REPUBLIKA HRVATSKA

Županijski sud u Puli - Pola

Kranjčevićeva 8, 52100 Pula - Pola

Poslovni broj: Gž-1137/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Puli - Pola, u vijeću sastavljenom od sudaca Alenke Paus kao predsjednika vijeća, Dolores Peruško kao suca izvjestitelja i člana vijeća te Ive Kancijanić kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja: TZ (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], 2. ŽZ (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa] i 3. RZ (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], svi zastupani po punomoćniku Božidaru Klepaču, odvjetniku u Varaždinu, protiv tuženika WIENER OSIGURANJE VIENNA INSURANCE GROUP d.d. (OIB: 52848403362) iz Zagreba, Slovenska ulica 24, zastupani po punomoćniku Dinku Rebroviću, odvjetniku u Zagrebu, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Čakovcu poslovni broj: Pn-108/2021-17 od 06. lipnja 2023., u sjednici vijeća održanoj 22. travnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja - i u cijelosti se potvrđuje presuda Općinskog suda u Čakovcu poslovni broj: Pn-108/2021-17 od 06. lipnja 2023.

II. Tuženiku se ne dosuđuje trošak sastava odgovora na žalbu.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja (u st. I., II. i III.) odbijeni su tužbeni zahtjevi tužitelja kojim su isti zahtijevali da im tuženik s osnova naknade neimovinske štete isplati svakom od tužitelja iznos od 112.500,00 kn/14.931,32 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 08. travnja 2021., odnosno od 03. travnja 2021. kao i da im s osnova naknade imovinske štete isplati iznos od po 6.000,00 kn/ 796,34 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate te da im naknadi troškove parničnog postupka zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja presude pa do isplate, sve u roku od 15 dana.

1.1. Odlukom o troškovima postupka naloženo je tužiteljima da solidarno tuženiku naknade parnični trošak u iznosu od 4.355,37 eura/32.812,50 kuna, sve u roku od 15 dana.

2. Protiv te odluke pravovremenu i dopuštenu žalbu putem svojeg punomoćnika podnose tužitelji iz svih žalbenih razloga, a osporavaju i odluku o troškovima postupka. U žalbi, u bitnome navode da je u postupku počinjena bitna povreda iz čl. 354. st. 2. t. 11. Zakona o parničnom postupku (dalje ZPP) jer da presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, da je prvostupanjski sud u potpunosti propustio vrednovati i analizirati odlučnu činjenicu da su tužitelji i pokojna im sestra pripadnici romske nacionalnosti, odnosno samo na jednom mjestu u pobijanoj se presudi spominje navedena odlučna činjenica i to na način da sud navodi da su saslušani tužitelji i svjedoci u bitnom istakli kako su dio romske populacije, ali prvostupanjski sud ne pridaje tome značaj odlučne činjenice - u kontekstu tumačenja i obrazloženja trajnije zajednice života, povezujući istu u konkretnom slučaju kao posebne okolnosti slučaja.

2.1. Smatraju da činjenica da su oni i pokojna imali zasnovane vlastite obitelji nije odlučujuća u smislu da bi utjecala na institut postajanja "trajnije zajednice života", a jednako tako ni činjenica da je svatko živio na svojoj adresi. Sud je u ovom postupku trebao utvrditi da li je između tužitelja i pokojne postojala trajnija zajednica života, a da nije na sudu da utvrđuje je li bilo nužno da tužitelji i pokojna budu upućeni jedni na druge. Pogrešno je utvrđenje (t. 9. presude) suda da tužitelji nisu pomagali pokojnoj LZ jer je ista primala socijalnu pomoć. Nisu se posebno cijenili iskazi tužitelja i svjedoka iz kojih se može utvrditi u kakvim su odnosima bili pokojna sestra i tužitelji pa je time sud povrijedio odredbu čl. 8. ZPP-a. Svaki gubitak brata ili sestre, mora dovesti do emocionalnog gubitka i osjećaja praznine, gorčine i tuge bez obzira da li je postojala nužna povezanost u ekonomskom smislu.

2.2. Žalbeni je prijedlog tužitelja "da se preinači pobijana presuda na način da se usvoji tužbene zahtjeve tužitelja", odnosno podredno da se ista ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

3. Sa tom je žalbom postupljeno u smislu odredbe čl. 359. ZPP-a ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23).

4. U svom odgovoru na žalbu tužitelja tuženik navodi da sama bliskost i emocionalna povezanost između braće i sestara je uobičajeni odnos koji ne zahtjeva nikakvo posebno pitanje i nije dovoljan za utvrđenje postojanja trajnije zajednice života. Iz iskaza saslušanih svjedoka ne proizlazi da je između tužitelja i pokojne sestre postojala trajnija zajednica života već klasičan i uobičajen bratski i sestrinski odnos, a svatko je imao vlastitu mnogobrojnu obitelj na koju je bio upućen i svatko je sa svojom djecom i unučadi ostvarivao trajniju zajednicu života. Predlaže da se žalba tužitelja odbije i potvrdi prvostupanjska presuda.

5. Žalba tužitelja nije osnovana.

6. Ispitujući pobijanu presudu prema čl. 365. st. 2. ZPP-a, a pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede postupka i na pravilnu primjenu materijalnog prava, ocjena je ovog suda, da u provedenom postupku nisu počinjene bitne povrede na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti. Ne postoji ni bitna povreda na koju upiru tužitelji (ona iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP-a) jer pobijana presuda nema proturječnosti ni nejasnoća kao ni drugih nedostataka koji bi imali takvo značenje da se ne može zbog njihovog postojanja ista ispitati.

6.1. U postupku nije počinjena ni relativno bitna povreda iz odredbe čl. 354. st. 1. ZPP-a u vezi sa čl. 8. ZPP-a jer je sud prvog stupnja pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje, uzeo u obzir iskaze svih tužitelja i saslušanih svjedoka kako je to proizlazi iz sadržaja obrazloženja presude.

7. Sud prvog stupnja odbio je tužbene zahtjeve tužitelja (nakon što su rješenjem od 27. siječnja 2023. na predmetnu parnicu spojeni predmeti pod poslovnim brojevima Pn-107/21 i Pn-110/21) za naknadom neimovinske i imovinske štete koju su isti zahtijevali zbog smrti bliske osobe – sestre LZ.

8. Pri tome nije sporno da je u prometnoj nezgodi od 11. ožujka 2021. smrtno stradala LZ, sestra tužitelja, a za koju nesreću je odgovoran osiguranik tuženika.

9. Sporno je da li tužiteljima pripada naknada neimovinske i imovinske štete zbog smrti sestre u smislu odredbe čl. 1101. st. 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23 – dalje ZOO).

10. Prvostupanjski sud je provedenim dokazima (saslušanjem stranaka i svjedoka) utvrdio da su svi tužitelji pa i njihova pokojna sestra bili dio romske populacije, da svi žive u zasebnim kućama, u blizini pok. LZ (TZ i ŽZ) ili u drugom romskom naselju (RZ), da svaki od tužitelja ima svoju mnogobrojnu obitelj, kakvu je imala i pok. LZ koja je imala devetoro djece, da niti jedan tužitelj nije znao nabrojiti sva imena djece pok. LZ, da je tužitelj TZ zaposlen kao romski pomagač u osnovnoj školi dok su tužiteljice ŽZ i RZ domaćice, da je pok. LZ primala socijalnu pomoć, da je povremeno radila u poljoprivredi te da tužitelji nisu financijski pomagali pok. LZ.

11. Na temelju tako utvrđenih odlučnih činjenica sud prvog stupnja zaključuje da nisu ispunjene pretpostavke iz čl. 1101. st. 2. ZOO-a, da bi se tužiteljima priznala naknada neimovinske štete za slučaj smrti sestre iz razloga što između tužitelja i pokojne nije postojala trajnija zajednica života.

12. Prema odredbi čl. 19. st. 1. ZOO-a svaka fizička i pravna osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti pod pretpostavkama utvrđenim zakonom. Pod pravima osobnosti u smislu tog Zakona razumijevaju se prava na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, sloboda i dr. (st. 2.).

12.1. Odredbom čl. 1101. st. 1. ZOO-a propisano je da u slučaju smrti ili osobito teškog invaliditeta neke osobe pravo na novčanu naknadu neimovinske štete imaju članovi njezine uže obitelji (bračni drug, djeca i roditelji). U st. 2. istog članka propisano je da se takva naknada može dosuditi braći i sestrama, djedovima i bakama, unučadi te izvanbračnom drugu, ako je između njih i umrlog, odnosno ozlijeđenog postojala trajnija zajednica života.

13. Pojam "trajnija zajednica života" predstavlja pravni standard kako to pravilno navodi i sud prvog stupnja kojega je potrebno tumačiti, odnosno o postojanju ili nepostojanju kojega je potrebno zaključivati ovisno o okolnostima svakog pojedinog slučaja.

14. Za postojanje trajnije zajednice života nije potrebno da njezini članovi žive zajedno u istom kućanstvu već takva zajednica postoji i u onim slučajevima kada članovi ne stanuju zajedno ali između njih postoji čvrsta emocionalna povezanost, međusobna upućenost jednih na druge, međusobno pomaganje i potpora, osjećaj pripadnosti članova u istoj zajednici i snažan osjećaj potrebe da se viđaju, provode vrijeme zajedno, uzajamno se pomažu i vode brigu jedni o drugim u svim životnim situacijama koje zahtijevaju pomoć i podršku bližnjih (Rev-1206/2021-1 od 15. studenog 2023.).

15. Iz utvrđenih činjenica (koje ne osporavaju ni sami žalitelji) proizlazi da svaki od tužitelja ima svoju obitelj, tužitelj TZ i tužiteljica ŽZ žive u istom naselju u kojem je živjela pokojna ali na različitim adresama dok tužiteljica RZ živi u drugom mjestu ([adresa]). Isto tako svaki od tužitelja su sa svojim obiteljima osim što su živjeli odvojeno i financijski bili odvojeni u smislu da nisu pomagali pokojnoj jer je ista primala socijalnu pomoć i povremeno je radila. U takvoj situaciji iz činjenica da je pokojna dolazila kod 1. tužitelja koji joj je servisirao bicikl kao i uobičajeno obiteljsko druženje i pomaganje odnosno slavljenje zajedničkih događaja kao što su rođendani, krstitke, vjenčanja i sl. ne može se izvesti zaključak i ne upućuje na postojanje trajnije zajednice života između tužitelja i pokojne sestre a kako to propisuje odredba čl. 1101. st. 2. ZOO-a.

16. Ovaj sud se može složiti sa stavom žalitelja da svaki gubitak brata ili sestre dovodi do emocionalnog gubitka i osjećaja praznine, gorčine i tuge. Međutim, samo trajnija zajednica života je zakonska pretpostavka za ostvarivanje pravične novčane naknade neimovinske štete zbog smrti bliskog srodnika, a ona postoji u okolnostima trajnije emotivne povezanost i bliskosti koja se ogleda u pružanju međusobne potpore između bliskih srodnika u svakodnevnom životu – koja u konkretnom slučaju nije utvrđena.

17. Zahtjev za naknadu imovinske štete koju su tužitelji zahtijevali svaki u iznosu od po 796,34 eura koji se odnosi na troškove pogreba i crnine, a sukladno čl. 1093. st. 1. ZOO-a je odbijen s obzirom da tužitelji nisu dokazali da bi imali navedene troškove.

18. Konačno, i odluka o troškovima postupka pravilna je i zakonita kako u pogledu osnove (čl. 154. st. 1. ZPP-a) tako i u pogledu visine (čl. 155. st. 1. ZPP-a i odredbe Odvjetničke tarife).

19. Slijedom iznijetog valjalo je odbiti žalbu tužitelja te presuditi kao u izreci ove odluke (čl. 368. st. 1. ZPP-a). Tuženiku nije dosuđen trošak sastava odgovora na žalbu tužitelja jer taj trošak u procesnom smislu nije bio potreban (čl. 155. st. 1. ZPP-a).

U Puli - Pola 22. travnja 2025.

Predsjednik vijeća

Alenka Paus