Republika Hrvatska
Županijski sud u Velikoj Gorici
Ulica Hrvatske bratske zajednice
Poslovni broj Gž-182/2025-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugog stupnja, po sutkinji Dragici Sirovica Hranilović, sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagatelja DT, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Zvonimir Zebec, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Horvat & Zebec & Bajsić Bogović j.t.d. sa sjedištem u [adresa], protiv protustranke ZT, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnik Damir Medved, odvjetnik u Velikoj Gorici, radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina, odlučujući o žalbi protustranke protiv rješenja Općinskog suda u Velikoj Gorici, poslovni broj R1- 38/2019-44 od 5. studenog 2024., 22. travnja 2025.,
r i j e š i o j e
Uvažava se žalba protustranke ZT i ukida rješenje Općinskog suda u Velikoj Gorici, poslovni broj R1-38/2019-44 od 5. studenog 2024., u pobijanom dijelu u stavku I. 2). u odnosu na kč. br. [katastarska čestica] Kuća broj 17 i dvije zgrade, dvorište i oranica u selu od 1309 m2 upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i u stavku II. izreke rješenja te se u tom dijelu predmet vraća istom prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskim rješenjem je pod stavkom I. izreke rješenja, riješeno da se razvrgava suvlasnička zajednica nekretnina i to:
1.) kč. br. [katastarska čestica] upisana zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina],
2.) kč. br. [katastarska čestica] Kuća broj 17 i dvije zgrade, dvorište i oranica u selu od 1309 m2 upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i
[katastarska općina]
CIVILNOM DIOBOM
prodajom na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način, tako da se postignuta prodajna vrijednost podijeli između stranaka prema suvlasničkim omjerima i to predlagatelju DT u 1/2 dijela i protustrnci ZT u 1/2 dijela. Pod točkom II. izreke rješenja naloženo je protustranci da isplati predlagatelju razmjerni dio troška postupka u iznosu od 257,05 eura, dok je preostali zahtjev predlagatelja za naknadom troškova postupka odbijen kao neosnovan.
2. Protiv navedenog rješenja žali se protustranka ZT i to pod stavkom I. 2.) - samo u odnosu na kč. br. [katastarska čestica] Kuća broj 17 i dvije zgrade, dvorište i oranica u selu od 1309 m2 upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i to zbog svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'', broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP), povrede ustavnog prava i povrede Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljenih sloboda te odluke o troškovima postupka iz stavka II. izreke rješenja, uz prijedlog sudu drugoga stupanja da rješenje u pobijanom dijelu ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.
3. Žalba je osnovana.
4. Predmet postupka je zahtjev predlagatelja za razvrgnućem suvlasništva na nekretninama kčbr. [katastarska čestica] upisana zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kčbr. [katastarska čestica] Kuća broj 17 i dvije zgrade, dvorište i oranica u selu od 1309 m2 upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i kčbr. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k.o.[adresa]
5. Sud prvog stupnja pobijanim rješenjem odlučio je primjenom odredbe 50. st. 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17 - dalje: ZVDSP) da će se razvrgnuće provesti sudskom prodajom na javnoj dražbi (civilno razvrgnuće).
6. U obrazloženju pobijanog rješenja (točka 22. istog) sud prvog stupnja navodi da su stranke bile suglasne da se za nekretnine kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica] obje k. o. [katastarska općina] utvrdi njihova tržišna vrijednost i da se one prodaju na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način.
7. U odnosu na kčbr. [katastarska čestica] Kuća broj 17 i dvije zgrade, dvorište i oranica u selu od 1309 m2 upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] prvostupanjski sud navodi da predlagatelj predlaže civilnu diobu i te čestice, a protustranka predlaže geometrijsku diobu, smatrajući da je ona moguća te u tu svrhu tijekom cijelog postupka stavlja prijedloge na koji način bi se geometrijska dioba mogla provesti. Protustranka geometrijsku diobu predlaže jer je kuća sagrađena na toj čestici njezin dom, nema drugu nekretninu u koju bi mogla iseliti u slučaju prodaje nekretnine na javnoj dražbi.
8. Temelje odluke da se i u odnosu kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] provede civilno razvrgnuće, prvostupanjski sud nalazi u činjenici da iz nalaza i mišljenja vještaka geodetske struke proizlazi da klasična geometrijska dioba i to na dva jednaka i jednako vrijedna dijela nije moguća, već bi bila moguća dioba prema kojoj bi nastale dvije novoformirane čestice površinski i po vrijednosti različite te bi u tom slučaju jedna stranka morala drugoj stranki isplatiti razliku u vrijednosti, koja prema nalazu građevinskog vještaka iznosi oko 15.000,00 eura. Prvostupanjski sud smatra da je za takav način diobe potrebna suglasnost obje stranke, a što je u konkretnom slučaju izostalo, kao i suglasnost za izradu geodetskog elaborata.
9. Odredbom čl. 48. st. 1. ZVDSP propisano je da suvlasnik može svoje pravo na razvrgnuće ostvarivati zahtijevajući ga potpuno ili pak samo djelomično, i to što se tiče suvlasnika s kojima se dijeli ili pak što se tiče svari i prava glede kojih se suvlasništvo razvrgava, a stavkom 2. toga članka je propisano da pravo na razvrgnuće ostvarit će suvlasnik u sporazumu sa svim suvlasnicima s kojima razvrgava suvlasništvo (dobrovoljno razvrgnuće), ili putem suda (sudsko razvrgnuće), ako nije što drugo zakonom određeno.
10. Odredbom čl. 49. st. 1. ZVDSP propisano je da suvlasnici sporazumno određuju način razvrgnuća u granicama mogućeg i dopuštenog, a stavkom 4. da ako se suvlasnici ne mogu sporazumjeti o bilo kojem pitanju razvrgnuća, svaki može zahtijevati da o tome odluči sud.
11. Odredbom čl. 50. st. 1. ZVDSP propisano je da kad razvrgnuće provodi sud, da je vezan u prvom redu strogim zakonskim odredbama, a podredno valjanim sporazumom stranaka o načinu razvrgnuća, ako takav postoji, a moguć je i dopušten, a i pravom na razvrgnuće isplatom koje bi imao pojedini suvlasnik na temelju pravnoga posla ili zakona. Stavkom 2. istog članka propisano je da će sud, ako nije glede načina razvrgnuća vezan u smislu stavka 1., djeljive pokretne stvari dijeliti fizički, a nekretnine geometrijski, dok je stavkom 4. određeno da će sud, ako dioba iz stavka 2. nije moguća, a da se znatno ne umanji vrijednost, odlučiti da se stvar proda na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način, a dobiveni iznos podijeliti razmjerno suvlasničkim dijelovima (civilno razvrgnuće).
12. Dakle, temeljna pretpostavka iz čl. 50. st. 4. ZVDSP da sud u sudskom postupku odredi civilno razvrgnuće je da geometrijska dioba nije moguća, a da se njome znatno ne umanji vrijednost nekretnina. Slijedom toga, odlučna činjenica u postupku za određivanje civilnog razvrgnuća je utvrđenje da li je moguća geometrijska dioba nekretnina koje su predmet razvrgnuća, što se prije svega utvrđuje vještačenjem s obzirom da se radi o utvrđivanju činjenice za koju je potrebno stručno znanje kojim sud ne raspolaže.
13. U konkretnom slučaju sud je proveo geodetsko vještačenje po geodetskom vještaku Nenadu Palincu i građevinsko vještačenje po vještaku građevinske struke TT, iz čijih nalaza proizlazi da je geometrijska dioba čestice kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] moguća tako da se formiraju dvije čestice, uz isplatu na ime razlike u površini i vrijednosti novonastalih uporabnih cjelina u iznosu od 15.094,58 eura.
14. Unatoč takvom sadržaju nalaza i mišljenja geodetskog i građevinskog vještaka, prvostupanjski sud zaključuje da geometrijska dioba predmetne čestice nije moguća, slijedom čega određuje civilnu diobu čestice čestice kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] prodajom na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način i podjelu postignute prodajne vrijednosti. Navedeno obrazlaže time da je za predloženi način geometrijske diobe i diobe uz nadoplatu vrijednosti nekretnine nastaloj nakon geometrijske diobe potrebna suglasnost obje stranke, kao i suglasnost za izradu odgovarajućeg geodetskog elaborata, a što je u konkretnom slučaju izostalo te da bi se geometrijskom diobom znatno umanjila vrijednost nekretnine, pri čemu ne daje razloge za umanjenje vrijednosti nekretnine.
15. Ovakvi razlozi za sada se ne mogu prihvatiti.
16. Postupak sudskog razvrgnuća suvlasništva u načelu se pokreće kada suvlasnici sami ne mogu postići sporazum o razvrgnuću iz čl. 50. st. 1. ZVDSP, pa je realna vjerojatnost da sudskom odlukom o razvrgnuću barem jedna, ako ne i obje stranke, budu nezadovoljne. Sud u izvanparničnom postupku nije vezan prijedlozima stranaka, već u prvom redu strogim zakonskim odredbama, a kako je to uostalom i propisano odredbom čl. 50. st. 1. ZVDSP. To znači ne samo da sud ne mora donijeti odluku prihvaćajući bilo koji prijedloga stranaka, već da odluku o razvrgnuću može donijeti i mimo prijedloga poštujući pritom stroge zakonske odredbe.
17. To u konkretnom slučaju znači da kada je moguća geometrijska dioba nekretnine, onda je sud dužan nekretninu podijeliti geometrijski. Ovdje je za istaći da je diobu moguće dopustiti i kombinacijom geometrijske diobe i diobe isplatom, kada je to svrsishodno za konačno razrješenje odnosa među suvlasnicima, te ukoliko se u bitnome ne remete odnosi u veličini suvlasničkih dijelova (tako i Vrhovni sud Hrvatske u odluci Gzz-22/89 od 1.2.1990.).
18. Dakle, u postupku razvrgnuća sud ne samo da nije dužan prihvatiti prijedloge stranaka koji uostalom ponekad i nisu mogući i dopušteni, već ima ovlaštenje da svojom odlukom odredi geometrijsku diobu nekretnina kakvu nije predložila bilo koja od stranaka. Uvjet je naravno da budu ispunjene pretpostavke iz čl. 50. ZVDSP odnosno da takva geometrijska dioba bude moguća i dopuštena, da vrijednost fizičkog dijela nekretnine koji će pripasti svakoj od stranaka odgovara vrijednosti njihovog suvlasničkog udjela, te da se time znatno ne umanjuje vrijednost nekretnina. Naravno, postoji realna mogućnost da takav, od suda nametnuti način geometrijske diobe izazove nezadovoljstvo obiju stranaka, ali sud je dužan suditi sukladno zakonu, a ne po željama bilo koje od stranaka.
19. Prema tome, utvrđenje suda prvog stupnja da geometrijska dioba nije moguća proturječno je sa nalazom i mišljenjem vještaka, što s pravom u žalbi ističe protustranka. Naime, niti iz nalaza i mišljenja geodetskog vještaka, a niti iz nalaza i mišljenja građevinskog vještaka, ne proizlazi da geometrijska dioba nije moguća. Uslijed navedenog, razlozi koje sud prvog stupnja navodi u obrazloženju pobijanog rješenja proturječni su sa dokazima koji su izvedeni tijekom postupka čime je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP.
20. Slijedom iznijetih razloga, valjalo je temeljem čl. 380. toč. 3. ZPP, uvažiti žalbu protustranke, rješenje ukinuti u pobijanom dijelu u odnosu na civilnu diobu kčbr. [katastarska čestica] Kuća broj 17 i dvije zgrade, dvorište i oranica u selu od 1309 m2 upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovni postupak.
21. S obzirom da obveza naknade troškova postupka ovisi o konačnoj odluci, to je ukinuta i odluka o troškovima izvanparničnog postupka.
22. U ponovljenom postupku sud prvog stupnja će otkloniti bitnu povredu odredaba parničnog postupka na koju mu je ukazano ovim rješenjem, te će ponovno utvrditi je li geometrijska dioba nekretnina moguća, a da se znatno ne umanji vrijednost nekretnine za što će navesti jasne i razumljive razloge koji će se temeljiti na dokazima izvedenim tijekom postupka. Ako prvostupanjski sud utvrdi da je geometrijska dioba moguća bez znatnog umanjenja vrijednosti nekretnine, potrebno je odlučiti i o prijedlogu protustranke za izradu geodetskog elaborata.
23. U preostalom, a nepobijanom dijelu (stavak I. 1) i 3) rješenje suda prvoga stupnja ostaje neizmijenjeno (čl. 365. st. 1. ZPP).
U Velikoj Gorici 22. travnja 2025.
Sutkinja
Dragica Sirovica Hranilović