REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
Poslovni broj: R1 Ob-638/2025-4
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu pojedincu Tijani Kokić u pravnoj stvari predlagatelja IN, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Saši Anđelkoviću, odvjetniku u Zagrebu protiv protustranke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Zagreb, A. Mihanovića 3, OIB: 84397956623, radi utvrđenja postojanja izvanbračne zajednice sukladno čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju, dana 22. travnja 2025.
r i j e š i o j e
Odbija se prijedlog predlagatelja kojim je zatražio utvrđenje izvanbračne zajednice između njega i pok. LN, kao neosnovan.
Obrazloženje
1. Predlagatelj je podnio prijedlog radi utvrđenja postojanja izvanbračne zajednice u kojoj je živio sa sada pok. LN, sve u smislu članka čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju. U prijedlogu je naveo kako su zajedno živjeli sve od 1995. godine pa do njezine smrti.
2. Prema stavu ovog suda, koji je u skladu i sa stavom Županijskog suda u Slavonskom Brodu, Stalna Služba u Požegi, posl. broj: Gž Ob-21/23-2 od 25. travnja 2023. i sa stavom Županijskog suda u Zadru izraženog u odluci Gž Ob-1/2022-2 od 7. srpnja 2022., Županijskog suda u Splitu, izraženog u odluci Gž Ob-285/2023-2 od 02. travnja 2024., a koja se temelje na pravnom stavu izraženom u odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske posl. broj Rev-1639/2018 od 02. veljače 2022., protustranka u ovom postupku Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, kao javnopravno upravno tijelo, ne može biti pasivno legitimiran u postupku utvrđenja izvanbračne zajednice koji se vodi kao statusni predmet prema propisima koje je za takvu vrstu postupaka propisao Obiteljski zakon ( Nar. Nov. 103/15, 98/19, 156/23 - u daljnjem tekstu Obz ). Postojanje izvanbračne zajednice te prava i dužnosti koje iz iste proizlaze utvrđuju se, u slučaju spora između izvanbračnih drugova, u parničnom postupku.
U slučaju smrti jednog izvanbračnog druga, drugi izvanbračni drug svoj status utvrđuje u odnosu na zakonske nasljednike ostavitelja.
Navedeni način može biti dvojak. Prvenstveno to može učiniti u ostavinskom postupku na način da mu ostali zakonski nasljednici priznaju postojanje izvanbračne zajednice sa ostaviteljem, a ukoliko oni to ospore, svoj će status, odnosno postojanje izvanbračne zajednice sa ostaviteljem utvrđivati u parničnom postupku u odnosu na ostale zakonske nasljednike.
Člankom. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju (Nar. nov. 157/13, 151/14, 33/15, 68/15, 93/15, 120/16, 48/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21 i 119/22, u daljnjem tekstu ZOMO ) određuje da se pod članom obitelji iz stavka 1. točke 1. istog članka smatra i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili s korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine, a status te izvanbračne zajednice može se utvrditi u izvanparničnome sudskom postupku ali samo u odnosu na prava iz čl.22.st.3. ZOMO.
Čl. 22.st.3. ZOMO ne propisuje neki poseban izvanparnični postupak u kojem bi javnopravno upravno tijelo bilo stranka ali prema stavu VSRH, javnopravno tijelo ne može biti stranka u statusnom sporu.
Stoga će postojanje izvanbračne zajednice između predlagatelja i pok. LN, predlagatelj morati utvrđivati u odnosu na njezine zakonske nasljednike. Pitanje da li će mu Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje priznati mirovinska prava po osnovi postojanja izvanbračne zajednice sa pok. LN ne predstavlja osnovu za vođenje ovog postupka jer se radi o upravnom, a ne izvanparničnom postupku.
3. Slijedom svega naprijed navedenog, sud je donio odluku u izreci ovog rješenja.
U Zagrebu 22. travnja 2025.
Sudac:
Tijana Kokić
POUKA O PRAVNOM LIJEKU
Protiv ovog rješenja stranke mogu podnijeti žalbu ovome sudu u roku od 15 dana od dana primitka istoga. Žalba se podnosi pisano u pet (5) istovjetnih primjeraka, a o istoj odlučuje Županijski sud.
DNA:
1. pun. predlagatelja
