REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U PULI - POLA

Kranjčevićeva 8, 52100 Pula - Pola

Poslovni broj Gž-1694/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Puli - Pola, u vijeću sastavljenom od sudaca Alenke Paus, predsjednice vijeća, Ive Kancijanić, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice te Dolores Peruško, članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice PJ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Marina Tolj, odvjetnica u Zagrebu, protiv tuženog Grada Zagreba, Zagreb, Trg Stjepana Radića 1, kojeg zastupa punomoćnik Filip Gereci, odvjetnik u Zagrebu, uz sudjelovanje umješača na strani tuženika Croatia osiguranja d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-2850/2018-65 od 28. kolovoza 2024., u sjednici održanoj 22. travnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovana žalba tuženika te se potvrđuje presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-2850/2018-65 od 28. kolovoza 2024. u pobijanom dijelu – točke I., III., V. i VI. izreke.

II. Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troška žalbe.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvoga stupnja odlučeno je sljedeće:

„I. Nalaže se tuženiku Grad Zagreb da na ime naknade neimovinske štete plati tužiteljici MJ (nom. CJ) iznos od 6.105,25 eura sa zateznom kamatom računatom od dana 29.10.2018. do 31.12.2022. uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1.1.2023. pa do 29.12.2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je objavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. 12.2023. do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

II. Odbija se kao neosnovan zahtjev za isplatu daljnjeg iznosa naknade neimovinske štete od dosuđenih 6.105,25 eura do zatraženih 10.218,95 eura (za iznos 4.113,70 eura) sa zatraženim zateznim kamatama.

III. Nalaže se tuženiku Grad Zagreb da na ime naknade imovinske štete plati tužiteljici MJ (nom. CJ) iznos od 566,10 eura sa zateznim kamatama računatim od dana dospijeća kako slijedi:

- na iznos računa od 28,81 eura od dana 09.05.2018.;

- na iznos računa od 15,14 eura od dana 25.05.2018.;

- na iznos računa od 28,81 eura od dana 08.06.2018.;

- na iznos računa 28,81 eura od dana 01.08.2018.;

- na ime naknade za tuđu pomoć i njegu iznos od 464,53 eura od dana 29.10.2018. pa do isplate,

po stopi koja se računa do 31.12.2022. uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1.1.2023. pa do 29.12.2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je objavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30.12.2023. do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

IV. Odbija se kao neosnovan zahtjev za isplatu daljnjeg iznosa naknade imovinske štete od dosuđenih 566,10 eura do zatraženih 2.317,54 eura (za iznos od 1.751,44 eura), sa zatraženim zateznim kamatama do isplate, i to:

- na iznos računa od 24,89 eura od dana 01.05.2018.;

- na iznos računa od 1.527,47 eura od dana 24.04.2018.;

- na ime razlike naknade za tuđu pomoć i njegu od dosuđenih 464,53 eura do zatraženih 663,61 eura (za iznos od 199,08 eura) od dana 29.10.2018.

V. Nalaže se tuženiku Gradu Zagrebu nadoknaditi tužiteljici MJ (nom. CJ) trošak parničnog postupka od 1.320,75 eura sa zateznim kamatma računatim od 28. kolovoza 2024, do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana, dok se u preostalom dijelu zahtjev tužiteljice za naknadu troška postupka odbija kao neosnovan.

VI. Odbija se kao neosnovan zahtjev tuženika za naknadu troška postupka.“

2. Pravovremenom i dopuštenom žalbom navedenu presudu pobija tuženik u točkama I., III., V. i VI. izreke zbog svih zakonom dopuštenih razloga. Navodi da je u točkama I., III i V. izreke nepravilno i nezakonito navedena stopa zakonskih zateznih kamata. Ističe da je sud prvog stupnja, utvrdivši ga isključivo odgovornim za nastanak štetnog događaja, pogrešno i nepotpuno utvrdio činjenično stanje i na takvo pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje pogrešno primijenio materijalno pravo. Navodi da tužiteljica ničime nije dokazala da je tuženik obustavio ili neredovito obavljao komunalnu djelatnost održavanja konkretne javne zelene površine na kojoj je tužiteljica nogom upala u rupu, a što je pretpostavka odštetne odgovornosti tuženika koja je propisana odredbom članka 1084. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22. i 155/23., dalje: ZOO). Smatra potpuno životno realnom situaciju da je predmetnu rupu, u kratkom vremenskom periodu prije nego li je tužiteljica nogom upala u nju, iskopao pas ili dijete u igri ili bilo koja treća osoba iz tko zna kojih razloga. Navodi da su takvi događaji izvan utjecaja tuženika pa nije opravdano da tuženik naknađuje štetu koju je tužiteljica pretrpjela, pogotovo jer je tuženik uredno i redovito obavljao komunalnu djelatnost održavanja konkretne zelene površine. Osim navedenog, ističe da je tužiteljica nogom upala u rupu izvan površine namijenjene za kretanje pješaka. Smatra da je tužiteljica isključivo odgovorna za nastanak štetnog događaja, jer nije gledala gdje hoda odnosno da je barem djelomično pridonijela nastanku štete. Posebno osporava odluku o troškovima postupka, a s time u vezi i utvrđenje da je tužiteljica u cijelosti uspjela s osnovom budući da je u cijelosti odbijen njen zahtjev za naknadu štete zbog nabavke invalidskih kolica i troškova liječenja prema računu Kliničkog bolničkog centra Sestre Milosrdnice broj 18-7075010 na iznos od 11.508,75 kuna. Navodi i da presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati. Žalbeni je prijedlog da se presuda preinači na način da se tužbeni zahtjev u cijelosti odbije kao neosnovan i naloži tužiteljici da mu naknadi prouzročene troškove postupka, uvećano za pripadajuće zakonske zatezne kamate od donošenja prvostupanjske presude do isplate, a podredno da se ukine u pobijanom dijelu i vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

3. Sa žalbom tuženika postupljeno je prema odredbi članka 359. stavka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11. -pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23., dalje: ZPP).

3.1. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba nije osnovana.

5. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za naknadu štete koju je pretrpjela 16. travnja 2018. šećući parkom u Zagrebu, u Dugavama, kada joj je noga upala u rupu uz utabanu pješačku stazu koja prolazi predmetnim parkom te je zadobila trimaleolarni prijelom lijeve potkoljenice.

5.1. Sud prvog stupnja je utvrdio tuženika isključivo odgovornim za nastanak predmetne štete te ga je osudio da tužiteljici naknadi pretrpljenu neimovinsku štetu u iznosi od 6.105,25 eura i imovinsku štete na ime tuđe pomoći i njege i troškova liječenja u iznosu od 566,10 eura s pripadajućim zateznim kamatama.

5.2. Istovremeno je (sada već pravomoćno) odbijen preostali dio zahtjeva za naknadu neimovinske štete u iznosu od 4.113,70 eura te za naknadu imovinske štete u iznosu od 1.751,44 eura.

6. Ispitavši pobijanu presudu u granicama razloga određenih u žalbi, pazeći pri tome po službenoj dužnosti na pravilnu primjenu materijalnog prava i na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točaka 2., 4., 8., 9., 11., 13. i 14. ZPP-a, prema članku 365. stavku 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11. -pročišćeni tekst, 25/13., 89/14.), koja odredba se u ovom postupku primjenjuje na temelju članka 117. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 70/19., dalje: ZID ZPP 19), ocjena je ovog drugostupanjskog suda da je pobijana presuda u svemu pravilna i zakonita.

7. U postupku pred prvostupanjskim sudom nije počinjena apsolutno bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a, budući da je izreka presude razumljiva i ne proturječi samoj sebi ni razlozima presude, a obrazloženje sadrži jasne i neproturječne razloge o odlučnim činjenicama pa presuda nema nedostataka zbog kojih se ne bi mogla ispitati.

8. U žalbenoj fazi postupka nije sporno da se tužiteljica ozlijedila krećući se utabanom stazom kroz dječji park u Zagrebu u Dugavama, kod zgrade na adresi [adresa], kada joj je lijeva noga propala u rupu uz samu stazu, koja je bila širine 50 cm te dubine 25 do 30 cm.

8.1. Nije sporan ni opseg pretrpljene štete te odmjerena visina naknade štete.

9. Pravilno je sud prvog stupnja odluku o odgovornosti tuženika za predmetni štetni događaj utemeljio na odredbama Odluke o komunalnom redu („Službeni glasnik grada Zagreba“ broj 3/14., 16/14., 22/14., 25/15. i 6/17., dalje: Odluka) i Zakona o komunalnom gospodarstvu („Narodne novine“ broj 36/95., 109/95., 21/96., 70/97., 128/99., 57/00., 129/00., 59/01., 82/04., 110/04., 178/04., 38/09., 79/09., 153/09., 49/11., 84/11., 90/11., 144/12., 56/13., 94/13., 153/13., 147/14. i 36/15., dalje: ZKG).

9.1. Prema članku 86. stavku 1. i 2. Odluke javne zelene površine moraju se redovno održavati, čistiti i uređivati sukladno programu održavanja komunalne infrastrukture, a javne zelene površine održava i uređuje pravna osoba ili fizička osoba obrtnik kojoj je to Grad povjerio.

9.2. Nadalje, odredbom članka 3. stavka 1. točke 6. ZKG-a propisano je da održavanje javnih površina spada u komunalne djelatnosti, dok je odredbom članka 2. stavka 2. ZKG-a određeno da su jedinice lokalne samouprave te pravne i fizičke osobe koje obavljaju komunalne djelatnosti obvezne na temelju tog Zakona i posebnih propisa osigurati trajno i kvalitetno obavljanje komunalnih djelatnosti. Člankom 3. stavkom 7. ZKG-a propisano je da se pod održavanjem javnih površina naročito razumijeva održavanje javnih zelenih površina, pješačkih staza, pješačkih zona, otvorenih odvodnih kanala, trgova, parkova, dječjih igrališta i javnih prometnih površina te dijelovi javnih cesta koje prolaze kroz naselje, kad se ti dijelovi ne održavaju kao javne ceste prema posebnomu zakonu.

9.3. Pravilno je stoga sud prvog stupnja zaključio da je tuženi Grad Zagreb, u sklopu dužnosti održavanja javnih zelenih površina, bio dužan spriječiti da se na predmetnoj zelenoj površini, neposredno uz puteljak kojim se kreću pješaci nalaze rupe takvih dimenzija kao što je predmetna.

10. Žalitelj u žalbi neosnovano prvi put (arg. iz članka 352. stavka 1. ZPP-a) navodi da je rupu netko (pas, dijete u igri, treća osoba) mogao iskopati neposredno prije štetnog događaja te tvrdi da je održavao predmetnu površinu, kada tijekom prvostupanjskog postupka nije dokazivao da je redovno održavao navedenu zelenu površinu i da nije mogao spriječiti prisutnost predmetne rupe.

10.1. Sama prisutnost predmetne rupe na tom dijelu javne zelene površine upućuje na zaključak da površina očito nije bila uredno održavana (članak 1084. ZOO-a).

11. Pravilno je sud prvog stupnja otklonio tuženikov prigovor isključive krivnje tužiteljice za nastanak predmetnog događaja kojega ponavlja i u žalbi tvrdnjom da tužiteljica očito nije gledala kuda hoda. Naime, kako je to pravilno zaključio i sud prvog stupnja, nije očekivano da na zelenoj površini i to tik uz puteljak postoji rupa dubine 25-30 centimetara, već je tužiteljica kao pješak opravdano mogla očekivati da je javna zelena površina, i to neposredno uz utabani put, redovito održavana i sigurna za kretanje pješaka te je nelogično i neživotno da prilikom hodanja stalno gleda u tlo kako bi izbjegla eventualnu rupu. U takvim okolnostima neosnovano tuženik ističe i prigovor podijeljene odgovornosti tužiteljice za nastanak štetnog događaja.

12. Tvrdnju o tome da je tužiteljica upala u rupu na površini koja nije namijenjena za kretanje pješaka tuženik prvi put ističe u žalbi pa nije uzeta u obzir budući da se u žalbi ne mogu iznositi nove činjenice niti predlagati novi dokazi (članak 352. stavak 1. ZPP-a).

13. Odluka o visini stope zateznih kamata za razdoblje od 30. prosinca 2023. rezultat je pravilne primjene članka 29. stavka 8. ZOO-a pa je i u tim dijelu neosnovan prigovor pogrešne primjene materijalnog prava.

14. Sud prvog stupnja odlučio je o troškovima postupka pravilnom primjenom odredbe članka 154. stavka 2. ZPP-a kada je utvrdio da je tužiteljica u cijelosti uspjela s osnovom, dok je s visinom uspjela u opsegu od 53,22% (6.671,35 eura od 12.536,49 eura) pa da njen prosječni uspjeh iznosi 76,61%, što joj umanjeno za tuženikov uspjeh od 23,39% daje pravo na naknadu troškova postupka u omjeru od 53,22%.

14.1. Naime, prema članku 154. stavku 2. ZPP-a omjer uspjeha u parnici ocjenjuje se prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu, vodeći računa i o uspjehu dokazivanja u pogledu osnove zahtjeva.

14.2. Utvrdivši da je tužiteljica uspjela s osnovom u cijelosti sud prvog stupnja je pravilno imao u vidu dokazivanje osnove odgovornosti, jer se o tome isključivo i raspravljalo u prvom dijelu postupka. U takvim okolnostima je sud prvog stupnja pravilno neuspjeh s dijelom zahtjeva za naknadu imovinske štete za nabavku invalidskih kolica i troškove liječenja u Kliničkom bolničkom centru Sestre Milosrdnice u iznosu od 11.508,75 kuna vrednovao kroz neuspjeh s visinom tužbenog zahtjeva.

14.3. Visina troškova za pojedine radnje žalbom nije osporena.

15. Slijedom navedenoga, valjalo je odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi presudu suda prvog stupnja u pobijanom dijelu, na temelju odredbe članka 368. stavka 1. ZPP-a.

16. Budući da je žalba odbijena kao neosnovana, tuženiku ne pripada trošak žalbe (članak 154. stavak 1., članak 166. stavak 1. ZPP-a).

U Puli 22. travnja 2025.

Predsjednica vijeća

Alenka Paus