REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Ovr-1541/2024

Stalna služba u Starom Gradu

21 460 Stari Grad

Novo Riva 3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

i

Z A K L J U Č A K

Općinski sud u Splitu, Stalna služba u Starom Gradu, po sucu Ivanu Striniću, u pravnoj stvari ovrhovoditelja pod 1) NA iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], te pod 2) ĐA iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koje zastupa punomoćnik Darko Šuper, odvjetnik u Osijeku, protiv ovršenika BA iz [adresa], kojega zastupa punomoćnik Jurica Domančić, odvjetnik u Hvaru, radi prisilne naplate novčane tražbine ovrhovoditelja, odlučujući o prijedlog ovršenika radi odgode ovrhe, izvan ročišta, 22. travnja 2025.

r i j e š i o  j e

Odbija se prijedlog ovršenika radi odgode ovrhe određene rješenjem o ovrsi ove Službe, oznake Ovr-1541/2024 od 11. ožujka 2025., koji prijedlog je ovršenik podnio ovom sudu putem punomoćnika, uz žalbu, 1. travnja 2025.

z a k l j u č i o  j e

I. Upućuje se ovršenik BA iz [adresa], u roku od petnaest dana, računajući od dana dostave ovog zaključka, pokrenuti parnicu radi proglašenja ovrhe određene rješenjem ove Službe, oznake Ovr-1541/2024 od 11. ožujka 2025. nedopuštenom.

II. Upozorava se ovršenik da tužbu kojom pokreće parnicu na koju je upućen točkom I. ovog zaključka, ovršenik može utemeljiti samo na razlozima koje je istaknuo u žalbi u povodu koje je upućen na parnicu.

Obrazloženje

1. Predmetni ovršni postupak pokrenut je temeljem prijedloga ovrhovoditelja protiv ovršenika, radi ispražnjenja nekretnine i predaje u posjed, sve temeljem ovršne isprave – pravomoćne i ovršne sudske presude tadašnjeg Općinskog suda u Starom Gradu, oznake V.P.191/13-14 od 27. lipnja 2014.

2. Rješenjem ove Službe, gornjeg poslovnog broja od 11. ožujka 2025. prihvaćen je prijedlog ovrhovoditelja, te je određena ovrha.

3. Rješenje o ovrsi je uredno uručeno strankama.

4. Ovršenik je 1. travnja 2025. protiv citiranog rješenja izjavio žalbu, te istim podneskom predložio odgodu provedbe ovrhe. U odnosu na žalbene razloge, ovršenik ističe da su ovršenici platili troškove parničnog postupka koji je pravni osnov ovog ovršnog postupka i time izvršili isplatu duga prema presudi. Vrijednost spora je bila naznačena u visini 10.000,00 kuna i to od strane tužitelja, sada ovrhovoditelja. Dopisom od strane punomoćnika tužitelja, punomoćnik tuženika da je obaviješten o računu za uplatu troškova, te su troškovi uplaćeni odmah po prijemu dopisa od 23. srpnja 2015., te je punomoćnik tužitelja obaviješten da ne treba provoditi ovrhu jer tuženici i onako ne koriste taj prostor zgrade. U predmetnoj situaciji, tražbina ovdje ovrhovoditelja prema ovdje ovršeniku, a radi koje je doneseno pobijano rješenje o ovrsi, odnosi se na navedenu presudu, a koja ima označenu vrijednost spora, koja se mora smatrati i vrijednošću spora u ovrsi, tim više jer tužitelji nikada nisu niti pokušali doći u te prostorije, a niti su na bilo koji način poduzeli bilo kakve radnje radi ulaska u posjed. Stoga su potpuno netočni navodi o tome da ovršenik odbija predati posjed predmet spora. Opreza radi, ovršenik ističe i prigovor zastare. Radi ovoga se predlaže uputiti u parnicu ovršenika. U odnosu na razloge za odgodu provedbe ovrhe, ovršenik ističe da su u presudi kao tuženici naznačeni ovršenik, ali pored njega i njegova supruga VA, dok je ovrhe, odnosno, predaja u posjed zatražena samo u odnosu na njega. Stoga ovršenik smatra kako ne postoji usklađenost ovršnog prijedloga s ovršnom ispravom. Navodi se da, čak i da su tuženici solidarni dužnici, predaja da se zasigurno ne može odnositi samo na jednog tuženika, jer da jedan od tuženika ne može samostalno izvršiti obvezu na činjenje. Posebno se ističe da je i dio kuće na koji je ovršenik uknjižen bračna stečevina, te da ovršenik ne može izvršiti predaju bez suglasnosti tužene iz parničnog postupka. Prema članku 22. Ovršnog zakona, ovrha se određuje samo na temelju ovršne isprave, a u ovom slučaju ovršni zahtjev da nije u skladu sa ovršnom ispravom, jer presuda temeljem koje je doneseno rješenje ne odnosi samo na ovršenika iz ovog postupka. Ovršenik tvrdi da ne postoji identitet stranaka između ovršne isprave i ovršnog prijedloga, stoga da je ispunjen žalbeni razlog iz članka 50. stavak 1. točka 1. Ovršnog zakona. Ovršenik ističe kako je ovršni postupak postupak strogog formalnog legaliteta, te da se ovrha određuje samo na temelju ovršne isprave, što znači da je sud vezan sadržajem ovršne isprave. Na temelju svega, predlaže se odgoditi ovrhu.

5. Prema članku 52. Ovršnog zakona, ako je žalba izjavljena iz razloga iz članka 50. stavka 1. točke 7. i točaka 9. do 11. Ovršnog zakona, sud prvoga stupnja dostavit će žalbu ovrhovoditelju radi očitovanja u roku od osam dana. Ako ovrhovoditelj ospori postojanje tih razloga ili se ne očituje u roku od osam dana, sud prvoga stupnja donijet će bez odgode zaključak kojim će ovršenika uputiti da u roku od petnaest dana od dostave zaključka pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom zbog gore navedenih razloga.

6. Prema odredbi članka 65. Ovršnog zakona, sud može, na prijedlog ovršenika ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu, ako su ispunjen koji od taksativno navedenih uvjeta. To su: 1) ako je protiv odluke na temelju koje je određena ovrha izjavljen pravni lijek, 2) ako je podnesen prijedlog za povrat u prijašnje stanje u postupku u kojemu je donesena odluka na temelju koje je određena ovrha ili prijedlog za ponavljanje postupka, 3) ako je podnesena tužba za poništaj presude izbranoga suda na temelju koje je određena ovrha, 4) ako je podnesena tužba za stavljanje izvan snage nagodbe ili javnobilježničke isprave na temelju koje je dopuštena ovrha ili tužba za utvrđenje njezine ništavosti, 5) ako je ovršenik protiv rješenja o ovrsi izjavio žalbu iz članaka 52. ili 53. ovoga Zakona ili podnio tužbu iz članaka 52. ili 55. ovoga Zakona, 6) ako je ovršenik izjavio žalbu protiv rješenja kojim je potvrđena ovršnost ovršne isprave, odnosno ako je podnio prijedlog za ponavljanje postupka u kojemu je to rješenje doneseno, 7) ako ovršenik ili sudionik u postupku zahtijeva otklanjanje nepravilnosti pri provedbi ovrhe, 8) ako ovrha, prema sadržaju ovršne isprave, ovisi o istodobnom ispunjenju neke obveze ovrhovoditelja, a ovršenik je uskratio ispunjenje svoje obveze zato što ovrhovoditelj nije ispunio svoju obvezu niti je pokazao spremnost da je istodobno ispuni, 9) ako je Vlada Republike Hrvatske proglasila katastrofu sukladno propisu kojim se uređuje sustav zaštite i spašavanja građana, materijalnih i drugih dobara u katastrofama i velikim nesrećama, a ovršenik je na dan donošenja odluke o proglašenju katastrofe imao prebivalište ili sjedište i obavljao djelatnost na području za koje je proglašena katastrofa, 10) ako se vodi kazneni postupak po službenoj dužnosti u vezi s tražbinom zbog čijeg se prisilnog ostvarenja vodi ovršni postupak, 11) ako ovršna javnobilježnička isprava potječe iz ugovora koji je zaključio potrošač te je, ovisno o raspoloživim dokazima, vjerojatna ništetnost jedne ili više ugovornih odredbi, do podnošenja tužbe za stavljanje izvan snage nagodbe ili javnobilježničke isprave na temelju koje je dopuštena ovrha ili tužbe za utvrđenje njezine ništetnosti, a najdulje u trajanju do 30 dana. Odluku o prijedlogu za odgodu sud će donijeti nakon što ovrhovoditelju omogući da se o njemu očituje, ako okolnosti slučaja ne zahtijevaju da se postupi drukčije. Sud može na zahtjev ovrhovoditelja odgodu ovrhe uvjetovati davanjem primjerene jamčevine. Takav prijedlog ovrhovoditelj može podnijeti i nakon što je rješenje o odgodi ovrhe doneseno. Ako ovršenik ne da jamčevinu u roku koji mu sud odredi, a koji ne može biti duži od petnaest dana, smatrat će se da je odustao od prijedloga za odgodu, sud će donijeti rješenje o nastavku ovrhe. Za vrijeme odgode ovrhe neće se poduzimati radnje kojima se ona provodi. Iznimno od odredbe stavka 5. ovoga članka, u ovrsi radi naplate novčane tražbine i nakon donošenja rješenja o odgodi ovrhe provest će se radnje na temelju kojih ovrhovoditelj stječe založno pravo ili pravo namirenja na predmetu ovrhe. Na prijedlog ovrhovoditelja provest će se i procjena predmeta ovrhe. Ako odbije prijedlog za odgodu ovrhe, sud će nastaviti s ovrhom i prije pravomoćnosti rješenja kojim je prijedlog odbijen.

7. Ovrhovoditelji su se očitovali na žalbu i prijedlog radi odgode ovrhe, osporavajući žalbene navode u cijelosti. Naime, ovrhovoditelji ističu da su svi žalbeni navodi ovršenika u cijelosti neosnovani, jer da prije svega ne postoji prigovor zastare s obzirom na činjenicu da zastara tražbine utvrđena pravomoćnom sudskom odlukom zastaruje za 10 godina od dana pravomoćnosti odluke, a evidentno je da je prijedlog za ovrhu podnesen prije isteka navedenog roka. Naime ovršna isprava, tj. presuda Općinskog suda Stari Grad,broj: P-191/13-14 postala je pravomoćna 23. travnja 2015., a ovrha je pokrenuta ovršnim prijedlogom od 21. lipnja 2024. Pored toga, radi se o stvarno-pravnom zahtjevu koji ne može zastarjeti s obzirom na činjenicu da se rješenjem o ovrsi određuje pravo ovrhovoditelja kao vlasnika nekretnine da stupi u posjed nekretnine što je temeljno vlasničko ovlaštenje. U pogledu vrijednosti predmeta spora, ovrhovoditelj je slobodan odrediti vrijednost predmeta spora prema stvarnoj vrijednosti nekretnine čiju predaju u posjed traži. Sam ovršenik se poziva na navode iz ranije presude iz koje je tvrdio da je između sada ovršnih stranaka postojao navodni sporazum o prodaji predmetne nekretnine za iznos od tadašnjih 80.000,00 eura. S obzirom da presuda datira iz 2015., evidentno je da je vrijednost nekretnine u mjestu [adresa] danas višestruko viša od ne samo spomenutih 80.000,00 eura, već i vrijednosti označene u ovršnom prijedlogu od 100.000,00 eura. U odnosu na navode žalbe da bi bio sporan identitet stranaka iz ovršne isprave i ovršnog prijedloga, ovrhovoditelji ističu da je javnom ispravom drugoovrhovoditelj ĐA dokazao da je suvlasnik predmetne nekretnine i to temeljem pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Splitu oznake O-5654/2015,kojim je suvlasništvo na predmetnoj nekretnini, a samim time i pravo na posjed prešlo na njega, i to nakon donošenja prvostupanjske presude. U odnosu na prijedlog za odgodu ovrhe, navodi se kako ovršenik uopće ne navodi koji su razlozi zbog kojih bi ovrhu trebalo odgoditi, a pozivanje da bi provođenjem ovrhe trpio nenadoknadivu štetu i pozivanje na odredbu članka 65. stavka 1. točke 5. Ovršnog zakona da je u potpunoj suprotnosti sa ovršnom ispravom i samo dokazuje činjenicu da ovršenik drži i dalje u posjedu predmetnu nekretninu. Ovršenik je imao mogućnost predati predmetnu nekretninu u roku od 15 dana dobrovoljno od dana pravomoćnosti, a mogao je to učiniti i sve ovo vrijeme do pokretanja ovrhe, pa evidentno i u samoj žalbi osporava svoju obvezu da postupi po pravomoćnoj presudi i preda predmetnu nekretninu vlasnicima odnosno ovrhovoditeljima. Sukladno navedenom, ovrhovoditelji se protive prijedlogu za odgodu ovrhe. Ovrhovoditelji ističu da pored činjenice da su prijedlog za odgodu ovrhe i žalba neosnovani, ne postoji niti jedan razlog zbog kojeg bi ovršenik mogao tražiti da bude upućen u parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom. Uostalom ovršenik ne navodi niti jedan prigovor predviđen odredbom članka 50. u vezi s člankom 52. Ovršnog zakona, zbog kojeg je predviđeno upućivanje na parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom.

8. S obzirom da ovršenik žalbom tvrdi kako tražbina ne postoji, odnosno, da je ispunjena, ovo po tumačenju suda predstavlja razlog iz članka 50. stavak 1. točka 9. Ovršnog zakona, radi kojega se ovršenika ima uputiti na pokretanje parničnog postupka.

9. Da bi se prihvatio prijedlog radi odgode ovrhe, potrebno je kumulativno isupnjenje jednog od objektivnih kriterija (koji bi bio ispunjen žalbenim razlogom radi kojeg je ovršenik upućen na pokretanje parnice), te subjektivnog kriterija, odnosno, potrebno je da ovršenik dokaže da bi mu provedbom ovrhe nastupila nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta, ili da bi time spriječilo nasilje. U konkretnom slučaju, ovršenik ne nudi nikakvo obrazloženje, niti predlaže dokaze u cilju dokazivanja ovog kriterija. Stoga, prijedlog radi odgode ovrhe, ovaj sud smatra neosnovanim, radi čega je isti odbijen.

U Starom Gradu, 22. travnja 2025.

S U D A C

Ivan Strinić

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe.

Žalba se podnosi ovom sudu u roku od 8 dana, u dovoljnom broju primjeraka.

O žalbi odlučuje Županijski sud.

DOSTAVITI:

- ovrhovoditelju po punomoćniku;

- ovršeniku po punomoćniku;

- u spis.