Republika Hrvatska
Upravni sud u Zagrebu
Zagreb, Avenija Dubrovnik 6 i 8
Poslovni broj: Us I-5443/2024-6
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Upravni sud u Zagrebu, po sucu pojedincu toga suda, Maji Valušnig, uz sudjelovanje zapisničarke Anite Zlodi, u upravnom sporu tužiteljice IO, državljanke Ruske Federacije, koju zastupa opunomoćenica Martina Grgec, odvjetnica u Zagrebu, Bukovačka cesta 51, protiv tuženika Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Uprave za imigraciju, državljanstvo i upravne poslove, Zagreb, Ilica 335, OIB:36162371878, radi međunarodne zaštite, nakon održane usmene rasprave, 22. travnja 2025.,
p r e s u d i o j e
I Odbija se tužbeni zahtjev za poništavanje rješenja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Uprave za imigraciju, državljanstvo i upravne poslove, KLASA: UP/I-216-03/24-06/19732, URBROJ:511-01-212-24-5 od 2. prosinca 2024.
II Odobrava se besplatna pravna pomoć tužiteljici u predmetnom upravnom sporu.
III Nalaže se tuženiku da isplati odvjetnici Martini Grgec, pružatelju pravne pomoći, za sastav tužbe iznos od 500,00 (petsto) EUR-a, te za pristup na ročište iznos od 500,00 (petsto) EUR-a, uz pripadajući PDV u iznosu od 250,00 (dvjestopedeset) EUR-a, dakle sveukupno iznos od 1.250,00 (tisućudvjestopedeset) EUR-a u roku od 15 dana od dostave računa za pruženu pravnu pomoć.
Obrazloženje
1. Osporavanim rješenjem tuženika Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Uprave za imigraciju, državljanstvo i upravne poslove, KLASA: UP/I-216- 03/24-06/19732, URBROJ:511-01-212-24-5 od 2. prosinca 2024. odbačen je naknadni zahtjev tužiteljice za međunarodnu zaštitu u Republici Hrvatskoj.
2. Tužiteljica osporava zakonitost tuženikove odluke, zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava i bitnih povreda pravila postupka. Ističe da je tužiteljica pripadnica čečenske manjine te da je majka četvero maloljetne djece, da ju je suprug oteo u dobi od 16 godina i prisilio na brak, da je bila zlostavljana od strane supruga verbalno, seksualno i fizički. Ističe da je suprug pripadnik Kadirove sigurnosne-vojne službe. Navodi da je odustala od prethodnog zahtjeva za međunarodnu zaštitu zbog pritiska obitelji, koja je smatrala da je protivno čečenskoj tradiciji da je žena sama u stranoj zemlji bez djece. Ukazuje da tuženik nije ispitivao individualne okolnosti koje su vezane uz položaj čečenskih žena. Smatra da se ne radi o novom zahtjevu budući da je tužiteljica neposredno nakon podnošenja prethodnog zahtjeva odustala od istog bez da je navela ikakve razloge, činjenice niti dokaze na kojima bi temeljila takav zahtjev. Smatra da, protivno navodima tuženika, za žene pripadnice čečenske manjine Rusija, ne predstavlja sigurnu zemlju ( podrijetla ) u smislu čl. 44 Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti.
2.1. Predlaže sudu da poništi osporavano rješenje i odobri joj međunarodnu zaštitu u Republici Hrvatskoj.
3. Tuženik u odgovoru na tužbu ostaje kod razloga navedenih u obrazloženju rješenja u cijelosti. Navodi da je tužiteljica odustala od predmetnog zahtjeva i navela da će 11. veljače 2025. napustiti Republiku Hrvatsku.
3.1. Predlaže sudu odbiti tužbeni zahtjev.
4. Tužbeni zahtjev je neosnovan.
5. Sud je održao usmenu raspravu u prisutnosti opunomoćenice tužitelja u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, na temelju ovlaštenja iz odredbe članka 89. stavka 4. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj: 36/24), o čemu su stranke bile upozorene u pozivu za raspravu.
6. Razmatrajući sporna činjenična i pravna pitanja, sud je izvršio uvid u sudski spis predmeta i spis tuženika dostavljen uz odgovor na tužbu.
7. Dokazni prijedlog za saslušanje tužiteljice nije proveden, budući je isti neprovediv, obzirom da je tužiteljica nedostupna.
8. Uvidom u osporavano rješenje od 2. prosinca 2024. sud je utvrdio da je istim odbačen naknadni zahtjev tužiteljice za međunarodnu zaštitu u Republici Hrvatskoj, pozivom na odredbu članka 47. stavka 1. točke 1., stavka 3., stavka 4. i stavka 6. Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti („Narodne novine“, broj: 70/15, 127/17 i 33/23). U svrhu utvrđenja dopuštenosti naknadnog zahtjeva izvršen je uvid u spis predmeta tuženika KLASA: UP/I-216-03/23-06/41363, jer se dopuštenost ocjenjuje na temelju sadržanih činjenica i dokaza, a u vezi s već upotrijebljenim činjenicama i dokazima u prijašnjem postupku. Tuženik je utvrdio da je prethodni postupak obustavljen rješenjem tuženika KLASA: UP/I-216-03/23- 06/41363, URBROJ:511-01-213-24-9 od 14. listopada 2024. Tuženik je odbacio naknadni zahtjev s obrazloženjem da ne postoje mjerodavni razlozi zašto tužiteljica navode iz naknadnog zahtjeva nije predočila u prethodnom postupku, zbog čega njezino iznošenje navedenih činjenica po prvi put u naknadnom zahtjevu nije ocijenjeno vjerodostojnim.
9. U zahtjevu za međunarodnu zaštitu, koji je bio predmet upravnog postupka koji je prethodio ovom upravnom sporu, tužiteljica nije navela razloge, već je odmah odustala od zahtjeva.
10. Uvidom u naknadni zahtjev tužiteljice od 21. studenog 2024., sud je utvrdio da se tužiteljica pozvala na strah od supruga, koji je fizički zlostavlja i za kojeg je bila prisilno udata kad je imala šesnaest godina.
11. Odredbom članka 47. stavka 1. točke 1. Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti propisano je da naknadni zahtjev podnosi državljanin treće zemlje ili osoba bez državljanstva nakon izvršne odluke kojom je prijašnji zahtjev odbijen sukladno članku 38. ovoga Zakona.
12. Stavkom 2. navedenog članka Zakona propisano je da se obrazloženje naknadnog zahtjeva predaje u Prihvatilištu neposredno u pisanom obliku ili usmeno na zapisnik ako je osoba nepismena. Ministarstvo odlučuje o naknadnom zahtjevu najkasnije u roku od 15 dana od dana njegovog zaprimanja.
13. Stavkom 3. navedenog članka Zakona propisano je da naknadni zahtjev mora biti razumljiv i sadržavati bitne činjenice i dokaze nastale nakon izvršnosti odluke ili koje tražitelj iz opravdanih razloga nije predočio u prijašnjem postupku, a odnose se na utvrđivanje ispunjavanja uvjeta za odobrenje međunarodne zaštite.
14. Stavkom 4. navedenog članka Zakona propisano je da se dopuštenost naknadnog zahtjeva ocjenjuje na temelju sadržanih činjenica i dokaza, a u vezi s već upotrijebljenim činjenicama i dokazima u prijašnjem postupku.
15. Stavkom 5. navedenog članka Zakona propisano je da ako se utvrdi da je naknadni zahtjev dopušten, ponovno će se odlučivati o osnovanosti zahtjeva, a prijašnja odluka će se ukinuti.
16. Stavkom 6. navedenog članka Zakona propisano je da će se naknadni zahtjev odbaciti ako se utvrdi da je nedopušten sukladno stavcima 3. i 4. ovoga članka.
17. Prema ocjeni suda, iz stanja spisa proizlazi da je tužiteljica u naknadnom zahtjevu nije iznijela bitne činjenice i dokaze nastale nakon izvršnosti odluke ili koje tražiteljica iz opravdanih razloga nije predočila u prijašnjem postupku, a odnose se na utvrđivanje ispunjavanja uvjeta za odobrenje međunarodne zaštite. Također ovaj sud nije mogao niti provjeriti navode tužiteljice, obzirom da je tužiteljica nedostupna.
18. Slijedom iznesenog, sud je na temelju članka 116. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima odbio tužbeni zahtjev kao neosnovan.
19. Kako sud do zaključenja rasprave nije posebnim rješenjem dopustio odgodni učinak tužbe, sud nije smatrao svrsishodnim donositi rješenje o odbijanju takvog prijedloga, nakon zaključenja rasprave, obzirom da je sada ova upravna stvar riješena presudom.
20. Kako je tužiteljica pri davanju zahtjeva za međunarodnu zaštitu izjavila da nema nikakve imovine, sud je tužiteljici odobrio besplatnu pravnu pomoć sukladno članku 60. Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti i članku 9. stavku 2. Pravilnika o besplatnoj pravnoj pomoći u postupku odobrenja međunarodne zaštite („Narodne novine“, broj: 140/15 i 155/22).
20. Stoga je opunomoćenici tužiteljice, a koji se nalazi na listi pružatelja pravne pomoći tuženika, na temelju odredbe članka 9. stavka 2. Pravilnika o besplatnoj pravnoj pomoći u postupku odobrenja međunarodne zaštite i odredbi Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj: 138/23), a vezano uz trošak sastava tužbe u neprocjenjivim predmetima od 1.000,00 EUR-a (Tbr. 27. t. 1.) i zastupanja na ročištu od 1.000,00 EUR-a (Tbr. 27. t. 2.), umanjenog za 50% sukladno navedenoj točci Pravilnika, dakle u iznosu od 500,00 EUR-a po radnji, sve uvećano za pripadajući porez na dodanu vrijednost u iznosu od 250,00 EUR-a sukladno stavku 2. glave I. Tarife priznat trošak u ukupnom iznosu od 1.250,00 EUR-a.
U Zagrebu, 15. travnja 2025.
Sutkinja:
Maja Valušnig
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.
DNA:
1. tužiteljici putem e-komunikacije
2. Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Uprava za imigraciju, državljanstvo i upravne poslove, Zagreb, Ilica 335
3. U spis
