očekivala da će u 14,20 sati doći u trgovinu u kojoj radi. Zatekao je za blagajnom. S njim nije bio nitko od zajedničke djece. Odmah je stao vikati „kurvetino, droljo....!“. Kako je bila sramota zbog njegovog ponašanja, krenula je prema skladištu, a on je krenuo za njom, nastavljajući vikati „Osramotila nas sa svojim kurvanjem....!“. Pratio je sve do ureda u skladištu, gdje je nastavio vrijeđati, govoreći joj da je kurvetina. Posvađali su se, pri čemu je on potom inzistirao da se smiri, na što mu je ona odgovorila, što joj se prvi put dogodilo, da s njim više ne želi živjeti. U međuvremenu je došla policija i odvela ga u policijsku postaju.
7) Na poseban upit suca, oštećenica se očitovala kako moli sud da, ako okrivljeniku već ne odredi zadržavanje, ovom odredi zabranu približavanja, jer se više ne osjeća sigurna u njegovoj blizini. Napomenula je da stambeni prostor u kojem sada žive, nije njihov, već iznajmljen, a da okrivljenik ima mogućnost boravka u obiteljskoj kući u [adresa].
8) Pošto je okrivljeniku predočeno svjedočenje oštećenice, ovaj se očitovao kako ostaje pri svojoj obrani i ne slaže se s iskazom oštećenice, u dijelu gdje se razlikuje od njegovog iskaza.
9) Bitnu-neizdvojenu dokumentaciju prethodnog postupka predstavlja izvješće o pružnoj intervenciji povodom dojave o nasilju u obitelji, izvješće o uhićenju, zapisnici o alkotestiranju i obavijest okrivljeniku o pokretanju prekršajnog postupka.
...
10) Iz navedene dokumentacije i djela dokumentacije sudskog spisa, razvidno je da je kolegica BĆ **.**.2025. u 14,20 sati mobitelom zatražila policijsku intervenciju, navodeći kako je muška osoba ušla u trgovinu „Tedi“ u Kaštel Sućurcu, te stala vikati i vrijeđati djelatnicu. Uredujući policijski službenici došli su na lice mjesta incidenta istog dana u 14,30 sati. U skladištu te trgovine zatekli su BĆ i njenog supruga LĆ u verbalnoj prepirci, nakon čega su ih razdvojili zbog obavljanja obavijesnih razgovora. Tom prilikom, LĆ je lišen slobode 15. travnja 2025. godine u 15,00 sati. Obaviješten je da će biti pokrenut prekršajni postupak i dana su mu propisana upozorenja. Alkotestiranje je pokazalo da okrivljenik i oštećenica nisu pod utjecajem alkohola. S obzirom da se okrivljenik osjećao loše, odveden je na liječnički pregled, kojom prilikom nisu nađene zapreke za lišenje slobode. Između ostalog, evidentirano je da već ima dijagnosticiran duševni poremećaj i poremećaj ponašanja uzrokovan uzimanjem halucinogena, te mu je preporučeno da u slučaju pogoršanja stanja zatraži liječničku pomoć. Pred dežurnog suca, doveden je 16. travnja 2026. godine u 12,30 sati.
11) Predstavnik ovlaštenog tužitelja, završno je u cijelosti ostao pri optuženju.
12) Okrivljenik je završno molio za blagost kod odluke, primarno da mu se ne određuje zadržavanje. Spreman je da se na vremenski rok, koji odredi sud, razdvoji od supruge i djece, a boravit će na adresi [adresa] – [adresa]
13) Po ovako provedenom postupku, sud je sukladno čl. 222. st. 3. PZ-a, ocijenio stanje stvari dovoljno razjašnjenim za donošenje odluke o prekršaju. Okrivljenik je potom pušten na slobodu, uz primjenu mjere opreza zabrane približavanja oštećenici na otvorenom prostoru na razdaljinu ispod 100 metara, te ulaženja u stambeni prostor, koji ova koristi za stanovanje, kao i uspostavljanje, ili održavanje, bilo kakve izravne, bilo neizravne verbalne komunikacije i druge veze s oštećenicom, osim kod procesnih radnji pred nadležnim državnim tijelima, koja mjera ima trajati najdulje do pravomoćnog okončanja prekršajnog postupka.
14) Prema članku 8. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, osobe na koje se taj zakon odnosi, između ostalog, predstavljaju bračni drugovi, te osobe koje žive u zajedničkom kućanstvu.
15) Prema čl. 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, nasilje u obitelji je, između ostalog, psihičko nasilje, koje kod žrtve može prouzročiti povredu dostojanstva i uznemirenost.
16) Članak 15. stavak 1. i 2. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji glasi: „(1) Zaštitna mjera obveznoga psihosocijalnog tretmana može se izreći počinitelju nasilja u obitelji radi otklanjanja njegova nasilničkog ponašanja ili ako postoji opasnost da bi mogao ponoviti nasilje u obitelji.
(2) Mjera iz stavka 1. ovoga članka može se odrediti u trajanju od najmanje šest mjeseci.“
...
17) Predmetne odredbe članka 16. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, glase:
„(1) Zaštitna mjera zabrane približavanja, uznemiravanja ili uhođenja žrtve može se izreći počinitelju nasilja u obitelji ako postoji opasnost da bi počinitelj prema toj osobi mogao ponoviti nasilje u obitelji.
(2) U odluci kojom sud izriče mjeru iz stavka 1. ovoga članka odredit će se mjesta ili područja te udaljenost ispod koje se počinitelj ne smije približiti žrtvi nasilja u obitelji, a koja ne može biti manja od 100 metara, odnosno zabraniti uznemiravanje ili uhođenje žrtve.
(3) Mjera iz stavka 1. ovoga članka ne može biti kraća od jednog mjeseca niti dulja od dvije godine.“
18) Članak 50. st. 2. PZ-a glasi:
„(2) Osim zaštitnih mjera iz stavka 1. ovoga članka, zakonom kojim se propisuje prekršaj mogu se propisati i druge vrste zaštitnih mjera.“
19) Predmetna odredba članaka 22. stavak Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji glase:
„(1) Tko počini nasilje iz članka 10. ovoga Zakona, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od najmanje 260,00 eura ili kaznom zatvora do 90 dana.“
20) Analizom obrane okrivljenika, te svakog provedenog dokaza zasebno i svih izvedenih dokaza u međusobnoj povezanosti, sud je našao da je ovaj odgovoran za počinjenje prekršaja koji mu se stavlja na teret.
21) Iako se okrivljenik početno očitovao, kako ne osporava odgovornost, razvidno je kako je događaj prikazao blažim, pokušavajući time sebi umanjiti odgovornost. Pri tom, očigledno je bio neuvjerljiv. Iako nije osporavao da je došao na radno mjesto oštećenice, gdje je na javnom mjestu stao vrijeđati, tvrdeći kako se ne sjeća što joj je točno rekao, izbjegao se jasno očitovati o težini incidentnog ponašanja. Dakle, nije sporno da se okrivljenik ponio na grub i neprihvatljiv način, na način da je došao na radno mjesto supruge i stao je javno ponižavati. Ne ide mu u prilog što, u takvoj situaciji, sugerira kako bi se i supruga prema njemu stala neprimjereno ponašati. Nije sporno da je pratio sve do ureda u skladištu, dok se od njega pokušavala skloniti, gdje je nastavio vrijeđati, gdje svoje ponašanje i ovom prilikom pokušava opravdati neprimjerenom reakcijom supruge na njegovo uporno dovođenje oštećenice u izuzetno neugodnu situaciju na radnom mjestu, što je u konačnici i bilo razlogom da je jedna od uposlenica zatražila hitnu policijsku intervenciju.
22) Sud nije imao bilo kakvog racionalnog razloga za sumnju u svjedočenje oštećenice, koje je bilo jasno, detaljno i bez ikakvih kontradikcija, te unutarnjih nelogičnosti. Svjedokinja se očitovala u kontinuitetu i bez premišljanja. ...
23) Okrivljenik se samo paušalno očitovao, kako i nadalje ostaje pri svojoj obrani, čime objektivno nije osporio vjerodostojnost svjedočenja oštećenice.
24) Dakle, prihvaćajući svjedočenje oštećenice, sud je našao da se okrivljenik kritične prigode, na način opisan u činjeničnom opisu izreke ove presude, nasilnički ponio prema svojoj supruzi, na njenom radnom mjestu.
25) Notorna je činjenica da je ovakvim postupkom kod supruge izazvao povredu dostojanstva i uznemirenost, a što jasno proizlazi iz njenog svjedočenja.
26) Budući je nesumnjivo da su se u djelovanju okrivljenika stekla sva zakonska obilježja navedenog prekršaja, sud ga je, kao prekršajno odgovornog, za počinjenje tog prekršaja proglasio krivim, te mu je, načelno prihvaćajući prijedlog ovlaštenog tužitelja, temeljem citirane zakonske odredbe, izrekao kaznu zatvora u trajanju od trideset dana.
27) Kako je, sukladno čl. 40. PZ-a, u izrečenu zatvorsku kaznu trebalo provesti odgovarajuće uračunavanje lišenja slobode okrivljenika, to je kazna zatvora konačno utvrđena u trajanju od dvadesetosam dana.
28) Pri odabiru, odnosno odmjeravanju kazne, sud je, sukladno čl. 36. PZ-a, kod alternativno propisanih kazni, kao jedino primjerenu, okrivljeniku izrekao zatvorsku kaznu u navedenom trajanju, smatrajući kako su se, imajući u vidu stupanj krivnje okrivljenika, opasnost djela i svrhu kažnjavanja, u konkretnom slučaju stekli svi uvjeti za primjenu strože vrste kazne.
29) Sud je bio mišljenja da se isključivo kaznom zatvora u navedenom trajanju, na okrivljenika može djelovati, kako bi se ubuduće klonio ovakvog postupanja.
30) Okrivljeniku ide u prilog, što se ne vodi u prekršajnoj evidenciji.
31) Razvidno je da su prema njemu postupci zbog neovlaštenog posjedovanja droge, te zbog odbijanja testiranja na prisutnost opijata u organizmu kod prometne kontrole, što uz nalaz prilikom hitnog liječničkog pregleda okrivljenika uz sprovođenje policije, potvrđuje sumnju oštećenice da je kod okrivljenika, zbog konzumacije opijata, došlo do poremećaja ponašanja.
32) Okrivljeniku ne ide u prilog što nije bio spreman jasno i izričito priznati odgovornost, te jasno i uvjerljivo iskazati kajanje, što samo po sebi ne predstavlja otegotnu okolnost, ali dovodi do izostanka bitne olakotne okolnosti.
33) Predmetni prekršaj, s obzirom na svoje karakteristike, jasno ukazuje na opasnost od ponavljanja nasilničkog ponašanja u obitelji, ukoliko se ne otklone ključni uzroci. Nema dvojbe da okrivljenik pokazuje određenu sklonost konzumiranju opijata, koja mu ugrožavaju zdravstveno stanje i odnose s bližom okolinom. ...
34) Kako je člankom 15. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, prema počiniteljima prekršaja iz čl. 22. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, ako postoji opasnost od ponavljanja nasilja u obitelji, propisana mogućnost izricanja zaštitne mjere obveznog psihosocijalnog tretmana, to je ovaj sud, našavši da su ispunjeni svi zakonski uvjeti, prihvatio prijedlog ovlaštenog tužitelja i u tom smislu odlučio kao u izreci ove presude.
35) Naime, okrivljeniku je nedvojbeno mu je neophodna stručna pomoć, kako bi, u složenoj životnoj situaciji u kojoj se nalazi, uspio realizirati uravnotežen suodnos s članovima uže obitelji.
36) Kako je člankom 16. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, ako postoji opasnost od ponavljanja nasilja, propisana i mogućnost primjene zaštitne mjere zabrane približavanja, uznemiravanja, ili uhođenja žrtve, to je ovaj sud, našavši da su ispunjeni nužni zakonski uvjeti, uvažio prijedlog oštećenice, te je u tom smislu odlučio kao naprijed.
37) Naime, okrivljeniku na neko vrijeme (okvirno, do isteka roka kušnje i okončanja provedbe psihosocijalnog tretmana) treba zabraniti kontakt s oštećenicom.
38) Nadležna tijela, koja budu provodila zaštitne mjere, u slučaju odbijanja poštivanja istih od strane okrivljenika, o tome će izvijestiti nadležno policijsko tijelo, zbog pokretanja prekršajnog postupka sukladno čl. 24. istog zakona
39) Prihvaćeno je, kao uvjerljivo, okrivljenikovo očitovanje kod uzimanja osobnih podataka, glede osobne i obiteljske situacije, te imovnog stanja.
40) Odluka o troškovima prekršajnog postupka temelji se na citiranim zakonskim odredbama, a predstavlja paušalnu svotu, odmjerenu s obzirom na složenost i trajanje postupka, te imovne prilike okrivljenika.
U Kaštel Sućurcu, dana 22. travnja 2025.
ZAPISNIČARKA:
SUDAC:
Elda Višić, v.r.
Dražen Kapisoda, v.r.
Za točnost otpravka – ovlašteni službenik:
Elda Višić
POUKA O PRAVU NA ŽALBU:
Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku od 8 dana po primitku iste, Visokom prekršajnom sudu RH u Zagrebu, a putem ovog suda. Žalba se podnosi u dva istovjetna primjerka, bez takse. Ukoliko okrivljenik podnese žalbu i povodom iste bude potvrđena njegova odgovornost, osim troškova prvostupanjskog postupka, naplatit će mu se, sukladno čl. 138. st. 3. PZ-a, i paušalni trošak žalbenog postupka.
DOSTAVITI:
- okrivljeniku
- ovlaštenom tužitelju
- oštećenici
- spis