REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Gundulićeva 27

21000 Split

R1-234/23-47

(ranije R1-437/09)

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Splitu po sucu pojedincu Vesni Šprljan Prelević u pravnoj stvari predlagateljica ad1) OĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i ad2) IĆ, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], obje zastupane po punomoćnici Dijani Britvić, odvjetnici u Splitu, protiv protustranaka pod 1) UĆ, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po pun. odvjetniku Hrvoju Elezu, iz Kaštel Sućurca, pod 2) VĆ, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 3) ĐĆ, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 4) mldb. FĆ, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po z.z. majci SĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj] (predloženici 2)-4) kao nasljednici pok. OĆV, pok. RĆ, te predloženici ad 2), 3) i 4) i kao nasljednici pok. DĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj]), pod 5) AĆ, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Petru Bačiću odvjetniku u Splitu (i kao nasljednica DĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj]), radi razvrgnuća suvlasničke zajednice, dana 18. travnja 2025.

r i j e š i o  j e

I.Razvrgava se suvlasnička zajednica na nekretninama označenim kao čest. zem. [katastarska čestica] koja u naravi predstavlja dvor, površine 212 m2 i čest. zem. [katastarska čestica], koja u naravi predstavlja stojnu kuću, površine 151 m2, anagrafske oznake Roosweltova 33, na način da se ima izvršiti civilna dioba prodajom istih tako da predlagateljicama pripadne svakoj po 1/9 dijela tako utržene vrijednosti, a predloženicima sukladno njihovim upisanim suvlasničkim udjelima u ZU 7178 k. o. [katastarska općina].

II. Nalaže se predloženicima UĆ, RĆ, ĐĆ, mldb. FĆ (zastupanom po zz majci SĆ) i AĆ, u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknaditi predlagateljicama OĆ i IĆ troškove ovog postupka u iznosu od 271,66 €.

Obrazloženje

1.U prijedlogu od 12. ožujka 2009. predlagatelji navode da u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Splitu pravo vlasništva nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] čest. zem. [katastarska čestica] ZU 7178 K. O. [katastarska općina], upisano je na imena: - FĆ O pok RĆ, za 2/3 dijela, - ČĆ, za 1/9 dijela, - EĆ, za 1/9 dijela i - IĆ, za 1/9 dijela. Predlagateljice i predloženik ad 1) predmetnu su nekretninu stekli temeljem rješenja o nasljeđivanju donesenim iza smrti njihova oca, ŠĆ, po javnom bilježniku Borici Kovačević, broj O-2073/04, UPP/OS- 5/2004-3, od **.**.2005. ŠĆ O preminuo je 25.5.1997. te su njegovim nasljednicima temeljem rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Splitu broj O-1380/97 proglašeni BĆ, LĆ, DĆ, predloženici označeni u prijedlogu ad 2 – ad 4, tako da svaki od imenovanih nasljednika ima po 2/9 idealna dijela. Nekretnina označena kao čest. zem. [katastarska čestica] u naravi predstavlja stojnu kuću površine 151 m2, anagrafske oznake Roosweltova 33, a čest. zem. [katastarska čestica] u naravi predstavlja dvor površine 212 m2. Međutim, predloženik ad.1 je uzurpirao naprijed označene nekretnine onemogućivši predlagateljicama izvršavanje njihovih vlasničkih ovlaštenja u pripadajućem im dijelu, tako da predmetnu nekretninu sada koriste isključivo predloženici. Budući suvlasnička zajednica medu strankama nije moguća, a predlagatelji smatraju da ni fizička dioba u konkretnom slučaju nije moguća, to se predlaže da se provede civilna dioba. Slijedom navedenog, a sukladno odredbi iz čl. 50. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima predlaže se da sud donese rješenje kojim se razvrgava suvlasnička zajednica pa se dijeli nekretnina stranaka čest. zem. [katastarska čestica] koja u naravi predstavlja dvor, površine 212 m2 i čest. zem. [katastarska čestica], koja u naravi predstavlja stojnu kuću, površine 151 m2, anagrafske oznake Roosweltova 33, na način da se ima izvršiti civilna dioba prodajom istih tako da predlagateljicama pripadne svakoj po 1/9 dijela tako utržene vrijednosti, a predloženicima sukladno njihovim vlasničkim udjelima, uz naknadu troškova postupka.

2. Predloženici ad 2) - 4) u podnesku od 11. studenoga 2010. navode kako su točni navodi iz prijedloga da su predlagateljice i predloženik ad 1) uknjiženi kao suvlasnici nekretnina označenih čest. zem. [katastarska čestica] u naravi dvor površine 212 m2 i čest. zem. [katastarska čestica] u naravi stojna kuća površine 151 m2, Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], za po 1/9 dijela svaki te prednik predloženika od 2) do 4), sad pok. BĆ, za 2/3 dijela. Isto tako je točno da su pok. BĆ naslijedili predloženici od 2) do 4), za po 1/3 dijela svaki, slijedom čega bi isti formalnopravno bili suvlasnici navedenih nekretnina, za po 2/9 dijela svaki od njih. Netočni su, međutim navodi o stvarnom postojanju suvlasničke zajednice stranaka. Ovo stoga što su prednici stranaka, dva brata, sad pok. PĆ i pok. BĆ davno izvršili fizičku diobu stojne kuće. Sporazum o diobi nije bio sačinjen u pisanom obliku, ali je bio izvršen.

Naveli su da se predmetna kuća sastoji od dva odvojena stana, jednog u prizemlju, površine 100 m2 i drugog na I katu, površine 120 m2 te potkrovlja i praone-radione u prizemlju, kao zajedničkih dijelova kuće. Sa sjeverne strane kuće njihov prednik pok. BĆ dogradio garažu. Naveli su da je 1964. godine izvršena fizička dioba predmetne kuće i to između prednika stranaka pok. BĆ, prednika ovih predloženika s jedne strane i njegovoga brata pok. PĆ, prednika predlagateljica pod 1) i 2) te predloženika pod 1) s druge strane. Ova dioba da je izvršena na način da je pok. BĆ pripao u vlasništvo stan na I katu, a pok. PĆ stan u prizemlju te da su oni sa svojim obiteljima stanovali svaki u svom stanu, s time da su preostale međusobne odnose u svezi s ovim nekretninama trebali riješiti naknadno. Naime, da je pok. BĆ bio suvlasnik predmetnih nekretnina za 2/3 dijela, budući je pok. majka stranaka svoj suvlasnički dio prenijela njemu po osnovi ugovora o doživotnom uzdržavanju, a pok. PĆ da je bio suvlasnik za 1/3 dijela. Zbog toga da je pok. BĆ pripadalo pravo na namirenje od pok. PĆ za razliku u vrijednosti dijela stana koji je pripao pok. ŠĆ, a koji po vrijednosti prelazi veličinu njegovog suvlasničkog dijela. Stoga su ovi predloženici predložili da se u konkretnom slučaju provede razvrgnuće uspostavom etažnog vlasništva.

3. Na očevidu od 16.5.2014. u Splitu, Rooseweltova 33, identificirane su predmete nekretnine koja se sastoji od prizemlja, kata, potkrovlja+okućnice. Kuća je upisana u tlocrtnoj površini od 151 m2 a okućnica je tlocrtne površine 212 m2. U prizemlju su tri sobe, hodnik, kupatilo te kuhinja s blagovaonicom. Na sjeveroistočnoj strani nalazi se garaža a u istočnom dijelu prizemlja radionica koja ima zaseban ulaz. Na I katu je smještena kuhinja s blagovaonicom, četiri sobe, kupatilo i hodnik. Na kat se pristupa s podesta stubišta na zapadnoj strani kuće. Iznad kata je izveden višestrešni krov s pokrovom od limenog crijepa. U tavan potkrovlja postoji ulaz u stropu kuhinje I kata. Ulaz u tavan moguć je samo kada se postave pokretne ljestve. Gornja ploča garaže predstavlja terasu na koju se izlazi iz kuhinje I kata.

4. U nalazu i mišljenju od 19.05.2014. sudski vještak za geodeziju Žak Šolić identificirao je predmetne nekretnine i to čest. zem. [katastarska čestica] – dvor, površine 212 m2 i čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] – kuća, površine 151 m2. Garaža je položena na sjeveroistočnom dijelu nekretnine i nije službeno evidentirana.

5. U nalazu i mišljenju od 10.6.2015. sudski vještak građevinske struke Josip Šitum navodi kako predmetna zgrada ima anagrafsku oznaku [adresa] u [adresa]. Prema z. k. ulošku br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], predmetne nekretnine su upisane kao: - č. zem. [katastarska čestica] dvor, površine 212 m2 i - č. zem. [katastarska čestica], kuća stojna, površine 151 m2. Kao suvlasnici predmetnih nekretnina upisani su: BĆ. RĆ, za 2/3 dijela, ČĆ, za 1/9 dijela, EĆ, za 1/9 dijela, IĆ za 1/9 dijela. Prema Rješenju o nasljeđivanju br 0-2073/04, UPP/Os- 85/2004-3 od 13.12.2005.g., predlagateljice ad.1 i 2, te predloženik ad.1. naslijedili su predmetnu nekretninu od pok. ŠĆ i to svaki za po 1/3 dijela.

U svom mišljenju vještak je naveo da se predmetna zgrada može podijeliti na dvije stambene cjeline: jedan stan u prizemlju i jedan stan na I katu, da dvor oko kuće treba ostati zajednički, nepodijeljen te da potkrovlje ostane zajednički dio zgrade. Prema procjeni tržišne vrijednosti nekretnina vrijednost stana u prizemlju iznosi 1.592.109,54 kn, stana na I katu 2.197.688,22 kn, garaže 156.287,88 kn, radionice 202.759,20 kn i dvora 1.108.417,72 kn, odnosno ukupno 5.257.262,56 kn.

Vještak je dao prijedlog diobe na način da predlagateljicama pod 1) i 2) i predloženiku pod 1), kao nasljednicima pok. PĆ pripadne stan u prizemlju s pripadajućim dijelom dvora (1/3) ukupne vrijednosti u iznosu od 1.961.582,11 kn, a da predloženicima od 2) do 4), kao nasljednicima pok. BĆ pripadne stan na I katu, garaža i radionica s pripadajućim dijelom dvora (2/3) ukupne vrijednosti 3.295.680,44 kn, uz obvezu predlagateljica pod 1) i 2) i predloženika pod 1) da nadoknade predloženicima od 2) do 4) razliku u vrijednosti nekretnina u iznosu od 209.161,26 kn. Dvor oko kuće treba ostati u zajedničkom suvlasništvu stranaka te potkrovlje kao zajednički dio zgrade.

6. Predlagateljice su prigovorile vještvu, dok predloženici nisu imali primjedbi. Predlagateljice su u bitnome prigovorile da fizička dioba predmetnih nekretnina prema suvlasničkim dijelovima svih stranaka nije moguća te da vještak nije izradio vještvo kako su to predlagateljice predlagale. Nadalje, na ročištu održanom 23. srpnja 2015. predlagateljice su istakle kako one u suštini žele razvrgnuti prvenstveno suvlasničku zajednicu u odnosu na svoga brata, predloženika pod 1) pa su predložile da se od vještaka Šituma zatraži da izradi vještvo na način da iz suvlasničkog dijela u kojem je uvrstio predlagateljice i predloženika pod 1) iskaže prijedlog kako bi se u tom dijelu moglo razvrgnuti suvlasništvo da predlagateljice imaju svoju zasebnu cjelinu, a predloženik pod 1) svoju.

7. U podnesku od 23.7.2015. predlagateljice navode kako su kao suvlasnice svaka za po 1/9 idealnog dijela predmetne nekretnine te traže fizičko izdvajanje svog idealnog dijela u odnosu na ostale predloženike, pa tako i predloženika ad.1. Ovaj postupak se vodi upravo zbog toga što predloženik ad.1. ne želi predlagateljicama omogućiti korištenje njihovog suvlasničkog dijela na predmetnoj nekretnini. Predlaže se naložiti vještaku da dovrši svoje vještačenje na način da izradi prijedlog razvrgnuća suvlasničke zajednice na način da suvlasnički dijelovi predlagateljica u ukupnom iznosu od 2/9 idealnog dijela budu fizički odvojeni u odnosu na sve ostale predloženike.

8. Na ročištu od 21. listopada 2015. sudski vještak Josip Šitum je naveo da nije moguće fizički izdvojiti zasebnu cjelinu koja bi predstavljala dio predlagateljeva vlasništva u samostalnu uporabnu cjelinu. Tada bi trebalo tražiti građevinsku dozvolu i suglasnost Ureda za urbanizam grada Splita.

9. Iz iskaza predloženice ĆĆ proizlazi kako je pok. djed VĆ umro **.**.1957. Kuća je pripala baki, supruzi djeda pok. HĆ VĆ i sinovima pok. BĆ i pok. PĆ koji su tada svi živjeli na I katu u zajedničkom domaćinstvu. Godine 1964. PĆ se oženio po drugi put i tada je njen otac u dogovoru s njim uredio svojim sredstvima stan u prizemlju koji nije prije toga bio za stanovanje. Tu je bila jedna mala privatna tvornica likera. Njen otac je svojim sredstvima 1964. godine uredio stan za stanovanje i tu su PĆ sa suprugom i troje djece živjeli do 1979. Nakon toga PĆ je nastavio sam živjeti u prizemlju ali se 10 godina hranio kod brata O. Kako je HĆ i njezina majka NĆ živjeli u zajedničkom domaćinstvu s njenim ocem baka je sačinila Ugovor o doživotnom uzdržavanju sa njenim ocem BĆ budući je bila bez sredstava za život. Ostavila je svoju 1/3 njenom ocu O i tako je njen otac došao u posjed 2/3 kuće a nikad nije bilo upitno tko živi u kojem stanu.

Njezin pok. otac O suvlasnik je predmetne nekretnine za 2/3 dijela i to po osnovi ugovora o doživotnom uzdržavanju između njezinoga oca i njezine bake HĆ te da u njihove 2/3 dijela ulazi stan na I katu i 20 m2 stana u prizemlju.

10. Ovaj sud je pod posl. br. R1-437/09 od 24.08.2016. donio odluku kojom se: "I.Razvrgava se suvlasnička zajednica nekretnina označenih sa čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica], obje upisane u Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], na slijedeći način:

1.Predloženicima pod 2) BĆ, pod 3) AĆ i pod 4) DĆ pripada u suvlasništvo posebni dio zgrade sagrađene na čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], u naravi stan na I katu, koji predstavlja samostalnu uporabnu cjelinu, a koji se sastoji od hodnika površine 3,93 m2, hodnika površine, 12,98 m2, sobe površine 13,77 m2, kupaonice površine 6,53 m2, sobe površine 5,24 m2, kuhinje s blagovaonicom površine 17,38 m2, dnevnog boravka površine 19,91 m2, sobe površine 15,79 m2 i sobe površine 19,45 m2, ukupne površine 114,99 m2, kojem stanu kao pripatci pripadaju vanjsko stubište površine 8,27 m2 i terasa površine 26,36 m2, za po 1/3 dijela svakome te zasebna prostorija - radionica površine 14,90 m2, položena u prizemlju zgrade, za po 1/3 dijela svakome.

2.Predloženicima pod 2) BĆ, pod 3) AĆ i pod 4) DĆ pripada u suvlasništvo garaža sagrađena na čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], površine 22,97 m2, koja čini samostalnu uporabnu cjelinu, za po 1/3 dijela svakome. 3.Predlagateljicama pod 1) OĆ, pod 2) IĆ i predloženiku ad 1) ČĆ pripada u suvlasništvo posebni dio zgrade sagrađene na čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], u naravi stan u prizemlju, koji predstavlja samostalnu uporabnu cjelinu, a koji se sastoji od hodnika površine 14,19 m2, blagovaonice s dnevnim boravkom površine 13,46 m2, kuhinje površine 7,28 m2, kupaonice površine 9,49 m2, sobe površine 20,19 m2, sobe površine 15,37 m2 i sobe površine 19,31 m2, ukupne površine 99,29 m2, kojem stanu kao pripatci pripadaju natkriveni ulaz površine 2,26 m2 i ostava površine 3,30 m2, za po 1/3 dijela svakome s time da se ova suvlasnička zajednica razvrgava na način da će se navedeni stan prodati na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način, a dobiveni iznos podijeliti između suvlasnika na tri jednaka dijela.

4.Nalaže se predlagateljicama pod 1) OĆ, pod 2) IĆ i predloženiku pod 1) ČĆ da isplate predloženicima pod 2) BĆ, pod 3) AĆ i pod 4) DĆ, na ime razlike u vrijednosti ukupan iznos od 209.161,26 kn, odnosno iznos od po 69.720,42 kn svakome od njih i to u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti ovog rješenja.

II.Dužan je predloženik ČĆ isplatiti predlagateljicama iznos od 712,00 kn (svakoj po 356,00 kn) te su dužni predloženici BĆ, LĆ AĆ i DĆ isplatiti predlagateljicama iznos od 1.424,00 kn (odnosno svakoj po 712,00 kn) ime odgovarajućeg dijela troškova nastalih u ovom postupku u roku od 15 dana po pravomoćnosti ovog rješenja i pod prijetnjom ovrhe."

11. Rješenjem Županijskog suda u Dubrovniku Gž-866/16 od 16. siječnja 2019. ukinuto je rješenje ovog suda R1-437/09 od 24. kolovoza 2016. Iz obrazloženja rješenja proizlazi kako pod pretpostavkom da sud nije vezan zakonskim odredbama, sporazumom stranaka ili pravom vlasnika na diobu, sud će nekretninu dijeliti geometrijski (članak 50. stavak 2. ZV). Ako takva dioba pak nije moguća, a da se znatno ne umanji vrijednost nekretnine, sud će nekretninu prodati na javnoj dražbi ili na neki drugi prikladan način i tako dobiveni iznos podijeliti između suvlasnika u ovisnosti o veličini njihovih suvlasničkih dijelova odnosno sud će provesti civilno razvrgnuće sukladno odredbi članka 50. stavak 4. ZV-a. Ako se istodobno razvrgava suvlasništvo na više nekretnina, kao što je riječ u predmetnom slučaju, tada sud može na zahtjev svakog suvlasnika odlučiti da, umjesto da dijeli svaku pojedinu nekretninu, svakom od suvlasnika pripadne određene nekretnine, razmjerno suvlasničkim dijelovima, uzimajući u obzir njihove potrebe, a ovo u suglasnosti s odredbom članka 52. stavak 1. ZV-a. Odredbom stavka 2. istog članka određeno je kako će sud udovoljiti ovom zahtjevu za razvrgnuće iz stavka 1. ovog članka koji je s obzirom na okolnosti opravdan.

Etažiranje prema čl. 53. ZV-a nikako nije istovjetno geometrijskoj diobi, jer geometrijska dioba znači takvu diobu koja se može provesti povlačenjem crte na katastarskom planu tako da se od jedne zemljišne čestice stvaraju nove, koje kao takve tada u cijelosti pripadaju pojedinom dotadašnjem suvlasniku.

Uspostavom vlasništva određenog posebnog dijela nekretnine ne dira se u suvlasništvo (članak 43. ZV-a) već bi se zapravo radilo o odluci o izvršavanju posjeda i vlasničke ovlasti (članak 42. ZV-a).

U konkretnom slučaju sud nije mogao odrediti razvrgnuće suvlasničke zajednice stranaka na način kako je odlučeno u izreci pobijanog rješenja, jer sve da o tome postoji i sporazum između stranaka, ako za to nisu ispunjeni svi uvjeti koje ZV propisuje za uspostavu vlasništva posebnog dijela nekretnine (članak 73. stavak 3. ZV-a). Odredbom članka 73. stavak 3. ZV-a određeno je kako se vlasništvo posebnog dijela ne može uspostaviti dok nadležno tijelo ne potvrdi da je određeni stan ili druga prostorija u određenoj zgradi i na određenoj čestici zemlje samostalna uporabna cjelina. Potvrda mora sadržavati popis i opis posebnih dijelova nekretnine i da su izgrađeni u skladu s dozvolom nadležnog tijela.

Stoga, ako niti jedna stranka nema pravo na diobu isplatom, to je temeljem članka 50. stavak 2. ZV-a trebalo utvrditi da li je nekretnina djeljiva geometrijski. Ako geometrijska dioba nije moguća bilo iz razloga pravne nemogućnosti s aspekta propisa koji uređuju uvjete i način parcelacije zemljišta i formiranje građevinskih parcela ili zato što bi s takvom diobom znatno umanjila vrijednost nekretnine, onda je jedina pravna mogućnost razvrgnuća suvlasničke zajednice prodajom nekretnine na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način sukladno odredbi članka 50. stavak 4. ZV-a.

12. Ovaj sud je 09. travnja 2019. donio rješenje kojim se prekida postupak do pravomoćnog okončanja ostavinskog postupka iza smrti predloženika BĆ. Njegovim nasljednicima proglašeni su VĆ, SĆ, I. FĆ te ĐĆ, za po ¼ dijela, prema rješenju o nasljeđivanju donesenom po javnom bilježniku Željki Maroslavac iz Zagreba O-539/18 od 25. travnja 2019. koje je pravomoćno istoga dana.

12.1. Također je prekinut postupak zbog smrti predloženice DĆ. Njenim nasljednicima proglašeni su AĆ za 3/6 dijela, VĆ, mIt. FĆ te ĐĆ, svaki za po 1/6 dijela, prema rješenju o nasljeđivanju donesenom po javnom bilježniku Mili Čipčić iz Splita, O-2259/18 od 04. listopada 2018. koje je pravomoćno 17. prosinca 2018.

13. Dana 10. lipnja 2022. ovaj sud je donio rješenje kojim je obustavio postupak jer je između stranaka nastao spor o tome je li dioba predmetnih nekretnina već izvršena te su sporni suvlasnički udjeli stranaka i upućeni su predlagatelji da sporna pitanja riješe u parnici.

Navedeno rješenje je ukinuto rješenjem Županijskog suda u Dubrovniku Gž- 213/2023 od 19. travnja 2023.

Na ročištu od 14. lipnja 2023. predlagatelji uređuju prijedlog na način da umjesto ranije označenog predloženika ad 1) ČĆ označava predloženicu GĆ koja je od ČĆ kupila suvlasnički dio od 1/9 dijela predmetnih nekretnina. Predlagatelji ustraju u prijedlogu da se suvlasnička zajednica razvrgne civilnom diobom budući nije sporan predmet diobe ni suvlasnički dio.

Predloženica AĆ protivi se civilnoj diobi te predlaže obustavu postupka.

14. U dopuni nalaza i mišljenja od 02. srpnja 2024. sudski vještak za građevinu Josip Šitum daje procjenu tržišne vrijednosti predmetne nekretnine zaokruženim iznosom od 1.173.000,00 €. U odnosu na suvlasnički dio svakoj od stranaka bi pripala vrijednost u iznosu od 130.333,33 € te LĆ 391.000,00 €, imajući u vidu upise u z.k. ZU 7178 k. o. [katastarska općina] prema kojem su upisane čest. zem. [katastarska čestica] – dvor i čest. zem. [katastarska čestica] – kuća stojna a kao suvlasnici su upisani za po 1/9 dijela EĆ, IĆ te GĆ. Za suvlasnički dio od 6/18 dijela upisana je LĆ, dok su za suvlasnički dio od po 2/18 dijela upisani VĆ, VĆ ĐĆ i FĆ.

Napominje se kako u zemljišnim knjigama nije provedeno rješenje o nasljeđivanju iza smrti pok. BĆ pok. O posl. br. O-539/18 već su predloženici VĆ, ĐĆ i mald. FĆ upisani kao suvlasnici za po 2/18 dijela temeljem rješenja ovog suda o naknadno pronađenoj imovini iza smrti pok. IĆV pok. RĆ posl. br. O-2670/18 od 29. travnja 2019. koje je pravomoćno 27. prosinca 2019. Iz navedenog je razvidno kako ranije označena predloženica SĆ nije suvlasnica predmetnih nekretnina.

15. Stranke nemaju primjedbi na dopunu nalaza i mišljenja sudskog vještaka Josipa Šituma.

16. Predloženica AĆ i dalje ustraje u prigovoru kako bi predmetni postupak trebalo obustaviti jer su se prednici stranaka sada pok. O IĆV i pok. PĆ za života dogovorili i izvršili diobu predmetne nekretnine na način da je BĆ u isključivo vlasništvo pripao stan na I. katu s pripadajućim stepeništem, a PĆ stan u prizemlju. U vlasništvu BĆ je bila i garaža u prizemlju, s pomoćnom prostorijom-radionom, a zemljište oko zgrade je bilo zajedničko.

16.1. Predlagatelji osporavaju navode predloženice AĆ u dijelu da bi dioba bila izvršena te ustraju u prijedlogu da se provede civilna dioba, čemu se pridružuju i predloženici VĆ i ĐĆ.

17. Iz provedenih dokaza proizlazi kako su predlagateljice podnijele prijedlog za razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnina i to čest. zem. [katastarska čestica] u naravi dvor, površine 212 m² i čest. zem. [katastarska čestica] stojna kuća, površine 151 m² u z. ul. [broj ZK uloška] k.o. i to civilnom diobom prodajom istih.

18. Razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnina propisano je odredbom članka 47. do 56. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14 – u daljnjem tekstu: ZV). Označenim zakonskim odredbama propisan je samo način razvrgnuća suvlasničke zajednice, ali ne i postupak razvrgnuća kod suda. Na sam postupak razvrgnuća primjenjuju se pravna pravila Zakona o sudskom vanparničnom postupku od 24. srpnja 1934. godine ("Službene novine", broj 175-XLV – u daljnjem tekstu: ZVP) koji se primjenjuje na temelju odredbe članka 1. Zakona o načinu primjene pravnih propisa koji su donijeti prije 6. travnja 1941. godine ("Narodne novine", broj 73/91).

19. Iz provedenih dokaza vidljivo je kako sud u konkretnom slučaju nije mogao odrediti razvrgnuće suvlasničke zajednice stranaka jer nisu ispunjeni svi uvjeti koje ZV propisuje za uspostavu vlasništva posebnog dijela nekretnine (članak 73. stavak 3. ZV- a). Naime, odredbom članka 73. stavak 3. ZV-a određeno je kako se vlasništvo posebnog dijela ne može uspostaviti dok nadležno tijelo ne potvrdi da je određeni stan ili druga prostorija u određenoj zgradi i na određenoj čestici zemlje samostalna uporabna cjelina. Potvrda mora sadržavati popis i opis posebnih dijelova nekretnine i da su izgrađeni u skladu s dozvolom nadležnog tijela.

20. Također je vidljivo kako ni geometrijska dioba nije moguća kako to proizlazi iz nalaza i mišljenja te dopune sudskog vještaka Josipa Šituma iz razloga pravne nemogućnosti s aspekta propisa koji uređuju uvjete i način parcelacije zemljišta i formiranje građevinskih parcela te što bi se takvom diobom znatno umanjila vrijednost nekretnine. Naime, geometrijska dioba znači takvu diobu koja se može provesti povlačenjem crte na katastarskom planu tako da se od jedne zemljišne čestice stvaraju nove, koje kao takve tada u cijelosti pripadaju pojedinom dotadašnjem suvlasniku, a što u konkretnom slučaju nije moguće.

21. Predmet ovog postupka je razvrgnuće suvlasništva nekretnine u cjelini bez ostavljanja pojedinih dijelova u suvlasništvu (oko kojeg se stranke nisu mogle mirno dogovoriti).

20. Iz provedenog postupka i dokaza proizlazi kako predlagateljice tijekom postupka ustraju u prijedlogu za provođenjem civilne diobe predmetnih nekretnina te da je potrebno pristupiti prodaji ne samo prizemlja nego i dijela ostatka nekretnine te se ustraje u prijedlogu za civilnom diobom. Predlagateljice ustraju u tvrdnji kako nije dioba izvršena te iz rješenja Županijskog suda u Dubrovniku Gž-213/2023 od 19. travnja 2023. proizlazi kako nisu ispunjene pretpostavke za obustavom ovog postupka.

21. Iz provedenih dokaza, čiju vjerodostojnost stranke tijekom postupka nisu dovele u pitanje, sud je prihvatio vještva sudskih vještaka Žaka Šolića i Josipa Šituma kao logična i argumentirana te izrađena u skladu s pravilima struke. Vještaci su nedvojbeno utvrdili da je u ovom predmetu moguća jedino civilna dioba predmetne nekretnine. Sud je imao u vidu i uputu iz obrazloženja rješenja Županijskog sudu u Dubrovniku Gž-866/16 od 16. siječnja 2019. te je razriješio sporna pitanja, imajući u vidu prijedloge stranaka tijekom postupka i zakonske odredbe koje određuju način provođenja razvrgnuća suvlasništva. Stoga je odlučeno da se stvar proda na javnoj dražbi, a dobiveni iznos podijeli srazmjerno suvlasničkim dijelovima stranaka koji udijeli nisu sporni i proizlaze iz izvatka iz zemljišne knjige. Po pravomoćnosti ovog rješenja kojim je utvrđen način diobe, dioba će se provesti prema pravilima Ovršnog zakona. Zbog svega navedenog valjalo je donijeti rješenje o civilnoj diobi predmetne nekretnine te odlučiti kao u izreci rješenja, temeljem odredbe čl. 50. st. 4. ZV-a.

22. Prema odredbi članka 54. ZV-a propisano je da troškove razvrgnuća snose suvlasnici razmjerno svojim suvlasničkim dijelovima, osim ako zakon ili njihov sporazum određuju drugačije.

Što se pak tiče troškova nastalih tijekom ovog postupka, isti su obračunati za trošak plaćene pristojbe, trošak izlaska sudske komisije i stalnih sudskih vještaka na lice mjesta kao i troška vještačenja odnosno sveukupno iznos od 1.222,48 €, koji iznos su prethodno snosili predlagatelji, a pošto su isti suvlasnici za 2/9 idealnog dijela predmetnih nekretnina, a predloženici za 7/9 idealnog dijela predmetnih nekretnina, to je valjalo gornji iznos obračunati po istoj kvoti, pa je zbog svega naprijed navedenog i riješeno kao po točkom II. izreke ovog rješenja.

Split, 18. travnja 2025.

S U T K I NJ A

Vesna Šprljan Prelević

PRAVNA POUKA: Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 dana od primitka pismenog otpravka iste. Žalba se podnosi ovom sudu u tri primjerka, a o njoj odlučuje županijski sud.

DNA:

- predlagatelju po pun.

- predloženicima zastupanima po pun. (ad 1 i 5), osobno (ad 2 i 3), ad 4 po z.z.

- u spis