Republika Hrvatska

Općinski sud u Sisku

Trg Ljudevita Posavskog 5

44000 Sisak

Poslovni broj: Pn-77/2021-35

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Sisku, OIB 74610670107, u ime Republike Hrvatske po sutkinji Sandi Navara Sladović, kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja TC, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Željko Stanković, odvjetnik u Sisku, Ante Starčevića 40/I, protiv tuženika CROATIA osiguranje d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, kojeg zastupaju odvjetnici Odvjetničkog društva Hanžeković i Partneri iz Zagreba, Radnička cesta 22, radi naknade štete, nakon glavne javne rasprave održane i zaključene 11. ožujka 2025. u prisutnosti punomoćnika stranaka, 18. travnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja TC koji glasi: "Nalaže se tuženiku CROATIA osiguranje d.d. da tužitelju TC na ime naknade neimovinske štete isplatiti iznos od 4.854,34 EUR sa zakonskom zateznom kamatom od dana 15.07.2021.g. kao dana podnošenja zahtjeva za naknadu štete u mirnom postupku, do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 postotna poena, sve u roku od 15 dana.

Nalaže se tuženiku CROATIA osiguranje d.d. da tužitelju TC na ime naknade imovinske štete isplati iznos od 557,44 EUR sa zakonskom zateznom kamatom koja na ovaj iznos teče od 15.07.2021.g. kao dana podnošenja zahtjeva za naknadu štete u mirnom postupku, do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 postotna poena, sve u roku od 15 dana.

Nalaže se tuženiku CROATIA osiguranje d.d. da tužitelju TC naknadi parnični trošak sa zakonskom zateznom kamatom počev od dana presuđenja pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatim za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, u roku od 15 dana."

II. Nalaže se tužitelju TC da tuženiku CROATIA osiguranje d.d. naknadi parnični trošak u iznosu od 1.383,81 eur sa zateznom kamatom od dana donošenja presude do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stopa proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj TC, podnio je ovom sudu tužbu protiv tuženika CROATIA osiguranje d.d., radi naknade štete.

2. U tužbi tužitelj navodi da se 13.10.2019. oko 19:15 h dogodila prometna nesreća u kojoj je sudjelovao tužitelj s vozilom kategorije L3, marke SUZUKI reg. oznake [registarska oznaka], osiguranik tuženika ĆC s vozilom L3 kategorije SUZUKI reg. oznake [registarska oznaka] (br. police 016241583182). Naime, tužitelj TC vozio je iza osiguranika tuženika ĆC kada je osiguranik tuženika započeo radnju pretjecanja vozila BC te je došlo do kontakta desne strane motocikla i lijeve bočne strane osobnog automobila. Kao posljedica te prometne nezgode, po kolniku je iz kartera Suzuki motora pod pritiskom špricalo motorno ulje po kolniku zbog kojeg ulja je motor tužitelja proklizao te uzrokovalo pad tužitelja. Prilikom pada tužitelj je pretrpio neimovinsku štetu u vidu povrede prava osobnosti zadobivši teške tjelesne ozljede. Protiv tužitelja vođen je prekršajni postupak te je on presudom Općinskog suda u Sisku Pp Prz-40/2020 od 15. travnja 2021. oslobođen od optužbe da bi počinio prekršaj stavljen mu na teret, odnosno da bi bio kriv za predmetnu nesreću. Tužitelj je kao posljedicu predmetne prometne nesreće pretrpio sljedeće ozljede: višekomadni otvoreni prijelom desne lakatne kosti I st (Gustilo I), višekomadni prijelom desne palčane kosti, razderotina desne podlaktice, prijelom skafoidne kosti doručja desne šake, prijelom triquetrum kosti doručja desne šake te puknuće skafolunatnog ligamentna u doručju desne šake. U periodu od 13.10.2019. do 18.10.2019. zadržan je na bolničkom liječenju. Dan nakon prijema u bolnicu učinjen je operativni zahvat fiksacije ulomaka malim DC pločicama. Predlagatelj je pretrpio primarni strah jakog intenziteta te sekundarni strah različitih intenziteta i u različitom trajanju, vezano uz ishod liječenja. Također je pretrpio i bolove u različitom intenzitetu i trajanju, a trpi i naruženje srednjeg stupnja zbog ožiljaka desne podlaktice koji su vidljivi kad je oštećeni golih ruku. Tužitelj je postavio prema tuženiku zahtjev za naknadu štete u mirnom postupku u kojima je potraživao navedene iznose. Tuženik je u mirnom postupku na ime neimovinske štete tužitelju isplatio 16.875,00 kn. Stoga tužitelj u ovom postupku na ime neimovinske štete potražuje daljnjih 36.575,00 kn. Također, tužitelju je bila potrebna tuđa pomoć i njega u trajanju od 10 tjedana po tri sata dnevno za poslove vezane za upotrebu desne ruke, kod pripreme hrane, kod odlazaka na toalet, kod oblačenja i za odlaske na kontrolu. Stoga tužitelj na ime tuđe pomoći i njege potražuje iznos od 4.200,00 kn.

3. U odgovoru na tužbu tuženik ne osporava da je na dan 13.10.2019. vozilo reg. oznake [registarska oznaka] bilo osigurano temeljem ugovora o osiguranju od automobilske odgovornosti kod tuženika kao osiguratelja. Tuženik ne osporava nastanak štetnog događaja. Tuženik osporava isključivu odgovornost svog osiguranika, odnosno ističe kako je tužitelj djelomično odgovoran za nastanak štetnog događaja s obzirom na to da je isti upravljao motociklom neprilagođenom brzinom. Tuženik ističe kako je tužitelj oslobođen optužbe presudom Općinskog suda u Sisku, Kazneni i prekršajni odjel, posl. br. Prz- 40/2020 od 15.04.2021., isključivo iz razloga što je sud s obzirom na okolnosti slučaja smatrao da ne postoji potreba da isti bude prekršajno kažnjen. No, građanska odgovornost je šira od prekršajne te ne isključuje suodgovornost tužitelja za nastanak štetnog događaja. Tuženik osporava i visinu tuženog zahtjeva, odnosno visinu štete nastale povredom prava osobnosti tužitelja u štetnom događaju. Tuženik je temeljem odštetnog zahtjeva tužitelja od 20.07.2021. isplatio tužitelju iznos od ukupno 16.875,00 kuna, odnosno iznos od 14.625,00 kuna s osnove neimovinske štete te iznos od 2.250,00 kuna s osnove imovinske štete (tuđa pomoć i njega), dana 13.10.2021. Stoga tuženik osporava osnovu i visinu naknade neimovinske i imovinske štete kako ju potražuje tužitelj preko gore isplaćenog nespornog dijela štete iz razloga što je isti previsoko određen, a s obzirom na postojeću medicinsku dokumentaciju te sudsku praksu u istovjetnim slučajevima.

4. Tijekom dokaznog postupka izvršen je uvid u medicinsko vještačenje (str. 6-8 spisa), zahtjev za naknadu štete (str. 9-11 spisa), presudu Općinskog suda u Sisku br. Pp Prz-40/2020-14 od 15.4.2021. (str. 13-15 spisa), medicinsku dokumentaciju (str. 16-33, 78--117 spisa), presliku potvrde o primitku pošiljke (str. 34 spisa), policu osiguranja, (str. 40-42 spisa), presliku prometne dozvole (str. 43 i 44 spisa), izvadak po transakcijskom računu (str. 45 spisa), optužnicu (str. 48-51 spisa), posebno izvješće (str. 52 i 53 spisa), zapisnik o očevidu (str. 54-56 spisa), dokumentaciju očevida - situacijski plan i fotoelaborat (str. 119-157 spisa), saslušan je svjedok CC, provedeno je prometno vještačenje po vještaku Ivanu Pekeri te medicinsko vještačenje po vještaku Tomislavu Dujmenoviću te je izveden dokaz saslušanjem tužitelja.

5. Svjedok CC iskazao je da je kao policajac obavljao očevid na licu mjesta i to u selu Brđani cesta u blizini kućnog broja 3, na samom zavoju, a radilo se o blagom lijevom zavoju. Ističe da su u prvoj prometnoj nezgodi sudjelovali automobil koji je vozio iz smjera Sunje prema [adresa] te motor koji je vozio iz istog smjera i dogodila se na način da je motor pretjecao taj automobil i u pretjecanju je došlo do kontakta desne strane motora i automobila, stražnje lijeve strane uslijed čega je motor sletio na lijevu stranu ceste, a automobil na desnu stranu ceste. Ističe da je motor sletio i izvan kolnika, a automobil također samo s time što se ponovno vratio na kolnik. Uslijed kontakta ta dva vozila došlo je do curenja ulja iz motora i to na samoj punoj liniji kolnika. Ističe da je motor pretjecao automobil u zavoju i na samoj punoj liniji. Potom je naišao tužitelj sa svojim vozilom i to motorom te kada je vidio što se dogodilo prikočio je, pretpostavlja prednjim kočnicama i zadnjim kočnicama te ističe da je to kočenje zadnjim kočnicama ostavilo trag na kolniku te je uslijed tog kočenja i tužitelj sa svojim vozilom sletio na desnu stranu ceste, i izvan kolnika. Koliko se sjeća tužitelj svojim vozilom nije ni prešao preko tih ostataka ulja na kolniku te se sjeća da je prema tragovima kočenja isti kočio nakon tog dijela kolnika gdje su bili ostatci ulja. Ističe da se sada ne može sjetiti koliko je bio dugačak taj trag ulja, možda metar ili dva. On na kolniku nije vidio nikakve tragove da bi tužitelj sa svojim motorom prešao preko ulja, a misli da bi to bilo vidljivo po tragovima guma na kolniku. Nije našao tragove ulja na motoru tužitelja, a nije ih ni tražio. Sjeća se da mu je tužitelj nakon prometne nezgode rekao da se uplašio pa pretpostavlja da je zbog toga tako kočio, a to je zaključio i iz svog osobnog iskustva. Nije siguran da mu je tužitelj rekao zašto se uplašio, no misli da je logično da bi se svatko uplašio u takvoj situaciji. On se sada ne može točno izjasniti kolika je bila udaljenost između ostataka ulja na kolniku i zatečenog motora iz prometne nezgode, no ističe da je to sve evidentirano u zapisniku odnosno skici te se sjeća da je bila dosta velika udaljenost. Ne može se određeno izjasniti niti o udaljenosti ostataka ulja i tragova kočenja vozila tužitelja, no sa sigurnošću može reći da su tragovi kočenja tužitelja počeli nakon što je tužitelj svojim vozilom prošao pored ostataka ulja i to na većoj udaljenosti. Dakle, tužitelj je počeo kočiti nakon što je prošao pored tragova ulja na kolniku. Misli da je tužitelj mogao uočiti i tragove ulje i prvu prometnu nezgodu obzirom na preglednost mjesta događaja, odnosno mogao je vidjeti sam štetni događaj. Smatra da je tužitelj mogao proći kolnikom i bez da sleti sa ceste uz lagano kočenje, ili smanjenje brzine i uz zaustavljanje. Ističe da je FC kao policajac samo osiguravao mjesto događaja i obavljao alkotestiranje dok nije sudjelovao u samom očevidu.

6. Tužitelj TC iskazao je da je do prometne nezgode došlo u mjestu Brđani cesta i to u noćnim uvjetima te su se u smjeru prema [adresa] iz smjera Sunje motorima kretali i to njegov otac ĆC kao vozač motora, a s istim je na motoru bila njegova majka i oni su bili ispred njega, bili su udaljeni oko 40-50 m i on na svom motoru. Ističe da je on vidio prometnu nezgodu koja se dogodila uslijed kontakta motora njegova oca i automobila, no sve se brzo odvijalo i on sada ne može točno opisati što se točno dogodilo osim što zna da je njegov otac motorom pretjecao automobil. Čim je on to vidio on je sa svojim motorom zakočio i potom je izgubio kontrolu nad motorom i pao sa istog. Njegov motor je ostao na kolniku na desnoj prometnoj traci. Ne sjeća se nikakvog ulja na kolniku, a niti je kakvo ulje vidio. Cijeli događaj se odvijao vrlo brzo i trajao je možda 10-20 sekundi. Do njegove prometne nezgode ne bi niti došlo da nije vidio da su njegovi roditelji pali. Ističe da se prestrašio jer je vidio da su njegovi roditelji ispred njega pali. Ističe da se prije kočenja vozio brzinom od oko 60 km/h. Neposredno prije kočenja on nije ubrzavao jer tada nije imao nikakvu namjeru pretjecanja. Ističe da se on tijekom vožnje cijelo vrijeme nalazio na lijevoj strani desne prometne trake bliže prema liniji, a njegov otac se vozio prije štetnog događaja isto tako samo ispred njega. Nadalje, ističe da je u prometnoj nezgodi zadobio ozljede u vidu prijeloma desne podlaktice te je uslijed tih ozljeda bio na operativnom zahvatu i 5 dana u bolnici, a potom je oko 6 mjeseci od štetnog događaja bio na bolovanju. Ističe da je tri mjeseca na ruci imao longetu te je svaki tjedan odlazio na previjanje. Ne može se točno izjasniti koliko dugo su trajali bolovi koje je trpio, a povremene bolove trpi i sada uslijed promjene vremena. Ističe da mu je tuđa pomoć bila potrebna u prvo vrijeme i za uzimanje hrane te ističe da je dešnjak, a bila mu je potrebna i za odlazak na toalet. Ističe da se jako prestrašio tijekom samog štetnog događaja i kada je vidio prijelom svoje ruke. Nakon pokazivanje podlaktice svoje desne ruke, utvrđeno je da na istoj postoje dva ožiljka, duž same podlaktice, svjetlije boje u odnosu na ostatak kože te dužine oko 10 cm. Nadalje, iskazao je da mu je u prometnoj nezgodi napukla i kost u palcu desne šake koja je sporije zarasla. Tuđu pomoć i njegu pružali su mu sestra i drugi ukućani, odnosno otac i baka.

7. Temeljem ocjene izvedenih dokaza i na temelju rezultata cjelokupnog postupka u skladu s odredbom čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje: ZPP), sud je utvrdio da tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.

8. Između stranaka nije sporan nastanak štetnog događaja te nije sporno da je na dan štetnog događaja 13. 10. 2019. vozilo reg. oznake [registarska oznaka] bilo osigurano kod tuženika kao osiguratelja, policom osiguranja od automobilske odgovornosti, dok je sporna isključiva odgovornost osiguranika tuženika jer tuženik ističe da je tužitelj pridonio nastanku štetnog događaja iz razloga što je motociklom upravljao neprilagođenom brzinom, a tuženik prigovara i visini utuženog iznosa jer je temeljem odštetnog zahtjeva tužitelju 13. 10. 2021. na ime naknade štete isplatio iznos od ukupno 16.875, kn (2.239,70 eur, fiksni tečaj konverzije 7,53450).

9. Uvidom u pravomoćnu presudu ovog suda br. br. Pp Prz-40/2020-14 od 15.4.2021. utvrđeno je da je okrivljeni TC oslobođen od optužbe zbog prekršaja kažnjivog po članku 51. stavak 5. uz primjenu članka 293. stavak 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19 i 42/20), počinjenog na način da bi dana 13. listopada 2019. godine u 19.15 sati u mjestu Brđani Cesta upravljao motociklom reg. oznake SK 490-IB kolnikom državne ceste D-224 iz smjera Sunje u smjeru [adresa], a izlaskom iz blagog lijevog zavoja kod kbr. 3 naletio je na mjesto prometne nesreće u tijeku, kojom prilikom je pritisnuo kočnice na motociklu gdje je zbog neprilagođene brzine kretanja motocikla došlo do proklizavanja kotača motocikla te zanošenja motocikla u desno, nakon čega je motocikl pao na lijevo bok na bankinu uz sjeverni rub kolnika gdje je motocikl klizao po bankini nakon čega se zaustavio kojom prilikom je vozač TC pao s motora na kolnik i zelenu površinu uz sjeverni rub kolnika i zadobio teške tjelesne ozljede u vidu frakture desne podlaktice. Iz obrazloženja navedene presude proizlazi da je sud okrivljenika oslobodio od optužbe na temelju članka 182. točka 1. Prekršajnog zakona (NN 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17 i 118/18). Naime, činjenica je da je došlo do prometne nesreće, ali cijeneći specifičnu situaciju, a to je da je okrivljenik ugledao roditelje koji su bili na motociklu i imali prometnu nesreću, on sam je sletio ne oštetivši nikoga već je zadobio prijelom podlaktice, sud smatra da ne postoji potreba da počinitelj bude kažnjen pa je oslobođen na temelju spomenute odredbe.

10. Uvidom u izvadak po transakcijskom računu utvrđeno je da je na račun punomoćnika tužitelja 13. 10. 2021., uz naznaku isplata za ŽC, izvršena uplata novčanog iznosa od 16.875,00 kn.

11. Radi utvrđenja okolnosti dinamike nastanka prometne nezgode koja je predmet ovog spora (u kojoj je tužitelj zadobio tjelesne ozljede), brzine vozila tužitelja kao i uzročne veze između štetnog događaja i brzine vozila tužitelja, provedeno je prometno vještačenje po vještaku Ivanu Pekeri koji je u svom pismenom nalazu i mišljenju od 9. 3. 2024. naveo da da provedena analiza pokazuje da je do nesreće došlo u mjestu Brđani Cesta neposredno iza kbr. 3. gledano za pravac kretanja tužitelja. Na mjestu nesreće kolnik je praktički ravan i nalazi se na blagoj nizbrdici do 5 %, dok prije samog mjesta nesreće kolnik se proteže kroz blagi lijevi zavoj radijusa zakrivljenosti cca 210 m mjereno po vanjskom rubu asfalta. Neposredno prije nesreće tužitelj upravljajući motociklima se kretao od pravca Sunje u pravcu [adresa] vozeći iza osiguranika tužene na neutvrđenom razmaku. Osiguranik tužene je prestižući vozilo sa istim došao u kontakt te su vozilo i motocikl osiguranika tužene sletjeli sa kolnika. Tužitelj je dolaskom na mjesto prvog kontakta vozila i motocikla osiguranika tužene zakočio. U tom kočenju dolazi do destabilizacije motocikla tužitelja. Destabilizacija rezultira prevrtanjem motocikla na njegovu lijevu stranu te slijetanja van kolnika na bankinu u desno. Brzina kretanja tužitelja u trenutku kada reagira kočenjem iznosi 62 km/h. Temeljem položaja tragova kočenja motocikla tužitelja na kolniku i položaja tragova ulja na kolniku iz motocikla osiguranika tužene proizlazi da tužitelj u nijednom trenutku nije prošao površinom kolnika na kojoj je bilo ulja. Prema položaju tragova kočenja motocikla tužitelja na kolniku proizlazi da je destabilizacija motocikla tužitelja uzrokovana tužiteljevim intenzivnim kočenjem prednjeg kotača nakon prekida kočenja zadnjeg kotača. Za slučaj da se tužitelj kreće iza osiguranika tužne na način kako to sam navodi za adekvatnu reakciju ima na raspolaganju vremenski period od 1,5 do 2,0 s, tako da sveukupno gledano nema tehničkih razloga prevrtanja motocikla tužitelja.

12. Tuženik nije imao prigovora nalazu i mišljenju vještaka Ivana Pekere dok je tužitelj prigovorio zaključku vještaka da tužitelj vozilom nije prešao preko ulja te da nema tehničkih razloga prevrtanju motocikla.

13. Vještak Ivan Pekera je na ročištu za glavnu raspravu održanom 7. 10. 2024. iskazao da u cijelosti ostaje kod svog pisanog nalaza i mišljenja od 9. ožujka 2024. U odnosu na navode tužitelja iz podneska od 27.9.2024. ističe da pojam adekvatne brzine, koji je koristio kod ovog mišljenja u tehničkom smislu bi značio brzinu kod koje ne bi došlo do prevrtanja motocikla, već bi se motocikl uspio zaustaviti na završetku pronađenog traga kočenja na kolniku. Tako da bi u ovom slučaju u danim uvjetima stanja kolnika i načina na koji je tužitelj vršio kočenje, prevrnuće motocikla tužitelja bilo izbjegnuto za brzine kretnja do 55 km/h. Nadalje, što se tiče samog iskaza tužitelja, da se kretao iza roditelja na udaljenosti 40-50 metara, isti je, s obzirom na prometnu situaciju ispred sebe, mogao objektivno uočiti da je došlo do prometne nesreće između motocikla njegovih roditelja i vozila koje su oni pretjecali, kada je još dodatno u vožnji iza njih prošao put koji je adekvatan vremenu jedne sekunde. Navedeno bi značilo da na mjesto gdje je u ovom slučaju tužitelj reagirao kočenjem objektivno se može dodati vrijeme od jedne sekunde, što bi sveukupno na mjesto završetka traga kočenja motocikla dalo ukupan put od 41 metra. Budući da se ovdje radi o motociklu pa za kočenje za potpuno siguran način ostvaruje se usporenje od 4.5 m/s2 (kočenje samo zadnjim kotačem) u tom slučaju bi tužitelj zaustavio motocikl na završetku pronađenog traga kočenja kojom prilikom ne bi došlo do prevrtanja motocikla za brzine do 58 km/h. S obzirom na brzinu kojom se kretao tužitelj i prometne situacije ispred njega može se smatrati da isti nije mogao očekivati da će doći do kontakta između vozila i motocikla koji to vozilo prestiže, tako da tehnički gledano to je objektivno moglo smanjiti njegovu mogućnosti uočavanja, a samim time i reagiranja kočenjem da je došlo do klasičnog sudara. Niti iz jednog dokaza priloženog u spisu ne proizlazi koliko doista iznosi udaljenost između motocikla tužitelja i njegovih roditelja te je podatak o istom iz tog razloga uzeo iz iskaza tužitelja. Stoga smatra da njihovo jednoznačno povezivanje prometne nesreće nije moguće. To bi se moglo povezati u jednoznačnu analizu samo u situaciji da je tužitelj svojim motociklom došao u kontakt sa motociklom ispred sebe ili sa vozilom ispred sebe. Ističe da nije posebno analizirao prometnu nesreću koja se dogodila ispred tužitelja sa prometnom nesrećom koja se dogodila njemu pa tako nije ni uzimao u obzir mjesto gdje je došlo do sudara ili kontakta između vozila i motocikla kojim su upravljali roditelji tužitelja, kao i mjesta gdje se zaustavio motocikl koji se kretao ispred tužitelja. Ističe da ima saznanja da je kućište motocikla koji se kretao ispred tužitelja probijeno, da su na kolniku ostali tragovi ulja od tog motocikla, ali prema provedenom očevidu kretanje tužitelja nije povezano sa dijelom površine na kojoj je pronađeno ulje jer širinu uljne mrlje, prilikom očevida, policija nije odredila mjerenjem već samo naznakom na situacijskom planu, a prema tome planu širina mrlje u odnosu na središnju crtu iznosi maksimalno 1.4 m dok su tragovi kočenja motocikla koji se nalazi uz tu mrlju poprečno smješteni od središnje crte 1,8 do 1,6 m, što je vidljivo i iz skice grafoanalize koju je priložio uz pisani nalaz i mišljenje. Prema stanju materijalnih tragova koje je utvrdila policija ne može povezati da bi motocikl tužitelja u kočenju prešao preko ulja na kolniku. Ističe da on ne ocjenjuje rad policije te je nalaz i mišljenje izradio sukladno postojećih materijalnih tragovima koji su prilikom očevida utvrđeni od strane djelatnika policije. Moglo je biti kapljica ulja i van površine koju je na situacijskom planu određena od strane policije. On je zaključio da je tužitelj pao jer je zakočio sa obje kočnice kada je bio nagnut na desno. Pri izradi nalaza i mišljenja ne uzima u obzir emocije jer to nije stvar njegove struke. Pri izradi nalaza i mišljenja uzima u obzir ponašanje prosječnog vozača i koristi se podacima koji su javno objavljeni u stručnim časopisima od strane institucija koje su vršila takva mjerenja. Ističe da za slučaj da se nije dogodila prometna nesreća ispred tužitelja za vjerovati je da ne bi postojali niti razlozi da on poduzima kočenje, a samim time ne bi došlo do ove prometne nesreće koja je predmet spora. Brzina kretnja vozila motocikla tužitelja od 62 km/h adekvatna je ako se uzme u obzirom samo izgled i stanje prometnice te da se ispred vozača ništa ne događa. Nadalje ističe, a obzirom da iz zapisnika o očevidu PP Sunja od 4.11.2019. proizlazi ograničenje brzine kretanja od 50 km/h, smatra da u tim uvjetima kretanja temeljem provedene analize je vidljivo da bi tužitelj izbjegao predmetnu prometnu nesreću. On pri izradi pisanog nalaza i mišljenja nije vodio računa o ograničenju brzine kretanja jer je to pravna, a ne tehnička kategorija.

14. Nakon usmenog obrazlaganja pisanog nalaza i mišljenja vještaka Ivana Pekere stranke nisu imale prigovora, te ga sud u cijelosti prihvaća kao stručno, logično i obrazloženo.

15. Dakle, iz zapisnika o očevidu PP Sunja od 4. 11. 2019. proizlazi točno mjesto prometne nesreće – u naselju, u mjestu Brđani Cesta, Ulica Brđani Cesta 3, zatim iz posebnog izvješća PP Sunja od 16. 10. 2019. utvrđeno je da se prometna nesreća dogodila 13. 10. 2019. u mjestu Brđani Cesta kod kbr. 3, a navedeno potvrđuje i svjedok CC te iz nalaza i mišljenja vještaka Ivana Pekere, izrađenog na temelju dokumentacije očevida PP Sunja, kojem stranke u konačnici nisu imale prigovora, utvrđeno je da je do prometne nesreće došlo u mjestu Brđani Cesta neposredno iza kbr. 3, gledao za pravac kretanja tužitelja.

16. Iz slike mjesta prometne nesreće (street view) iz nalaza i mišljenja vještaka Ivana Pekere, prema skici grafoanalize, vidljivo je da je mjesto prometne nesreće kod kbr. 3., kao i da uz navedenu prometnicu stoji isključivo znak upozorenja – divljač na cesti.

17. Prema odredni čl. 53. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine br. 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22, 114/22, 133/23 i 145/24, dalje: ZSPC), na cesti u naselju vozač se ne smije vozilom kretati brzinom većom od 50 km na sat, odnosno brzinom većom od brzine dopuštene postavljenim prometnim znakom za cijelo naselje ili njegov dio.

18. Odredbom čl. 51. st. 1. ZSPC propisano je da je vozač dužan brzinu kretanja vozila prilagoditi osobinama i stanju ceste, odnosno druge površine kojom se kreće te vidljivosti, preglednosti, atmosferskim prilikama, stanju vozila i tereta, kao i gustoći prometa tako da vozilo može pravodobno zaustaviti pred svakom zaprekom koju, u konkretnim uvjetima, može predvidjeti, odnosno da može pravodobno postupiti prema prometnom pravilu ili znaku.

19. Dakle, temeljem nalaza i mišljenja prometnog vještaka Ivana Pekere sud je utvrdio da je do destabilizacije motocikla tužitelja došlo uslijed kočenja (intenzivnog kočenja prednjeg kotača nakon prekida kočenja zadnjeg kotača) tužitelja pri brzini od 62 km/h, da je destabilizacija motocikla rezultirala prevrtanjem motocikla na njegovu lijevu stranu te slijetanja van kolnika na bankinu udesno, da tužitelj u niti jednom trenutku nije prošao površinom kolnika na kojoj je bilo ulja, što ujedno proizlazi i iz iskaza tužitelja, te u konačnici da bi u danim uvjetima stanja kolnika i načina na koji je tužitelj vršio kočenje, prevrnuće motocikla tužitelja bilo izbjegnuto za brzine kretnja do 55 km/h.

20. Ujedno, vještak Ivan Pekera navodi da bi tužitelj, uslijed kočenja motocikla samo sa zadnjim kotačem (na potpuno siguran način) zaustavio motocikl na završetku pronađenog traga kočenja, kojom prilikom također ne bi došlo do prevrtanja motocikla za brzine do 58 km/h.

21. Prema tome, utemeljeno tuženik prigovara suodgovornosti tužitelja za nastanak štetnog događaja, uzimajući u obzir da se prometna nesreća koja je predmet ovog spora (i u kojoj je tužitelj pretrpio ozljede) dogodila u naselju - Brđani Cesta, da se sukladno odredbi čl. 53. st. 1. ZSPC vozač na cesti u naselju ne smije kretati brzinom većom od 50 km na sat, da se tužitelj kretao brzinom od 62 km na sat te da bi tužitelj prometnu nesreću izbjegao da se kretao brzinom do 55 km na sata, odnosno da bi istu izbjegao i uz kočenje zadnjim kotačem da se kretao brzinom do 58 km na sat.

22. Prigovor tuženika ograničenju brzine od 50 km naznačenoj u zapisnik o očevidu PP Sunja od 4. 11. 2019. nije utemeljen jer navedeno ograničenje brzine propisuje odredba čl. 53. st. 1. ZSPNC, a ne policija, a niti podatak PP Sunja o mjestu prometne nesreće koja je predmet spora (naselje Brđani Cesta) tužitelj nikakvim dokazima nije uspio dovesti u pitanje.

23. Naime, niti jedna stranka nema prigovora nalazu i mišljenju vještaka Ivana Pekere te iz slike mjesta prometne nesreće (street view) iz nalaza i mišljenja vještaka Ivana Pekere ne proizlazi da se prometna nesreća dogodila "između table Brđani Kosa i table Kinjačka na otvorenoj državnoj cesti" kako to tvrdi tužitelj, a za istaknuti je i da iz iskaza tužitelja proizlazi da se prometna nezgoda dogodila u mjestu Brđani Cesta.

24. Nadalje, točno je da vještak Ivan Pekera navodi da se može smatrati da tužitelj nije mogao očekivati da će doći do kontakta između vozila i motocikla koji to vozilo prestiže, da je tehnički gledano to objektivno moglo smanjiti njegovu mogućnosti uočavanja, a samim time i reagiranja kočenjem kao i da je za vjerovati, za slučaj da se nije dogodila prometna nesreća ispred tužitelja, da ne bi postojali niti razlozi da on poduzima kočenje, a samim time ne bi došlo do ove prometne nesreće koja je predmet spora (brzina kretnja vozila motocikla tužitelja od 62 km/h adekvatna je ako se uzme u obzirom samo izgled i stanje prometnice te da se ispred vozača ništa ne događa).

25. Međutim, kraj činjenice da evidentno iz nalaza i mišljenja vještaka Ivana Pekere proizlazi da je tužitelj prometnu nesreću mogao izbjeći, i pri brzini većoj od dopuštene (čl. 53. st.1. ZSPC) i to način na koji je tužitelj vršio kočenje pri brzini ne većoj od 55 km/2 odnosno uz kočenje zadnjim kotačem pri brzini ne većoj od 58 km/h irelevantni su za odluku suda o doprinosu tužitelja nastanku prometne nezgode navodi vještaka o smanjenoj mogućnosti uočavanja i reagiranja tužitelja kočenjem (jer tužitelj nije mogao očekivati kontakt između vozila i motocikla koji prestiže to vozilo), o adekvatnoj brzini od 62 km/h (ako se ispred vozača ništa ne događa) kao i pravomoćna presuda ovog suda br. Pp Prz-40/2020-14 od 15.4.2021.

26. U odnosu na presudu ovog suda br. Pp Prz-40/2020-14 od 15.4.2021., za istaknuti je da okolnosti koje je navedeni sud uzimao u obzir pri odluci o oslobođenju tužitelja za počinjeni prekršaj i to - specifičnu situaciju prilikom koje je okrivljenik ugledao roditelje koji su bili na motociklu i imali prometnu nesreću i da je on sam sletio ne oštetivši nikoga već je zadobio ozljede, nisu od nikakvog utjecaja na odluku suda o obvezi naknade štete osiguratelja vozila reg. oznake [registarska oznaka].

27. Konačno, navodi tužitelja koji upućuju na emotivnu reakciju tužitelja (ispred očiju tužitelja prometnu nesreću su pretrpjeli njegovi roditelji) nisu od utjecaja na utvrđenje dinamike nastanka štetnog događaja jer prometni vještak, sukladno pravilima struke, dinamiku utvrđuje uzimajući u obzir ponašanje prosječnog vozača, a u konačnici niti na odluku suda o suodgovornosti tužitelja.

28. Dakle, odgovornost osiguranika tuženika za štetni događaj nije sporna, a temelji se na odredbama članaka 1045. st. 1. . Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23, dalje: ZOO) i 1085. st. 3. ZOO, u vezi odredbom čl. 965. st. 1. ZOO, međutim, po ocjeni ovog suda tužitelj je sukladno odredbi čl. 1092. st. 1. ZOO pridonio nastanku štete u omjeru od 80 % zbog čega tužitelj ima pravo na razmjeno sniženu naknadu štete.

29. Nadalje, na okolnost ozljeda koje je tužitelj zadobio u štetnom događaju koji je predmet ovog spora provedeno je medicinsko vještačenje po vještaku Tomislavu Dujmenoviću koji su svom pismenom nalazu i mišljenju od 13. 12. 2024. navodi da su ozljede kod tužitelja u direktnoj vezi sa štetnim događajem od 13.10.2019. te su nastale pri padu ispruženom rukom na tupu tvrdu podlogu i spadaju u grupu teških tjelesnih ozljeda. Tužitelj je trpio bolove jakog intenziteta 3 dana, bolove srednjeg intenziteta 10 dana te bolove slabog intenziteta 3 mjeseca. Nadalje, tužitelj je pretrpio strah jakog intenziteta za vrijeme ozljede, strah srednjeg intenziteta 10 dana te strah slabog intenziteta 2 mjeseca. Tuđa pomoć i njega bila mu je potrebna 1 mjesec po 4 sata dnevno za obavljanje svakodnevnih poslova. Prisutna je naruženost srednjeg stupnja zbog jasno vidljivih postoperativnih ožiljaka na desnoj podlaktici. Trajne posljedice ocjenjuje sa 5 % zbog umanjenja pokretljivosti u desnom ručnom zglobu.

30. Tuženik nije imao prigovora nalazu i mišljenju vještaka Tomislava Dujmenovića dok je tužitelj prigovorio ocjeni straha i trajanja fizičkih bolova tužitelja.

31. Vještak Tomislav Dujmenović je na ročištu za glavnu raspravu održanom 11. 3. 2025. iskazao da u cijelosti ostaje kod svog pisanog nalaza i mišljenja od 13. prosinca 2024. U odnosu na ocjenu trajanja bolova jakog i srednjeg intenziteta te prigovora na nalaz ocjene trajanja straha jakog i srednjeg intenziteta, nalaz i mišljenje je donio na osnovu medicinske dokumentacije koja se nalazi u spisu te osobnog pregleda tužitelja. Tijekom operativnog zahvata kod tužitelja napravljena je osteosinteza ulomaka lakatne i palčane kosti te postavljena imobilizacija. Svi ti postupci imali su utjecaj na smanjenje intenziteta bolova jakog i srednjeg intenziteta. Isto tako tijekom oporavka rana je u cijelosti zarasla 28.10., a 30.12. 2019. skinuta je imobilizacija. Sve to upućuje da su postoperativni tijek kao i rehabilitacija bili uredni, bez komplikacija i da su kosti uredno zarasle. Stoga nije bilo nikakvih razloga za veću zabrinutost ili strah jer je postoperativni tijek i oporavak tekao uredno tako da misli da je uzeo sve čimbenike koje su mogle utjecati na intenzitet i trajanje bolova i straha jakog i srednjeg intenziteta. Ističe da je uzeo u obzir i dužinu oporavka tako da misli da su uzete sve činjenice koje su mogle utjecati na bolove i straha i u cijelosti ostaje kod svog nalaza i mišljenja.

32. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka Tomislava Dujmenovića kao stručno i obrazloženo dok prigovore tužitelja sud smatra paušalnim jer nisu potkrijepljeni nikakvim dokazima, a niti je tužitelj predložio kakvu dopunu vještačenja ili provođenje drugog vještačenja, po drugoj osobi vještaka.

33. Nadalje, s obzirom na povredom pretrpljeni strah tužitelja, sukladno nalazu i mišljenju liječničkog vještaka, primjerenim iznosom pravične novčane naknade za strah smatra iznos od 550,00 eur, zatim, uvažavajući intenzitet i trajanje bolova tužitelja sud smatra da je primjerena naknada za pretrpljene fizičke bolove u iznosu od ukupno 1.500,00 eur, i to za jake bolove u iznosu od 220,00 eur, srednje bolove u iznosu od 430 ,00 eur te za slabe bolove u iznosu od 850,00 eur, sve temeljem odredbe čl. 1100. st. 2. ZOO).

34. Za pretrpljenu naruženost tužitelja sukladno nalazu i mišljenju medicinskog vještaka, sud primjerenom ocjenjuje pravičnu novčanu naknadu po toj osnovi u iznosu 2.190,00 eur jer se radi o naruženju srednjeg stupnja zbog opisanih ožiljaka desne podlaktice vidljivih trećim samo ponekad (kad je tužitelj golih ruku), a cijeneći ukupne trajne posljedice od 5 %, ovaj sud primjerenom ocjenjuje pravičnu novčanu naknadu za duševne bolove zbog smanjenja životne aktivnosti u iznosu od 750,00 eur (sve sukladno odredbi čl. 1100. st. 1. ZOO).

35. Dakle, po mišljenju ovog suda primjeren je iznos na ime naknade ukupne neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje od 4.990,00 eur, no, obzirom na doprinos tužitelja nastanku štete u omjeru od 80 % isti ima pravo samo na razmjerno sniženu naknadu (čl. 1092. st. 1. ZOO) i to u iznosu od 998,00 eur.

36. Tužitelj, sukladno odredbi članka 1095. st. 1. ZOO, u vezi odredbom čl. 965. st. 1. ZOO, ima pravo i na naknadu utužene imovinske štete za tuđu njegu i pomoć, a uvažavajući nalaz i mišljenje liječničkog vještaka o potrebi tuđe njege i pomoći, te opsegu i trajanju iste, odnosno sveukupno 1 mjesec, četiri sata dnevno, sud utvrđuje primjerenim iznosom te naknade od ukupno 240,00 eur (2,00 eur po satu) no, obzirom na doprinos tužitelja nastanku štete u omjeru od 80 % isti ima pravo samo na razmjerno sniženu naknadu (čl. 1092. st. 1. ZOO) i to u iznosu od 48,00 eur.

37. Nadalje, utoliko što nije sporno da je tuženik tužitelju prije podnošenja tužbe u ovom predmetu (13. 10. 2021.), a vidljivo je i iz priloženog izvatka po transakcijskom računu, po utuženoj osnovi isplatio iznos od 2.239,70 eur (16.875,00 kn, fiksni tečaj konverzije 7,53450), tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti je valjalo odbiti kao neosnovan.

38. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP odnosno stoga što je tužitelj u cijelosti izgubio spor dužan je tuženiku nadoknaditi parnični trošak u cijelosti.

39. Tuženiku je sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika priznat trošak zastupanja na ročištima 20. 10. 2023., 7. 2. 2024., 7. 10. 2024. i 11. 3. 2025. u iznosu od 200,00 eur za svako (Tbr. 9. st.1.), PDV u iznosu od 200,00 eur, te trošak prometnog vještačenja u iznosu od 383,81 eur, ukupno 1.383,81 eur.

40. Zbog svega navedenog odlučeno je kao u izreci presude.

U Sisku, 18. travnja 2025.

Sutkinja

Sanda Navara Sladović

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u 3 primjerka u roku od 15 dana od dana održavanja ročišta za objavu i uručenje presude.

Dostavna naredba:

1. tužitelju po punomoćniku

2. tuženiku po punomoćniku