Republika Hrvatska

Općinski sud u Virovitici

Virovitica, Tomaša Masaryka 8

Poslovni broj: Pr-48/2022-47

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V AT S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Virovitici po sucu Zoranu Mandiću, u pravnoj stvari tužiteljice PR OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupana po punomoćnici Nataliji Jančevski, odvjetnici iz Virovitice, protiv tuženika Herbarium d.o.o. Kladare 19D, OIB: 86610455605 , zastupano po punomoćnicima, odvjetnicima Odvjetničkog društva Hanžeković & partneri iz Zagreba, radi naknade štete, nakon zaključenja glavne, javne rasprave 1. travnja 2025., u prisutnosti tužiteljice osobno i punomoćnika stranaka, temeljem odredbe čl. 335. st. 4. Zakona o parničnom postupku ( Narodne novine 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 u daljnjem tekstu ZPP-a), 18. travnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Herbarium d.o.o. Kladare19D, da tužiteljici PR iz [adresa], naknadi neimovinsku i imovinsku štetu u iznosu od 1.277,06 €, (tisućudvijestotinesedamdesetsedameura i šesteurocenti) za zateznom kamatom od 18. travnja 2025., do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve do isplate, a sve to u roku od 15 dana.

II. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev u razlici od dosuđene naknade u iznosu od 1.277,06 €, (tisućudvijestotinesedamdesetsedameura i šesteurocenti) do zatražene u iznosu od 2.588,09 €/19.500,00 kuna (dvijetisućepetstotinaosamdesetosameura i deveteurocenti).

III. Nalaže se tuženiku da tužiteljici naknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 1.213,45 €, a sve to u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica PR iz [adresa], podnijela je putem svog punomoćnika tužbu ovome sudu protiv tuženika Herbarium d.o.o. Kladare, radi naknade štete.

1. 1. U tužbi i tijekom postupka tužiteljica navodi da je bila zaposlenik tuženika temeljem Ugovora o radu na određeno vrijeme kada je dana 16. lipnja 2021. radeći kao čistačica, pretrpjela ozljedu na radu. U trenutku nezgode čistila je spremnik za doziranje sirovina u koji je udario viličar kojim je upravljao zaposlenik tuženika, a tužiteljica je pretrpjela tjelesne ozljede i to prijelom X rebra lijevo uz natučenje ključne kosti i lopatice. Tužiteljica navodi da nije odmah prijavila nezgodu, smatrajući da nije riječ o teškoj ozljedi, no drugi dan 17. lipnja 2021. nezgodu na radu prijavila je predstavniku poslodavca, a nakon toga otišla je liječniku te se liječila do polovine studenog 2021.

1. 2. Stoga tužiteljica smatra da joj pripada pravo na naknadu imovinske i neimovinske štete, te predlaže da sud donese presudu kojom bi naložio tuženiku da joj na ime naknade neimovinske štete isplati 18.500,00 kuna/2.455,37 €, a na ime tuđe pomoći i njege 1.000,00 kuna/132,72 €.

1. 3. Po pojedinim kriterijima, tužiteljica smatra da joj na ime naknade štete za fizičke bolove pripada naknada od 6.000,00 kuna/796,34 €, na ime duševnih boli zbog smanjenja životne aktivnosti 7.500,00 kuna/995,42 €, a na ime pretrpljenog straha iznos od 5.000,00 kuna/663,61 €.

2. U odgovoru na tužbu i tijekom postupka tuženik osporava tužbeni zahtjev u cijelosti.

2. 1. Tuženik ne poriče da je tužiteljica bila zaposlena kod tuženika kao sezonska radnica u odjelu opremanja čajeva, no osporava da bi došlo do štetnog događaja, obzirom da okolnosti nastanka navodnog štetnog događaja kako ga opisuje tužiteljica ne odgovaraju pravom stanju stvari, te se radi o iskrivljenom prikazivanju činjenica. Iz zapisnika o ozljedi na radu proizlazi, da prilikom nastanka navodnog štetnog događaja nije bilo očevidaca, a radnik koji je rukovao viličarem u cijelosti osporava da bi prolazio blizu tužiteljice. Osim toga, tužiteljica se neposrednom rukovoditelju ĆR, požalila tek 17. lipnja 2021. odnosno dan nakon nastanka štetnog događaja i to u drugoj polovini smjene koja završava u 14,00 sati.

2. 2 Nadalje, tuženik ističe da navodi tužiteljice o okolnostima nastanka štetnog događaja, suprotni s uređenim radnim procesom kod tuženika. Radni proces kod tuženika organiziran je tako da se čišćenje, a koje poslove je obavljala tužiteljica, i dopuna sirovine ( posao prilikom kojeg se rukuje ručnim viličarem) ne događaju u isto vrijeme, odnosno , u navedeno vrijeme prije 07,00 ujutro niti jedan radnik tuženika nije rukovao ručnim viličarem u blizini tužiteljice.

2. 3. Tuženik navodi da je tužiteljica radila pod nadzorom poslovođe TR, koja u radu tužiteljice na dan kada se navodno dogodio štetan događaj, nije uočila ništa neuobičajeno, niti joj se sama tužiteljica požalila na bilo kakve bolove. Tuženik također ističe, da iz medicinske dokumentacije od 17. lipnja 2021. proizlazi da nije utvrđen prijelom, te na RTG snimkama nije bilo znakova koštane traume, a najraniji nalaz iz kojeg proizlazi da je tužiteljica pretrpjela bilo kakvu ozljedu datira od 22. lipnja 2021. dakle čak 6 dana nakon navodnog štetnog događaja.

2. 4. Obzirom na iznijeto tuženik smatra, da tužiteljica nije niti mogla biti ozlijeđena na način koji opisuje, a slijed događaja dovodi u sumnju da se ozljeda uopće dogodila u to vrijeme i na tom mjestu. Tuženik također osporava i visinu štete, te ukazuje na medicinsku dokumentaciju iz koje proizlazi da bolnost kod prijeloma rebara traje uobičajeno 3-4 tjedna, a psihijatrijske tegobe, kako to proizlazi iz medicinske dokumentacije, tužiteljica je imala i prije štetnog događaja. Stoga predlaže tužbeni zahtjev odbiti u cijelosti kao neosnovan.

3. Tijekom postupka nije sporno da je tužiteljica 16. lipnja 2021. bila zaposlenica tuženika te je radila na poslovima čišćenja spremnika za doziranje sirovina.

3. 1. Također nije sporno niti da je tužiteljica 17. lipnja 2021. obavijestila poslodavca da je dan ranije pretrpjela ozljedu na radu.

4. Među strankama je sporno postojanje štetnog događaja, dinamika ozljeđivanja, šteta i njena visina, postojanje uzročno posljedične veze, te odgovornost poslodavca.

5. Radi utvrđenja relevantnih činjenica izvršen je uvid u Ugovor o radu na određeno vrijeme ( str. 6), očitovanje tuženika na odštetni zahtjev ( str. 7-8), medicinska dokumentacija ( str. 9-27), Ugovor o radu na određeno vrijeme ( str. 37), izvješće o privremenoj nesposobnosti ( str. 39-40), potvrda ( str. 41),evidencija o radnom vremenu ( str. 42), kontrola liječnika ( str. 43), zapisnik o ozljedi na radu ( str. 49), zapisnici o obavljenom pregledu i ispitivanju radne opreme ( str. 186-251), odluka o radu pod neposrednim radom ( str. 252), svjedodžba o zdravstvenoj sposobnosti ( str. 253) uputnice ( str. 254, 256), presliku osobne iskaznice ( str. 258), zapisnik o obavljenom pregledu i ispitivanju radne opreme ( str. 259-263), dokumentacija o čišćenju dozatora ( str. 264), pravila za rad na strojevima ( str. 264- 269), uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti i osposobljavanju ( str. 270-271), podaci o radniku i radnom mjestu ( str. 272-273), procjena rizika ( str. 274-338), zapisnik o ocjeni osposobljenosti radnika ( str. 339), teoretska provjera znanja ( str. 341- 344),evidencijski karton ( str. 345), potvrda ( str. 346), zapisnik i uvjerenje o osposobljenosti ( str. 347-349), test znanja ( str. 350-351), zapisnik o osposobljenosti ( str. 354-3559, test ( str. 356-366), potvrda o preuzetoj medicinskoj dokumentaciji ( str. 368), nalaz i mišljenje ( str. 407-429), očitovanje vještaka na prigovore tuženika ( str. 452-453), izveden je dokaz saslušanjem svjedoka ČR ( str. 378- 379), ŽR ( str. 379), NR ( str. 379-381), MR ( str. 381-382), ĆR ( str. 382-384), tužiteljica PR ( str. 403- 404) i vještaka Ivice Juričkog ( str. 404), te dopunsko saslušanje tužiteljice ( str 454- 455), te je izvršen uvid u ispis zdravstvenog kartona pacijenta – prilog spisu.

6. Svi dokazi ocijenjeni su temeljem čl. 8. ZPP-a.

7. Tužbeni zahtjev je djelomično osnovan.

8. Ocjenjujući izvedene dokaze zasebno i u cjelini, sud je dokumentaciju koja je dostavljena u spis našao vjerodostojnom, a riječ je o medicinskoj dokumentaciji tužiteljice, te dokumentaciji tuženika koja se odnosi na zaštitu na radu i Ugovore o radu na neodređeno vrijeme, vjerodostojnost koje dokumentacije stranke nisu osporavale.

8. 1. Nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka dipl. ing. Ivice Juričkog, stalnog sudskog vještaka zaštite na radu, sud nalazi stručnim i objektivnim i izrađenim u skladu sa pravilima znanosti i vještine. Vještak je svoj nalaz i mišljenje izradio nakon uvida u dokumentaciju tuženika koja se odnosi i na zaštitu na radu, te nakon rekonstrukcije štetnog događaja, na kojem je u cijelosti utvrđen proces čišćenja dozatora. Vještak je zaključio da je tužiteljica postupala sukladno uputama koje je dobila, odnosno postupak čišćenja pokazala joj je iskusnija radnica, no postupak nije smjela obavljati samostalno, jer nije bila osposobljena za rad na siguran način, već ju je trebala neposredno nadzirati sukladno odluci tuženika, djelatnica TR.

8. 2. Odgovarajući na primjedbe punomoćnika tuženika, vještak navodi da je dinamiku utvrdio na osnovu iskaza tužiteljice, obzirom da je ista jedina koja je bila na mjestu događaja, a radnik NR poriče da bi sudjelovao u predmetnom događaju. Prema Zakonu o zaštiti na radu (čl. 28.), poslodavac ne smije dozvoliti samostalno obavljanje poslova radniku koji nije prethodno osposobljen za rad na siguran način , a radniku koji nije osposobljen za rad na siguran način, poslodavac je obvezan osigurati rad pod neposrednim nadzorom osposobljenog radnika. Poslodavac je dužan osposobiti radnika za rad na siguran način i kod upućivanja radnika na novi posao, odnosno na novo radno mjesto (čl. 27. ZZR-a). Tužiteljica nije osposobljena za rad na siguran način, niti za rad na radnom mjestu na kojem je prethodno radila, odnosno kao sezonska radnica u odjelu opremanja čajeva, niti na radnom mjestu na kojem je radila prilikom ozljeđivanja (čišćenje i održavanje radnih prostorija), a koje se nalazi u opisu procjene rizika. Da nije izvršeno osposobljavanje radnice, vidljivo je stoga što tuženik nije izdao zapisnik o osposobljavanju radnice prema čl. 6. Pravilnika o osposobljavanju iz zaštite na radu te polaganju stručnog ispita. Što se tiče viličara, vještak je utvrdio da se električni visokopodizni viličar proizvođača Toyota broj 8FBE15T-13476 nađenim kod tuženika mogao transportirati predmetnim dizalom uz djelomičnu demontažu viličara, odnosno demontažu stupa s vilicama i zaštitnog krovišta vozača.

8. 3. Ocjenjujući vjerodostojnost iskaza svjedoka ČR , nećaka tužiteljice ( str. 378), sud je našao životnim i logičnim njegov iskaz u dijelu gdje opisuje dolazak tužiteljice na dan povređivanja s posla, kao i da je drugi dan otišla na posao, no nije mogla izdržati do kraja radnog vremena. Poslije je sama otišla liječniku. Također je vjerodostojan ali vremenski prilično neodređen dio iskaza gdje navodi da je doma mirovala, te sama išla na terapije i u bolnicu autom, kao i da je njeno liječenje trajalo mjesecima, a u kući joj je pomagala majka oko oblačenja, održavanja higijene i kuhanja.

8. 4. Vjerodostojan je iskaz svjedoka ŽR, (str. 379) majke tužiteljice koja u svom iskazu opisuje tegobe tužiteljice uslijed povređivanja, kao i da joj je ona pomagala oko oblačenja te joj je kuhala, osim u dijelu gdje navodi da su tužiteljici „dva rebra napukla-slomljena“, obzirom da to ne proizlazi iz medicinske dokumentacije u kojoj se navodi fraktura x rebra lijevo u srednjoj akilarnoj liniji bez bitnog pomaka (str.10).

8. 5. Vjerodostojan je iskaz svjedoka NR (str 379-381) u dijelu gdje navodi da je vrijeme dopreme materijala ovisilo o nalogu poslovođe, a viljuškarom se po skladištu kretao unutar označenih žutih linija i to ručnim viljuškarom, dok bi električni bio samo u skladištu repromaterijala. Sirovina koju je vozio viljuškarom po skladištu bila bi na europaleti koja je nekada bila postavljena i po širini viljuškara, odnosno širina je bila 120 cm, no po njegovom iskazu i to je dovoljno da se prođe viljuškarom. No dio iskaza gdje navodi da se znalo dogoditi da udari u dozator samo ako nije na predviđenom mjestu, sud nije našao u cijelosti vjerodostojnim, naime iz očevidom utvrđenog radnog procesa po mišljenju ovoga suda postoji mogućnost da radnik koji upravlja viličarem u prostoru gdje se čiste dozatori prilikom guranja ili vuče viličara zapne ili udari u dozator. Isto tako sud ne nalazi potpuno uvjerljivim niti dio iskaza gdje navodi da se u tom skladištu koristio električni viljuškar samo kada je došla roba iz Egipta, koja je bila na paletama težine 1 tonu i nisu bile po europskom standardu, no ta roba nije dolazila do dozatora, već bi ju ostavili u blizini lifta. Naime, sud u ovom postupku nije sa sigurnošću utvrdio da u vrijeme ozljeđivanja nije korišten električni viljuškar, a prostor kod lifta nije dovoljno velik da bi se na tom mjestu mogla ostavljati veća količina robe.

8. 6. Iskaz svjedoka MR, (str. 381-382) djelatnika tuženika životan je i logičan u dijelu gdje navodi da je tužiteljica prilikom prijave ozljede na radu, bila uplašena u pogledu sklapanja novog Ugovora o radu na određeno vrijeme zbog ozljede, no ipak joj je ugovor produžen, nakon čega je tužiteljica otvorila bolovanje. Također je vjerodostojan njegov iskaz u dijelu gdje navodi da onaj koji je trebao biti očevidac, izjavio je da u to vrijeme uopće nije bio u tom prostoru, a navodnog očevidca i sudionika , utvrdili su na način da su pregledali dokumentaciju o tome koji skladištar je bio u smjeni, obzirom da tužiteljica nije znala navesti ime. Tužiteljica je kao razlog ranijeg neprijavljivanja ozljede navela strah da neće dobiti novi ugovor o radu, a inače se ozljeda prijavljuje isti dan, odnosno odmah, što je i ključno za utvrđivanje svih relevantnih okolnosti.

8. 7. Iskaz svjedoka ĆR ( str. 382-384) vjerodostojan je u dijelu gdje navodi da joj se tužiteljica dan nakon navodnog nastanka štetnog događaja požalila da se ne osjeća dobro i da ne može raditi, nakon čega su uzeli njenu izjavu kao i izjavu navodnog očevidca koji je tvrdio da u to vrijeme nije niti bio u skladištu. Vjerodostojan je dio iskaza gdje opisuje radnju koju je tužiteljica vršila prilikom čišćenja dozatora, kao i dio iskaza da za rad čistačice nije predviđena obuka, a tužiteljica je prvotno bila zaposlena za rad na stroju, no kako se u tom poslu nije snašla, ponuđen joj je posao čistačice.

8. 8. Svjedok TR ( str. 384) vjerodostojno iskazuje da tužiteljicu nije educirala za čišćenje dozatora, no o štetnom događaju nije razgovarala s tužiteljicom niti na dan navodnog štetnog događaja, niti kasnije.

8. 9. Tužiteljica PR u svojim iskazima (str.403-404 i 454-455) životno i logično opisuje nastanak štetnog događaja. Iz njena iskaza kao i iz iskaza ostalih svjedoka, te samom rekonstrukcijom štetnog događaja na licu mjesta, sud je utvrdio radnje koje je poduzimala prilikom štetnog događaja, položaj tijela, oblik i dimenzije uređaja, kao i činjenicu da je prilikom ručnog čišćenja dozatora gornji dio tijela tužiteljice bio u dozatoru, pri čemu je, obzirom da je tužiteljica dešnjakinja, pritisak metalnog dozatora bio upravo na donjem dijelu lijeve strane rebara tužiteljice. Pri takvom položaju tijela nije potrebna velika sila da dođe do puknuća rebra sa lijeve strane. Mišljenje je suda da neovisno o tomu je li NR upravljao ručnim ili električnim viljuškarom dovoljno je i okrznuće viljuškara ili palete koja se prevozi da dođe do posmicanja dozatora na glatkoj površini poda i prijenosa udara na rebra radnika koji čisti dozator. Također postoji mogućnost da radnik koji upravlja viljuškarom, ne registrira kontakt viljuškara sa dozatorom ako ga vuče ili gura dozator na kojem je veća količina tereta koja mu onemogućuje pregled puta.

8. 10. Vjerodostojan je iskaz tužiteljice o prijavljivanju štetnog događaja tek drugi dan, no sud nije našao u cijelosti životnim dio iskaza gdje nije odmah prijavila ozljedu samo zato što je mislila da nije strašno ili da ozljeda nije tako velika. Naime, logično je kako se nadala da ozljeda nije tako velika no, obzirom na iskaz svjedoka MR i datume zaključenja Ugovora o radu, sud nalazi da je tužiteljica pokušala prikriti povredu i zbog skorog isteka Ugovora o radu na određeno vrijeme i potrebe da zaključi novi Ugovor o radu dva dana poslije štetnog događaja. Ovakav zaključak suda potvrđuje i medicinska dokumentacija pa tako liječnik u sastavljanju dokumenta o kontrolnom pregledu 5. srpnja 2021. (str. 15) navodi. „Pacijentica smatra da je dobila otkaz na poslu što je dodatno uznemirava“.

8. 11. Što se tiče dijela iskaza gdje opisuje trajanje i intenzitet neimovinske štete (boli straha i smanjenja životnih aktivnosti) njen iskaz nema objektivnu podlogu, odnosno iz medicinske dokumentacije proizlazi kako liječenje slomljenog rebra uobičajeno traje tri do četiri tjedna (str.16) Ako je tužiteljica daleko duže osjećala bolove (u med dok. navodi se napomena "subjektivno" str. 19), za to ne postoji objektivna podloga, odnosno, osnova u samoj ozlijedi. Nelogičan je dio iskaza i o trajanju i opsegu potrebe za tuđom pomoći i njegom, naime logično je da je za vrijeme liječenja trebala pomoć i njegu kod oblačenja i pripreme hrane jer je bilo određeno mirovanje i svako kretanje je bilo popraćeno bolovima, no potreba za tuđom pomoći i njegom nije mogla biti takva intenziteta i trajanja kako to tužiteljica opisuje. Uostalom, sama je išla liječniku i na terapije.

8. 12. Tužiteljica nije platila predujam za medicinsko vještačenje slijedom čega točno trajanje i intenzitet boli straha i duševnih boli zbog privremenog smanjenja životnih aktivnosti, kao i opseg i trajanje potrebe za tuđom pomoći i njegom, nije točno utvrđen iako su bolovi, strahovi postojali kao i potreba za tuđom pomoći i njegom.

9. Stoga je sud našao utvrđenim slijedeće relevantne činjenice:

- da je u vrijeme nastanka štetnog događaja tužiteljica bila zaposlenik tuženika po Ugovoru o radu na određeno vrijeme, na mjesto sezonske radnice u odjelu opremanja čajeva, a raspoređena je na mjesto čistačice,

- da tužiteljica nije bila obučena za rad na siguran način,

- da je posao čišćenja dozatora, radila na način da je zbog položaja tijela prilikom čišćenja stroja veliki pritisak metalnog stroja bio na lijevoj strani rebara,

- da je prilikom čišćenja dozatora u isti udario viljuškar, što je dovelo do puknuća 10-tog rebra lijevo,

- da je tužiteljica ozljedu na radu prijavila tek drugi dan, nakon čega je poslana liječniku,

- da liječenje u slučaju povrede kakvu je zadobila tužiteljica obično traje tri do četiri tjedna,

- da je tužiteljica uslijed ozljede pretrpjela strah i boli, te privremeno i duševne boli zbog smanjenja životnih aktivnosti,

- da je išla na fizikalnu terapiju u razdoblju od 21. srpnja 2021. do 20. kolovoza 2021.,

- da je tužiteljici uslijed bolova i potrebe za mirovanjem bila potrebna tuđa pomoć i njega koju joj je pružala majka s kojom živi u domaćinstvu.

10. Za donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari relevantne su odredbe Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine 35/05, 32/19, u daljnjem tekstu ZOO), Zakon o radu, koji je bio na snazi u vrijeme nastanka obveznopravnog odnosa (Narodne novine 149/2009, u daljnjem tekstu ZOR), Zakona o zaštiti na radu (Narodne novine 96/2018, u daljnjem tekstu ZZR) i Zakona o parničnom postupku (Narodne novine 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 96/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23).

10. 1. Temeljem odredbe čl. 103. Zakona o radu poslodavac je dužan naknaditi štetu radniku.

10.2. Zakon o zaštiti na radu u čl. 25. određuje, da poslodavac odgovara radniku za štetu uzrokovanu ozljedom na radu, po načelu objektivne odgovornosti, a koje se može osloboditi ili se njegova odgovornost može umanjiti u slučaju više sile, namjere ili nepažnje radnika ili treće osobe na što poslodavac nije mogao utjecati niti posljedice izbjeći unatoč provedenoj zaštiti na radu.

10. 3. Članak 1103. ZOO-a određuje, da obveza naknade štete dospijeva danom podnošenja pismenog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga.

10. 4. Temeljem odredbe čl. 1092. st. 1. ZOO-a, oštećenik koji je pridonio da šteta nastane ili da bude veća nego što bi inače bila, ima pravo samo na razmjeno sniženu naknadu.

10. 5. Zakon o parničnom postupku , čl. 223. st.1. glasi:

"Ako se utvrdi da stranci pripada pravo na naknadu štete na novčanu svotu ili na zamjenjive stvari, ali se visina svote odnosno količina stvari ne može utvrditi ili bi se mogla utvrditi samo s nerazmjernim teškoćama sud će o tome odlučiti prema slobodnoj ocjeni."

11. Stavljajući utvrđene činjenice u odnos sa citiranim odredbama, sud je našao utvrđenom odgovornost tuženika koji nije osposobio tužiteljicu za rad na siguran način, pa je kao poslodavac odgovoran za štetu koju je na radu pretrpjela tužiteljica.

12. Pri utvrđivanju pravične novčane naknade, sud je obzirom da nije provedeno vještačenje istu utvrdio prema slobodnoj ocijeni suda, a temeljem medicinske dokumentacije o samom liječenju kao i medicinskog kartona pacijenta , iskaza tužiteljice, te primjenjujući na izvedene dokaze pravila logičnog zaključivanja, životnog iskustva i sudske prakse.

12. 1. Uzimajući u obzir lokaciju i prirodu ozljede, sud je našao da je tužiteljica trpjela bolove kod svakog pokreta i dubljeg disanja, a koji su bolovi bili srednjeg intenziteta prvih tjedan dana, a nakon toga do kraja liječenja (dakle slijedećih tri tjedna) slabog intenziteta, da bi se ponovili bolovi slabog intenziteta za vrijeme fizikalne terapije na koju je išla 20 puta u razdoblju od 21. srpnja do 20. kolovoza 2021.

12. 2. Tužiteljica po ovom orijentacijskom kriteriju potražuje iznos od 794,34 €, što je sud obzirom na trajanje i intenzitet boli našao opravdanim.

12. 3. Za vrijeme povređivanja tužiteljica nije trpjela primarni strah, obzirom da nije bila niti svjesna jačine povrede, no kasnije je trpjela sekundarni strah srednjeg intenziteta u trajanju od sedam dana dok joj nije dijagnosticiran prijelom rebra, nakon toga zabrinutost za ishod liječenja nije mogla biti većeg intenziteta, pa bi po ovom orijentacionom mjerilu zahtjev bio osnovan do iznosa od 350,00 €.

12. 4. Što se tiče duševnih boli zbog smanjenja životnih aktivnosti, kod tužiteljice kao posljedica povređivanja nije zaostalo trajno smanjenje životnih aktivnosti, a privremeni duševni bolovi nisu mogli biti takva trajanja i intenziteta da bi opravdavali dosudu naknade, slijedom čega sud ovaj dio zahtjeva nije našao osnovanim.

12. 5. Dakle, zahtjev tužiteljice za naknadu neimovinske štete sud je našao osnovanim u iznosu od 1.144,34 €.

12. 6. Razmatrajući osnovanost zahtjeva za naknadu imovinske nenovčane štete za tuđu pomoć i njegu, sud je našao da je tužiteljici prvi tjedan tuđa pomoć i njega nestručne osobe oko oblačenja, održavanja higijene i pripreme obroka trebala u trajanju od dva sata dnevno, a preostala tri tjedna u trajanju od sat dnevno što ukupno čini 35 sati. Prosječna novčana naknada za rad nekvalificirane osobe, po satu u mjestu ispunjenja rada i u vrijeme donošenja odluke iznosila bi 6,00 €, slijednom čega bi tužiteljici po ovoj osnovi pripadao iznos od 210,00 €, a kako potražuje naknadu u iznosu od 132,72 €, zahtjev za naknadu imovinske nenovčane štete u cijelosti je osnovan.

13. Razmatrajući postojanje doprinosa tužiteljice nastanku ili povećanju štete, sud je utvrdio da tužiteljica koja nije bila osposobljena za rad na siguran način i koja je dozator čistila na način na koji ju je uputila starija radnica, niti jednom svojom radnjom nije doprinijela nastanku, niti povećanju štete.

14. Na utvrđene iznose pravične novčane naknade tužiteljici pripadaju i zatezne kamate i to za neimovinsku štetu od dana upućivanja odštetnog zahtjeva, a za imovinsku nenovčanu štetu od dana donošenja odluke, obzirom da se ista utvrdila obzirom na cijene u vrijeme donošenja odluke, no kako u tužbenom zahtjevu nije navedeno od kada se potražuju zatezne kamata, iste su dosuđene od dana donošenja odluke.

15. Slijedom iznijetog riješeno je kao u presudi.

16. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP-a.

16. 1. Tužiteljica je uspjela u pogledu visine tužbenog zahtjeva sa 49,34%, dok je u dokazivanju pravne osnove uspjela u cijelosti što ukupno iznosi 149,34%, a nakon što se navedeni postotak podijeli sa dva (pravna osnova i visina), dobiva se tužiteljičin uspjeh u sporu od 74,67%, dok je tuženik uspio u pogledu visine sa 50,66%, a u osporavanju pravne osnove sa 0% što ukupno iznosi 50,66%, a nakon što se i navedeni postotak podijeli sa dva (pravna osnova i visina) dobiva se tuženikov uspjeh u sporu od 25,33% %, pa je valjalo od postotka tužiteljice tj. od 74,67% oduzeti postotak tuženika, tj. 25,33% jer je tužiteljica stranka koja je u većoj mjeri uspjela. Na taj način dobiven je postotak uspjeha tužiteljice u sporu od 49,34%.

16. 2. Obzirom na vrijednost predmeta spora (2.588,09 €) i odredbe Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj: 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22 i 126/2, u daljnjem tekstu: Tarifa), tužiteljici pripada trošak za sastavljanje tužbe 100 bodova, odnosno 200,00 € (tbr. 7. t.1. Tarife).

16. 3. Za sastav obrazloženog podneska od 4. listopada 2022. punomoćniku tužiteljice po tbr. 8. točka 1. Tarife pripada nagrada od 200,00 €.

16. 4. Za zastupanje na ročištu od 6. listopada 2022. punomoćniku tužiteljice po tbr. 9. točka 1. Tarife pripada nagrada od 200,00 €.

16. 5. Za sastav obrazloženog podneska od 14. listopada 2022., punomoćniku tužiteljice po tbr. 8. točka 1. Tarife pripada nagrada od 200,00 €.

16. 6. Za sastav obrazloženog podneska od 19. listopada 2022. , sud zahtjev za nagradu nije našao osnovanim, obzirom da je sve navode iz podneska od 19. listopada 2022. punomoćnik tužiteljice mogao iznijeti i u obrazloženom podnesku od 14. listopada 2022. , pa se ne radi o nužnom i opravdanom trošku.

16. 7. Za zastupanje na ročištu od 20. travnja 2023. po tbr. 9. točka 1.Tarife, punomoćniku tužiteljice pripada nagrada od 200,00 €, a ista nagrada pripada joj i za zastupanje na ročištu od 15. veljače 2024.

16. 8. Za sastav obrazloženog podneska od 16. rujna 2024. punomoćniku tužiteljice po tbr. 8. točka 1., pripada nagrada od 200,00 €, a za zastupanje na ročištu od 1. travnja 2024. po tbr. 9. točka 1., pripada joj nagrada od 200,00 €.

16. 9. Dakle, tužiteljici na ime troška zastupanja po punomoćniku pripada nagrada od ukupno 1.400,00 €, što sa PDV-om iznosi 1.750,00 €.

16. 10. Umanjujući ovaj trošak postupka razmjerno uspjehu tužiteljice u parnici ( 49,34%), zahtjev za naknadu troškova postupka koji se odnosi na ime troškova zastupanja po punomoćniku sud je našao osnovanim u iznosu od 863,45 €.

16. 11. Kao opravdan i nužan trošak javlja se i trošak vještačenja u iznosu od 350,00 €, koji je bio opravdan i nužan i nije vezan za ishod postupka, pa sud ovaj trošak nije našao shodnim umanjivati razmjerno uspjehu tužiteljice u parnici.

16. 12. Dakle, ukupni opravdani troškovi zastupanja po punomoćniku u iznosu od 863,45 € sa troškovima vještačenja iznose 1.213,45 €, te je slijedom iznijetog riješeno kao u izreci.

17. Slijedom iznijetog riješeno je kao u izreci.

U Virovitici 18. travnja 2025.

Sudac:

Zoran Mandić

Pouka o pravnom lijeku: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana, a koji rok se računa od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu, bez obzira je li na isto pristupila, odnosno od dana primitka prijepisa presude, ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje. Žalba se podnosi pisano, u tri istovjetna primjerka, putem ovog suda. O žalbi odlučuje Županijski sud.

Dostaviti;

1. Odvjetnica Natalija Jančevski, Virovitica,

2. OD Hanžeković i Partneri, Zagreb,