Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Varaždin, Braće Radić 2

Poslovni broj: Gž R-53/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Varaždinu, po sucu toga suda Dijani Hofer, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja NV (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], zastupanog po punomoćnici Maji Buhin, odvjetnici iz Zagreba protiv tuženika CROATIA osiguranja d.d. (OIB:26187994862), Zagreb, Ulica Vatroslava Jagića 33, zastupanog po punomoćnicima iz Odvjetničkog društva Mateša & Kapitan d.o.o. iz Zagreba, radi naknade štete, povodom žalbe tuženika izjavljene protiv rješenja Općinskog radnog suda u Zagrebu broj Pr-662/2024-32 od 29. siječnja 2025., dana 22. travnja 2025.,

r i j e š i o  j e

I/ Usvaja se žalba tuženika, ukida se rješenje Općinskog radnog suda u Zagrebu broj Pr-662/2024-32 od 29. siječnja 2025. i predmet vraća istom sudu prvog stupnja radi nastavka postupka.

II/ O troškovima žalbenog postupka odlučit će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem suda prvog stupnja određen je prekid postupka do pravomoćnog okončanja upravnog postupka koji se vodi povodom predmetnog štetnog događaja (toč.I izreke) pa je toč.II izreke određeno da će se postupak nastaviti kada se pravomoćno okonča navedena upravna stvar ili kad sud nađe da više ne postoje razlozi da se čeka njegov završetak.

1.1. Obrazlažući opisano stajalište prvostupanjski sud navodi da je tužitelj zaposlenik Zagrebačkog holdinga d.o.o. Podružnice Čistoća u Zagrebu, da utužuje naknadu štete zbog povrede na radu koju da je doživio za vrijeme kontrole biootpada i kontejnera kao redovnog posla svog radnog mjesta i to kao stresogenu situaciju kada su mu prilikom obavljanja rada prišla dva muškarca, prijetila smrću te mu rekli da se pazi „vani“ pri čemu je doživio veliku traumu i stres, pa kako njegov poslodavac sa tuženikom ima sklopljenu policu osiguranja broj [broj police osiguranja] sastavni dio koje su Uvjeti za osiguranje od javne (izvanugovorne) odgovornosti, odnosno osiguranje prema djelatnicima od odgovornosti za štetu koju radnici pretrpe na radu odnosno prilikom obavljanja redovitih poslova svojeg radnog mjesta prvostupanjski sud je na prijedlog tužitelja odredio prekid predmetnog postupka pozivom na odredbe čl.213.stav.1. i čl.215.stav.2. Zakona o parničnom postupku - do pravomoćnog okončanja upravnog spora, a vezano za priznavanje ozljede na radu zbog štetnog događaja od 26. ožujka 2024. to više što iz pribavljene dokumentacije HZZO-a proizlazi da tužitelju nije priznata ozljeda na radu u činjeničnom opisu kakav proizlazi iz supstrata tužbe.

2. Opisano rješenje pravodobno izjavljenom žalbom pobija tuženik zbog žalbenih razloga bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava s prijedlogom ovom sudu da ukine i predmet vrati istom sudu prvog stupnja na ponovni postupak, zahtijevajući troškove žalbenog postupka u vidu nagrade za sastav žalbe i sudske pristojbe na žalbu.

2.1. Obrazlažući žalbu tuženik polazi od odredbe čl.12. Zakona o parničnom postupku (dalje: ZPP – „Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23) koja propisuje da kad odluka suda ovisi o prethodnom rješenju pitanja postoji li neko pravo ili pravni odnos, a o tom pitanju još nije donio odluku sud ili drugo nadležno tijelo (prethodno pitanje), sud može sam riješiti to pitanje ako posebnim propisima nije drugačije određeno, no kako su u predmetnom postupku izvedeni svi dokazi predloženi na pripremnom ročištu te je predmet spora dovoljno razjašnjen za donošenje odluke, to smatra da za meritornu odluku suda nije relevantno je li donesena odluka u upravnom sporu. To više što se upravni spor koji se vodi povodom predmetnog štetnog događaja vodi između HZMO i ovdje tužitelja, te tuženik nije stranka tog postupka, pa samim time ne može niti utjecati na odluku u tom sporu. Pravomoćna odluka može imati pravni učinak isključivo prema strankama u tom (upravnom) sporu, a s obzirom da tuženik nije stranka upravnog spora to da nema mjesta prekidu predmetnog parničnog postupka.

3. Na žalbu nije odgovoreno.

4. Žalba tuženika je osnovana.

5. Razmatranjem stanja prvostupanjskog spisa proizlazi da tužitelj utužuje naknadu štete koju je pretrpio na radu kod poslodavca Zagrebačkog holdinga, Podružnice Čistoća dana 26. ožujka 2024. radeći poslove komunalnog redara za vrijeme radnog vremena a s kojeg osnova zahtijeva naknadu neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje i imovinsku štetu s osnova tuđe pomoći, i to od tuženika kao osiguratelja poslodavca iz police broj [broj police] sastavni dio koje su Uvjeti za osiguranje od javne (izvanugovorne) odgovornosti, odnosno osiguranje prema djelatnicima. Tuženik je priznao pasivnu legitimaciju, no osporava nastanak štetnog događaja, uzročno-posljedičnu vezu, odgovornost, odnosno osnovu i visinu tužbenoga zahtjeva.

6. Iz sadržaja u spis priložene dokumentacije vezane uz upravni spor kojeg je tužitelj pokrenuo proizlazi da tužbom osporava rješenje Direkcije HZZO-a Klasa: UP/ll-502- 03124-01/594, Urbr.:338-01-06-05-24-04 od, 21.10.2024. kojim je odbijena njegova žalba i potvrđeno rješenje HZZO-a, Područne ustrojstvene jedinice Zagreb, Klasa: UP /I-502-03 I 24-02/ 4599, Urbr.: 338-01-02-02-24-5 od 06.07.2024. kojim tužitelju ozljede prema MKB klasifikaciji (F43.0 i F43.1) nisu priznate kao ozljeda na radu od 26.03.2024. niti su mu priznata prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja s osnove ozljede na radu.

7. Iz izloženog je stoga posve jasno da su odluke upravih tijela odnosno upravni spor, vezani uz priznavanje i ostvarivanje određenih prava tužitelja temeljem Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju ("Narodne novine" broj 80/13, 137/13, 98/19 i 33/23) i Pravilnika o pravima, uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja u slučaju ozljede na radu i profesionalne bolesti ("Narodne novine" br. 75/14, 154/14, 79/15, 139/15, 105/16, 40/17, 66/17, 109/17, 132/17, 119/18, 41/19, 22/20, 39/20, 2/22 i 33/23).

8. Imajući u vidu da iz činjeničnog supstrata predmetne tužbe proizlazi da tužitelj utužuje naknadu štete za koju tvrdi da je pretrpio na radu to će u konkretnom slučaju sporno pitanje odgovornosti za nastalu štetu prvostupanjski sud ocijeniti na temelju rezultata dokaznog postupka i to iz aspekta sadržaja konkretne police osiguranja sklopljene između tuženika i tužiteljevog poslodavca, a ne prema propisima iz obveznog zdravstvenog osiguranja.

9. Stoga je evidentno da ishod upravnog spora ne predstavlja prethodno pitanje za odluku o odgovornosti tuženika za naknadu tužitelju utužene štete, pa je obzirom na sve izneseno valjalo uvažiti žalbu tuženika, ukinuti pobijano rješenje i predmet vratiti istom sudu prvog stupnja na nastavak postupka.

10. U konačnoj odluci prvostupanjski sud će odlučiti i o svim troškovima postupka, uključivo i troškovima predmetnog žalbenog postupka u smislu odredbe čl.166.stav.3. ZPP-a.

Varaždin, 22. travnja 2025.

Sutkinja

Dijana Hofer