REPUBLIKA HRVATSKA

P-177/2024-24

OPĆINSKI SUD U ŠIBENIKU

Šibenik, Stjepana Radića 81

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A I P R E S U D A Z B O G I Z O S T A N K A

Općinski sud u Šibeniku, po sucu Toniju Grgurinu, u pravnoj stvari tužitelja ŽN (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Šime Mrdeža, odvjetnik u Šibeniku, protiv tuženika: 1. REPUBLIKE HRVATSKE (OIB: 52634238587), koju kao zakonski zastupnik zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Šibeniku, Građansko-upravni odjel, 2. ŽNE pok. Ž iz [adresa], 3. ZN iz [adresa], 4. ZNE pok. Z iz [adresa], 5. GN (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], 6. GNE (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], 7. ĆNE (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa]. ĆN (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], radi utvrđenja prava vlasništva, nakon javne glavne rasprave zaključene 6. ožujka 2025. u nazočnosti zamjenice punomoćnika tužitelja Linde Križanac, odvjetnice u Šibeniku i zamjenice zakonskog zastupnika tuženice ad. 1. REPUBLIKE HRVATSKE - Ivane Grubišić, zamjenice općinskog državnog odvjetnika u Šibeniku, Građansko upravni odjel, na ročištu za objavu presude održanom 18. travnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Djelomično se prihvaća tužbeni zahtjev i sudi:

Utvrđuje se da je tužitelj ŽN, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], stekao valjani pravni osnov za stjecanje vlasništva u cijelosti dijelova nekretnina prikazanih na Skici mjesta očevida koju je izradio vještak mjernik SN, ing. geod., zaprimljena kod naslovnog suda dana 31.01.2025. godine i koja skica je sastavni dio ove presude, kao: dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (1-2-3-4-5-1), P=814 m2 i dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (1-5-6-7-1), P=249 m2.

II. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja u dijelu kojim je tražio da se utvrdi vlasnikom realnih dijelova čest. zem. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina], opisanih pod točkom I. izreke ove presude.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi tvrdi da je u zemljišnim knjigama ovog suda kao vlasnica čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisana tuženica ad. 1. REPUBLIKA HRVATSKA, dok da su kao suvlasnici čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisani pravni prednici tuženika ad. 2. - ad. 8., međutim, da je on vlasnik realnih dijelova tih nekretnina opisanih u izreci ove presude (naziva „Špaljinovac“) stekavši ih darovanjem od majke MN, a ona darovanjem od oca EN pok. VN koji, pak, da ih je stekao od svog oca VN. Nadalje je naveo da odgovarajući realni dijelovi predmetnih nekretnina u naravi predstavljaju cjelinu ograđenu suhozidom, i to maslinik, a u čijem neometanom posjedu da se osobno i putem pravnih prednika nalazi od pamtivijeka, slijedom čega da je istog stekao i dosjelošću. Slijedom istaknutih činjeničnih navoda, a sukladno rezultatima u postupku provedenog očevida, tužitelj je konačno ustao zahtjevom stavljajući ga u sadržaju kao u izreci ove presude.

2. Tuženica ad. 1. REPUBLIKA HRVATSKA se u odgovoru na tužbu opirala istoj i njome stavljenom zahtjevu u dijelu upravljenom prema njoj tj. u dijelu koji se tiče čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], navodeći da iz dokaza dostavljenih uz tužbu ne proizlazi osnovanost tužbenog zahtjeva u tom dijelu. Ujedno je navela da tužitelj ničim nije dokazao niti da bi njegovi pravni prednici bili vlasnici odgovarajućeg realnog dijela navedene nekretnine, a koja da je u katastarskom operatu upisana kao posjed Grada Šibenika, te čime da je oborena presumpcija poštenog posjeda. Stoga, kako da tužbenim navodima nije dovedena u pitanje valjanost upis prava vlasništva glede navedene nekretnine na njezinom imenu, to je predložila da se zahtjev tužitelja u dijelu upravljenom prema njoj odbije kao neosnovan.

3. Tuženici ad. 2. - ad. 8., iako uredno pozvani, nisu pristupili na pripremno ročište u ovoj pravnoj stvari do njegova zaključenja, niti su podneskom osporili tužbeni zahtjev, zbog čega je tužitelj predložio donošenje presude zbog izostanka glede dijela zahtjeva upravljenog prema navedenim tuženicima.

4. U postupku su izvedeni dokazi pregledom i čitanjem zemljišnih knjiga ovog suda za k. o. [katastarska općina], zapisnika s očevida od 25. listopada 2024., skice mjesta očevida izrađene po vještaku mjerniku G (nom. SN) Jurasu, ing. geod. iz „Ureda za izmjeru“ d.o.o., [adresa] i zaprimljene u sudu 11. ožujka 2024., Geodetskog snimka izrađenog od strane dipl. inž. geod. BN **.**.2023., rješenja o nasljeđivanju ovog suda br. O-716/89 od 24. svibnja 1990., Ugovora o darovanju nekretnine od 1. kolovoza 2023. te iskaza svjedoka ĐN, ŠN, NN i UN, dok stranke nisu imale daljnjih dokaznih prijedloga.

5. Tužbeni zahtjev je osnovan.

6. Kako tuženici ad. 2. - ad. 8., kojima je tužba uredno dostavljena s pozivom za pripremno ročište u ovoj pravnoj stvari, nisu pristupili na isto, niti su osporili stavljeni zahtjev tužitelja u dijelu upravljenom prema njima, te kako (djelomična) osnovanost tog dijela tužbenog zahtjeva proizlazi iz činjenica navedenih u tužbi, a te činjenice nisu u protivnosti s dokazima koje je sam tužitelj podnio, odnosno s općepoznatim činjenicama, a ne postoje ni općepoznate okolnosti iz kojih proizlazi da su tuženike ad. 2. - ad. 8. spriječili opravdani razlozi da dođu na pripremno ročište, to je prijedlogu tužitelja za donošenje presude zbog izostanka glede dijela zahtjeva upravljenog prema tuženicima ad. 2. - ad. 8. tj. u dijelu koji se tiče čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] valjalo djelomično udovoljiti i na temelju članka 332. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23., dalje: ZPP) presuditi kao u odgovarajućem dijelu točke I. izreke, a u obrazloženju ove odluke iznijeti samo razloge koji opravdavaju njezino donošenje (članak 338. stavak 5. ZPP), dok je navedeni dio zahtjeva tužitelja u dijelu kojim je tražio da se utvrdi vlasnikom odgovarajućeg realnog dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] valjalo odbiti kao neosnovan i presuditi kao u odgovarajućem dijelu točke II. izreke, a to stoga jer se vlasništvo nekretnina na temelju pravnog posla (ovdje darovanja) stječe upisom tog prava u zemljišnoj knjizi, dok je nesporno da tužitelj nije upisan kao vlasnik odgovarajućeg realnog dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

7. Nadalje, analizom i ocjenom svih u postupku provedenih dokaza, kako pojedinačno tako i u njihovoj ukupnosti, kao i rezultata cjelokupnog postupka, sud postavljeni zahtjev tužitelja nalazi djelomično osnovanim i u dijelu upravljenom prema tuženici ad. 1. REPUBLICI HRVATSKOJ tj. u dijelu koji se tiče čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

8. Naime, ocjenom u postupku provedenih dokaza sud je sljedećih utvrđenja:

- da odgovarajući realni dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (koji je na skici mjesta očevida izrađenoj za potrebe ove parnice prikazan kao površina omeđena brojevima 1-2-3-4-5-1, odnosno koji je na Geodetskom snimku izrađenom od strane dipl. inž. geod. BN od 18. svibnja 2023. jednako prikazan, i to kao površina omeđena slovima D-E-F-G-D), u naravi predstavlja sastavni dio većeg kompleksa (maslinika s cca 30 stabala) kojeg uz odgovarajući realni dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] predstavlja i odgovarajući realni dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (unutar kojeg kompleksa nisu vidljive međe između realnih dijelova nekretnina koje su sastavni dio istog) u posjedu tužitelja u cijelosti ograđenog starim kamenim suhozidom od susjednih nekretnina,

- da je predmetna čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] od 2006. upisana kao vlasništvo tuženice, s tim da je ta nekretnina od osnivanja zemljišnih knjiga za k. o. [katastarska općina] pa do 1950. bila upisana kao vlasništvo Obćine [adresa], a od 1950. - 2006. kao Općenarodna imovina, organ upravljanja Mjesni narodni odbor Grebaštica.

- da se predmet spora, kako to proizlazi iz personalnih dokaza provedenih tijekom postupka (iskaza svjedoka ĐN /rođ. 1942./, ŠN /rođ. 1956./, NN /rođ. 1961.) i UN /rođ. 1964./, koji su iskazivali o svojim neposrednim saznanjima glede posjedovnog stanja na odgovarajućem realnom dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] tj. kompleksu čiji je isti sastavni dio, te o saznanjima stečenima od starijih članova obitelji i mještana, a kojim iskazima su potvrđene tvrdnje tužitelja isticane u tom smislu u činjeničnom supstratu tužbe), odnosno provedenih materijalnih dokaza (i to rezultata očevida provedenog na licu mjesta - kojim je zatečen stari kameni suhozid kojim je predmetni kompleks u cijelosti ograđen od susjednih parcela te na kojem je zatečeno 30-ah starih stabala maslina), niz generacija nalazio u kontinuiranom, samostalnom i od nikog ometanom posjedu pravnih prednika tužitelja, i to počev od pradjeda mu CN (koji je istog stekao kao „ženski dio“ pripao mu supruzi SNE), potom djeda ON i majke MN, te konačno tužitelja počev od 2023., a koji su rečeni kompleks koristili kao maslinik, odnosno ranije i kao vrt na kojem su sijali žito, grahorice i dr.

9. Nadalje, u svezi primjene relevantnih materijalnih propisa u ovoj parnici ističe se kako slijedi:

- da iz dokaza provedenih tijekom postupka, posebno onih personalnih (vodeći pritom računa o dobi u postupku saslušanih svjedoka), nije moguće s dovoljnom sigurnošću zaključiti o izvršavanju posjeda od strane pravnih prednika tužitelja glede predmeta ovog postupka kroz vrijeme dosjelosti propisano pravnim pravilom iz paragrafa 1472. Općeg građanskog zakonika (koje bi bilo dovršeno do 6. travnja 1941.), a koji propis se ima primijeniti na odnose nastale prije stupanja na snagu Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima tj. 1980., odredbom članka 29. kojeg propisa je bilo izričito zabranjeno stjecanje prava vlasništva dosjelošću na stvarima u vlasničkom režimu ranijeg društvenog uređenja (društveno vlasništvo, odnosno općenarodna imovina),

- da je odredbom članka 388. stavak 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15. i 94/17., dalje: ZV), a koji propis je stupio na snagu 1. siječnja 1997., bilo propisano da se u rok za stjecanje dosjelošću nekretnina koje su na dan 8. listopada 1991. bile statusa dijelom kao u konkretnom slučaju, kao i za stjecanje prava na tim nekretninama dosjelošću, računa i vrijeme posjedovanja proteklo prije toga dana, s tim da je ta odredba ukinuta odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-58/97 od 17. studenog 1999. („Narodne novine“ br. 137/99.), te je ujedno Zakonom o izmjenama i dopunama ZV-a („Narodne novine“ br. 114/01.) dopunjen članak 388. na način da je novom odredbom stavka 4. propisano da se u rok za stjecanje dosjelošću na nekretninama koje su na dan 8. listopada 1991. bile u rečenom statusu kao i stjecanje stvarnog prava na tim nekretninama dosjelošću ne računa vrijeme posjedovanja proteklo prije tog datuma.

10. Pravno je shvaćanje ovog suda da se u konkretnom slučaju, neovisno o vremenu podnošenja tužbe (prije ili poslije naprijed citirane odluke Ustavnog suda RH), u vrijeme dosjelosti valja uračunati i vrijeme proteklo prije 8. listopada 1991., ako se time ne vrijeđaju vlasnička prava osoba koja ta prava nisu stekla na temelju odredbe članka 388. stavak 4. ZV-a, nego na temelju drugih odredaba tog Zakona, te u svezi s tim da rizik bilo kakve greške koju su počinila državna tijela (u konkretnom slučaju izvorna odredba članka 388. stavak 4. ZV-a) mora snositi država i iste se ne smiju ispravljati na teret pojedinca koji je stekao pravo vlasništva dosjelošću na temelju zakonske odredbe koju je Ustavni sud RH naknadno ukinuo, posebice u onom slučaju kada ne postoji drugi suprotstavljeni privatni interes trećih osoba (kakvo pravno shvaćanje je, primjerice, izneseno i u odluci Europskog suda za ljudska prava: Trgo protiv Hrvatske).

11. Slijedom svega naprijed navedenog, a polazeći od utvrđenja ovog suda da je kontinuirani, samostalni i od nikog ometani posjed tužitelja i njegovih pravnih prednika (izvršavan kako glede spornog realnog dijela 1108/1 k. o. [katastarska općina], tako i glede preostalog dijela kompleksa sastavni dio kojeg je i odgovarajući realni dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) izvršavan makar počev početka 50-ih godina prošlog stoljeća (od kojeg vremena je najstariji svjedok saslušan u dokaznom postupku imao neposrednih saznanja glede posjedovnog stanja na licu mjesta), a koji posjed ovaj sud po kvaliteti nalazi makar savjesnim odnosno poštenim, te koja kvaliteta posjeda se presumira po samom zakonu, dok tuženica tijekom postupka nije niti isticala relevantne tvrdnje kojima bi ukazivala na nesavjesnost odnosno nepoštenje rečenog posjeda (u svezi s čim se ističe da činjenica da je Grad Šibenik upisan kao posjednik predmetne nekretnine, sama za sebe, a kraj rezultata ostalih provedenih dokaza, nije od utjecaja na zaključak da se predmet spora nalazio u stvarnom vlasničkom posjedu tužitelja i njegovih pravnih prednika), pa polazeći i od činjenice da u konkretnom slučaju u svezi potraživanja tužitelja ne postoji suprotstavljeni privatni interes trećih osoba, to je zaključak ovog suda da je pravna prednica tužitelja, i to majka mu MN predmetni kompleks, pa tako i odgovarajući realni dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], stekla ispunjenjem za to zakonom propisanih pretpostavki - izvanrednom dosjelošću rok koje je, propisan člankom 159. stavak 4. ZV-a (u trajanju od 40 godina), svakako dovršen do vremena stupanja na snagu ZV-a, dok je tužitelj darovanjem od iste izvršenim 2023. stekao valjani pravni osnov za stjecanje prava vlasništva glede predmetnog kompleksa, pa tako i odgovarajućeg realnog dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], zbog čega je zahtjevu tužitelja i u dijelu koji se tiče čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] valjalo djelomično udovoljiti i presuditi kao u preostalom dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], dok je odbijanjem kao neosnovanog zahtjeva tužitelja u dijelu kojim je tražio da se utvrdi vlasnikom odgovarajućeg realnog dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] valjalo presuditi kao u preostalom dijelu točke II. izreke, ovo potonje polazeći od činjenice da se pravo vlasništva glede nekretnine na temelju pravnog posla stječe upisom tog prava u zemljišnu knjigu, dok u postupku nije bilo sporno da tužitelj nije upisan kao vlasnik navedenog realnog dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

12. Odluka o parničnom trošku je izostala budući da stranke nisu stavile zahtjeve za nadoknadu istog.

Šibenik, 18. travnja 2025.

SUDAC

Toni Grgurin

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka iste. Žalba se podnosi putem ovog suda, a o istoj odlučuje nadležni drugostupanjski sud.

Presuda zbog izostanka ne može se pobijati zbog žalbenog razloga pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.

DN-a:

- tužitelju, po punomoćniku

- tuženici ad. 1., po zakonskom zastupniku

- tuženicima ad. 2. - ad. 8., osobno