Republika Hrvatska
Županijski sud u Osijeku
Osijek, Europska avenija 7
Poslovni broj Gž-1895/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Osijeku po sucu pojedincu mr. sc. Krunoslavu Baranu, u izvanparničnom predmetu predlagateljice MD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćnici Sanji Smontara odvjetnici u Varaždinu, protiv I-protustranke GD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], II-protustranke ZD iz [adresa], (prije: Karlovac, Eugena Kumičića 1), OIB: [osobni identifikacijski broj] i III-protustranke ĐD, iz [adresa], (prije Karlovac, Eugena Kumičića 1), OIB: [osobni identifikacijski broj], svi zastupani po punomoćnici Ivi Zlatić, odvjetnici u Karlovcu, radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina, rješavajući žalbu predlagateljice protiv rješenja Općinskog suda u Karlovcu od 21. listopada 2024. poslovni broj: R1- 62/2024-20, 18. travnja 2025.
r i j e š i o j e
Žalba predlagateljice se odbija kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Karlovcu od 21. listopada 2024. poslovni broj: R1-62/2024-20.
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem suda prvog stupnja riješeno je:
"1. O b u s t a v l j a s e postupak razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina u ovom izvanparničnom predmetu.
2. Upućuje se predlagateljica MD na parnicu sa zahtjevom radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnine."
2. Protiv tog rješenja žali se predlagateljica i to zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. U žalbi navodi kako je sud prvog stupnja pogrešno utvrdio da je u konkretnom slučaju osporeno pravo suvlasništva i da je stoga pogrešno obustavio postupak i predlagateljicu uputio na parnicu. Smatra kako je sud prvog stupnja trebao u odnosu na I-protustranku odrediti geometrijsku diobu na način da predlagateljica bude vlasnica stana u prizemlju, a I-protustranka GD stana na katu, jer svaki imaju svoj zasebni ulaz i zasebno ga koriste, a što je nesporno. U odnosu na protustranke ZD i ĐD, koji su suvlasnici svako u 1/32 dijela, predlagateljica je predložila isplatu razmjeru njihova suvlasništva, te je vještak utvrdio vrijednost njihovog dijela suvlasništva u visini od po 6.636,14 Eur-a (50.000,00 kn). Nadalje navodi kako predlagateljica uživa i ima suvlasništvo od 25/32 dijela to u smislu odredbe čl. 51. st. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj:91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08 i 38/09, 143/12 i 152/2014, 81/15-pročišćeni tekst i 94/17 - dalje: ZV ) predlagateljica ne mora učiniti vjerojatnim osobito ozbiljan razlog iz st. 1. toga članka i ima pravo na isplatu suvlasnika. Smatra kako je sud prvog stupnja pogrešno i nepotpuno utvrdio činjenice i pogrešno primijenio materijalno pravo, pa predlaže da sud drugog stupnja uvaži žalbu i preinači pobijano rješenje na način da odredi diobu kako je to predlagateljica predložila, odnosno podredno da ukine pobijano rješenje i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovni postupak.
3. U odgovoru na žalbu protustranke navode kako je predlagateljica u svojem prijedlogu izostavila površine koje u posjedu imaju II. i III- protustaranke, pa je iz toga vidljivo da upisani omjeri u vlasničkom listu ne odgovaraju stvarnom stanju posjeda. Ističu kako su žalbeni navodi predlagateljice kontradiktorni i da upisani omjeri suvlasništva u zemljišnim knjigama ne odgovaraju stvarnom stanju i faktičnom uživanju svih stranaka u ovom postupku. Navode kako predlagateljica nema visinu udjela kako u svom posjedu tako i u naravi. Smatraju kako je žalba predlagateljice neosnovana, pa predlažu odbiti žalbu predlagateljice u cijelosti kao neosnovanu.
4. Žalba nije osnovana.
5. Ispitujući pobijano rješenje suda prvog stupnja po službenoj dužnosti sukladno odredbi čl. 365. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP), ovaj sud nalazi da sud prvog stupnja nije počinio bitnu povredu odredaba postupka iz čl. 354. st. 2 ZPP-a koji zakon se u ovom postupku primjenjuje sukladno par. 21. st. 1. Zakona o sudskom izvanparničnom postupku i čl. 1. Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. (Narodne novine broj 73/91), a niti žaliteljica ističe da bi bila učinjena takva povreda.
6. Iz stanja spisa proizlazi da je predlagateljica podnijela prijedlog radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina na kč. br. [katastarska čestica]. dvorište u [adresa], sa 160 m2, gospodarska zgrada sa 46 m2 i kuća sa 220 m2, sveukupno površine 426 m2 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], sukladno njihovim suvlasničkim dijelovima, budući da ne postoji sporazum o razvrgnuću. Nadalje, proizlazi da je među strankama sporno postojanje suvlasništva na dijelu nekretnina u posjedu II. i III. protustranke, koje smatraju da im pripada suvlasništvo na poslovnom prostoru u prizemlju te stan D na katu lijevo površine 54,74 m2, te se protive razvrgnuću na način da ih predlagateljica isplati za iznos od po 6.636,14 Eur-a.
7. Na temelju takvih utvrđenja sud prvog stupnja je pozivom na pravna pravila paragrafa 267. i 268. Zakona o izvanparničnom postupku, utvrđuje da se sporne činjenice mogu utvrđivati isključivo u parničnom postupku, dok se u izvanparničnom postupku može provesti razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnina samo ako među suvlasnicima nema nikakvog spora o predmetu diobe i o opsegu zajedničke stvari ili imovine i o pravu suvlasništva pojedinih suvlasnika ili o veličini njihovih udjela. Ako se u postupku ospori bilo koje od tih pitanja te se o tome ne može postići sporazum, sud mora stranku s njezin zahtjevom radi razvrgnuća suvlasničke zajednice uputiti na parnicu, pa sud prvog stupnja obustavlja izvanparnični postupak, jer više ne postoje uvjeti da predlagateljica svoj zahtjev za razvrgnuću ostvari na ovaj način, već svoj zahtjev može ostvariti jedino u parnici.
8. Naime, izvanparnični postupka je u osnovi nesporni postupak, pa kada neka činjenica, odlučna za donošenje odluke postane sporna tada se takav postupak obustavlja i stranka svoja prava ostvaruje u parničnom postupku. U konkretnom slučaju protustranke su osporavale suvlasničke udjele u nekretnini koja je predmet diobe, pa unatoč činjenici da su stranke upisane kao suvlasnici na navedenoj nekretnini, osporavanjem suvlasničkog dijela predlagateljici od strane protustranaka, nastao je spor predviđen odredbom paragrafa 267. st. 2. Zakona o izvanparničnom postupku, zbog čega je sud prvog stupnja pravilno uputio predlagateljicu sa zahtjevom radi razvrgnuća suvlasničke zajednici na parnicu, pri čemu predlagateljica nije upućena na parnicu radi utvrđenja prava suvlasništva na spornoj nekretnini, nego na raskidanje odnosno razvrgnuće suvlasničke zajednice.
9. Utvrđenja i pravna shvaćanja suda prvog stupnja kao pravilna prihvaća i ovaj sud. Stoga nije niti ostvaren žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja iz čl. 355. ZPP-a, a niti žalbeni razlog pogrešne primjene materijalnog prava iz čl. 356. ZPP-a.
10. Slijedom navedenoga, valjalo je odbiti žalbu predlagateljice kao neosnovanu i potvrditi pobijano rješenje suda prvog stupnja na temelju odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP-a.
Osijek, 18. travnja 2025.
Sudac
mr. sc. Krunoslav Baran
