Republika Hrvatska

Županijski sud u Vukovaru

Poslovni broj: Gž-245/2025-2

Vukovar, Županijska 33

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Vukovaru, po sutkinji Marijani Žulj Jakovljević kao sucu pojedincu, u ostavinskom postupku iza pok. AĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], uz sudjelovanje BĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupana po punomoćnici Suzani Zubović, odvjetnici iz Dubrovnika i GĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], te FĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], obje zastupane po Ani Birimiša odvjetnica iz Dubrovnika, odlučujući o žalbi BĐ izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Dubrovniku, poslovni broj O-1401/2021 od 31. prosinca 2024., dana 22. travnja 2025.

r i j e š i o  j e

Žalba BĐ se uvažava kao osnovana te se ukida rješenje Općinskog suda u Dubrovniku, poslovni broj O-1401/2021 od 31. prosinca 2024. i predmet vraća na ponovni postupak prvostupanjskom sudu.

Obrazloženje

1.Prvostupanjskim rješenjem Općinskog suda u Dubrovniku, poslovni broj O- 1401/2021 od 31. prosinca 2024. riješeno je kako se neće provoditi ostavinska rasprava iza ostavitelja.

2. Pravovremeno podnesenom žalbom BĐ pobija rješenje zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešno izvedenog zaključka iz postojećih relevantnih činjenica, pogrešne primjene materijalnog prava kao i zbog bitnih povreda odredaba postupka. Predlaže drugostupanjskom sudu usvojiti žalbu, ukinuti pobijano rješenje, naložiti sudu da sam provede ostavinsku raspravu, utvrditi nasljednike ostavitelja i s njima raspraviti ostavinu.

3. Na žalbu nije odgovoreno.

4. Žalba BĐ je osnovana.

5. Ispitujući prvostupanjsko rješenje, postupak koji je prethodio i žalbene navode nasljednice BĐ, ovaj sud je utvrdio kako prvostupanjski sud prilikom donošenja rješenja nije počinio koju od bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti u smislu odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a, a koji se primjenjuje temeljem čl. 175. st. 2. Zakona o nasljeđivanju (Narodne novine broj 48/03, 163/03, 35/05, 127/13 i 33/15 u daljnjem tekstu ZN). Nisu počinjene niti druge bitne povrede odredaba parničnog postupka koje određeno ne navodi žaliteljica u žalbi. Međutim, činjenično stanje je pogrešno i nepotpuno utvrđeno, a i materijalno pravo je pogrešno primijenjeno u pobijanoj odluci.

6. Predmet ovoga postupka je prijedlog nasljednice BĐ i nasljednice GĐ i FĐ za raspoređivanje naknadno pronađene imovine. U prijedlogu nasljednice navode kako je pokojni OĐ izgradio nekretninu na čestici 606/18 k. o. [katastarska općina], odnosno da je pokojni AĐ izgradio u braku s GĐ ½ dvoetažnu kuću te ½ poslovni prostor na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Također navode kako je pokojni ostavitelj imao i ½ prava korištenja grobnog mjesta na mjestu Boninovo Dubrovnik.

7. Rješenjem javnog bilježnika Ive Radovića iz Dubrovnika broj O-1774/2018, UPP-OS-167/2018 od 07. svibnja 2018. riješeno je kako se neće provoditi ostavinska rasprava iza pok. AĐ. Povodom prigovora podnositeljica FĐ i UĐ, održano je na snazi rješenje povjerenika javnog bilježnika Iva Radović O-1774/2018, UPP-OS-167/2018 od 07. svibnja 2018. te je odbijen prigovor podnositeljica kao neosnovan, rješenjem Općinskog suda u Dubrovniku broj O- 645/2019-8 od 25. svibnja 2020.

8. Prvostupanjski sud je povodom novog prijedloga predlagateljica riješio kako se neće provoditi ostavinska rasprava iza ostavitelja uz obrazloženje kako iz vlastovnice proizlazi kako je na predmetnoj nekretnini kao vlasnica uknjižena AĐI, dok nije uknjižen ostavitelj. Nadalje, prvostupanjski sud u obrazloženju rješenja navodi kako je parnični postupak broj P-391/10 u kojem je podnesena tužba GĐ protiv AĐ UĐ i ŠĐ radi utvrđenja prava vlasništva na k. č. br. [katastarska čestica] još uvijek u tijeku te kako grobnica za koji je sud tražio podatke A nije upisana na ostavitelju. Primjenjujući odredbu čl. 215. ZN, prvostupanjski sud je rješenjem broj O-1401/21 od dana 31.prosinca 2024. odlučio kako se neće provoditi ostavinska rasprava iza ostavitelja.

9. Osnovano nasljednica BĐ upire u žalbi kako je činjenično stanje ostalo pogrešno i nepotpuno utvrđeno te je pogrešno primijenjeno materijalno pravo.

10. Odredbom čl. 234. st. 1. ZN je propisano kako ako se nakon pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju pronađe imovina koja nije obuhvaćena tim rješenjem, sud neće ponovno provoditi ostavinsku raspravu, nego će ovu imovinu novim rješenjem rasporediti na temelju prije donesenog rješenja o nasljeđivanju, osim ako se neki od nasljednika odrekao nasljedstva ili svoj nasljedni dio ustupio sunasljedniku, dok je stavkom 2. istog članka propisano ako prije nije vođena ostavinska rasprava, sud će je po službenoj dužnosti provesti samo ako su pronađene nekretnine ili s njima izjednačena prava.

11. U ostavinskom postupku se utvrđuje tko su ostaviteljevi nasljednici, što čini ostaviteljevu imovinu te koja još prava glede ostavine pripadaju nasljednicima iz čega proizlazi kako je za rješavanje ostavinskog postupka odlučno koja imovina predstavlja imovinu ostavitelja u trenutku njegove smrti te koja prava na toj imovini pripadaju nasljednicima.

12. Prema pravnom stavu ovoga suda, nasljednici kao ostavinsku masu, mogu prijaviti i nekretnine koje u trenutku smrti ostavitelja nisu upisane u zemljišnim knjigama kao vlasništvo ostavitelja ili u katastarskim operatima kao njegov posjed. Dakle, na ostavinskom sudu je da utvrdi ostavinsku imovinu onako kako su je prijavili nasljednici, osim ako se radi o predmetima koji se ne mogu naslijediti zbog svoje pravne prirode ili po zakonu (čl. 5. st. 3. ZN). Dodatni uvjet, da bi se utvrdilo izvanknjižno vlasništvo ostavitelja, je da takvu imovinu kao ostavinsku masu ne osporavaju drugi nasljednici.

13. Prema tome, bez prethodnog odgovarajućeg postupanja po odredbama čl. 234. st. 1. i 2., u vezi s čl. 174., 181. i čl. 219. ZN, ukazuje se preuranjenim zaključak prvostupanjskog suda kako predmetna nekretnina i grobnica ne predstavljaju naknadnu pronađenu imovinu, temeljem čega je prvostupanjski sud odbio provoditi ostavinsku raspravu.

14. Naime, u raspravljanju naknadno pronađene imovine moguće je utvrditi kako među svim nasljednicima pozvanim na nasljeđivanje nema spora o tome da određena nekretnina predstavlja ostavinsku imovinu i tada nema zapreke da se takvo izvanknjižno vlasništvo smatra i utvrdi ostavinom. To ostavinsko rješenje nema pravni učinak prema trećoj osobi, možebitnom stvarnom vlasniku predmetne nekretnine ili prema onima koji nisu sudjelovali u ostavinskom postupku. Iz navedenog proizlazi kako nema zapreke da se naknadno pronađena imovina unese u rješenje o nasljeđivanju ukoliko je među svim pozvanim nasljednicima nesporno da ta imovina spada u ostavinu i po tom raspravi nasljedno pravo svakog od njih.

15. Zbog pogrešnog pravnog pristupa prvostupanjski sud je pri odlučivanju o predmetnom prijedlogu nepravilno primijenio odredbe čl. 234. st. 1. i 2. u vezi s čl. 174., 181. i čl. 219. ZN, a posljedično tome je pogrešno i nepotpuno utvrdio činjenično stanje te kako zbog nepotpunog utvrđenog činjeničnog stanja nije bilo uvjeta za preinaku pobijanog rješenja, temeljem čl. 380. st. 3. ZPP odlučeno je kao u izreci rješenja.

16. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će odgovarajućom primjenom čl. 234. st. 1. i 2. u vezi s čl. 174., 181. i čl. 219. ZN ponovno odlučiti o prijedlogu za raspravljanje naknadno pronađene imovine iza ostavitelja AĐ.

Vukovar, 22. travnja 2025.

Sutkinja

Marijana Žulj Jakovljević