REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U VELIKOJ GORICI

PREKRŠAJNI ODJEL

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

P R E S U D A

Općinski sud u Velikoj Gorici, Prekršajni odjel, po sucu: Damir Tepeš, uz sudjelovanje zapisničarke: Ivana Hoti, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika: FU, zbog prekršaja iz čl.101.st.1. i st.4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN br. 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22, 114/22, 133/23, 145/24), pokrenutim povodom podnesenog prigovora protiv Obaveznog prekršajnog naloga izdanog od ovlaštenog tužitelja: Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava Zagrebačka, Policijska postaja Velika Gorica, broj: KLASA: 211-07/24-4/25466 URBROJ: 511-19-36-24-1, koji su ovom Sudu dostavljeni dana 04.07.2024.g., nakon provedenog žurnog postupka kod ovog Suda dana 18.04.2025.g., temeljem čl.94., čl.183. i čl.244.st.1. Prekršajnog zakona (NN br. 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22),

p r e s u d i o j e

Okrivljenik FU, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin F i R rođene Š, rođen **.**.1992. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, VSS, pismen, magistar ing. prometa, zaposlen na Fakultetu prometnih znanosti, primanja oko 2.000,00 EURA, srednjeg imovnog stanja, neoženjen, bez djece, prekršajno neosuđivan, kazneno neosuđivan, protiv njega se ne vodi drugi prekršajni postupak niti kazneni postupak,

k r i v  j e

što je 18. siječnja 2024. u 19:20 sati u Velikoj Gorici, kao vozač vozila M1, marke Toyota, registarske oznake [registarska oznaka], upravljao označenim vozilom u prometu na cestama, bez upaljenih svjetala, iako je bila noć

pa je time počinio prekršaj iz čl.101.st.1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, a kažnjiv po čl.101.st.4. istog Zakona,

ali mu se temeljem čl.43.st.1. Prekršajnog zakona primjenjuje

O P O M E N A

Temeljem čl.139.st.3. u vezi čl.138.st.2.t.3. i st.3. Prekršajnog zakona okrivljenik je dužan platiti trošak prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 50,00 (pedeset) EURA, u roku od 1 (jedan) mjesec po primitku ove presude, pod prijetnjom prisilne naplate.

Obrazloženje

I/

1.

Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava Zagrebačka, Policijska postaja Velika Gorica, kao ovlašteni tužitelj, temeljem čl.243.st.1. Prekršajnog zakona, dana 4. srpnja 2024., pod navedenim brojem, dostavio je ovom Sudu prigovor imenovanog okrivljenika, protiv Obaveznog prekršajnog naloga koji mu je izdan zbog prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci presude.

2.

Ovlašteni tužitelj je dana 22. ožujka 2024. izdao Obavezni prekršajni nalog broj: KLASA: 211-07/24-4/25466 URBROJ: 511-19-36-24-1, kojim je okrivljenika za navedeni prekršaj oglasio krivim i kaznio ga novčanom kaznom u iznosu od 60,00 eura te ga obvezao na plaćanje troška u iznosu od 13,27 eura, ali je imenovani pravodobno podnio prigovor zbog poricanja prekršaja, radi čega je označeni Obavezni prekršajni nalog stavljen izvan snage, nakon čega je Sud temeljem odredbe čl.244.st.1. Prekršajnog zakona proveo žurni postupak.

3.

Okrivljenik u svojoj obrani iznosi da nije kriv za prekršaj koji mu se stavlja na teret. Iskazuje da je dana 18.01.2024. oko 19,20 sati upravljao osobnim automobilom [registarska oznaka] Zagrebačkom ulicom u Velikoj Gorici. U jednom trenutku zamijetio je iza svog vozila plava rotacijska svjetla pa je zaustavio svoj automobil na jednom autobusnom ugibalištu. Policijski službenik mu je pristupio i tvrdio da na vozilu nije ispravno ''stop'' svjetlo. Rekao je da je vozilo prije kratkog vremena bilo na velikom servisu gdje su pregledana sva svjetla, a prije petnaestak dana je bio i tehnički pregled vozila pa je postavio pitanje da li je došlo do neke greške. Upalio je vozilo i tada je policijski službenik utvrdio da su ''stop'' svjetla ispravna ali je ustrajao na tome da svjetla nisu bila upaljena. Ističe kako je policijski službenik bio mlađe dobi i odmah je imao jedan agresivniji nastup. Upravo zbog toga, kako ne bi nastavio jednu neugodnu situaciju, na njegovo inzistiranje potpisao je izvješće o počinjenom prekršaju ali je inzistirao na tome da on sastavi neki dodatni zapisnik u kojem bi konstatirao da su ''stop'' svjetla bila ispravna, a on je to odbio. Predlaže sudu da donese oslobađajuću odluku.

4.

U dokaznom postupku ispitan je svjedok RU, policijski službenik, koji je u svom iskazu iznio kako se sjeća da je dana 18.01.2024. oko 19,20 sati upravljao službenim policijskim vozilom Kolarevom ulicom u Velikoj Gorici. U jednom trenutku zamijetio je jedan osobni automobil koji na stražnjem dijelu nije imao upaljena svjetla. Zbog toga je upalio plava treptajuća svjetla. Vozač tog vozila skrenuo je u lijevo, u Zagrebačku ulici i na siguran način se zaustavio na autobusnom ugibalištu. Prišao je do vozila i vozača i zatražio dokumente te ga pita da li znade zbog čega ga je zaustavio, a on je odgovorio da ne zna pa mu je priopćio da na stražnjem dijelu vozila nema upaljena svjetla po noći. Napominje da je sa njim u službi bila i kolegica ŠU koja je također vidjela da na vozilu nije bilo upaljenih svjetala. To je sve što ima za iskazati. Nakon što je upoznat s obranom okrivljenika ističe kako na tu obranu nema primjedbi niti komentara. On je predmetne zgode okrivljeniku imao namjeru iznijeti usmeno upozorenje iz razloga jer nije bio osuđivan, ali budući nije priznao počinjenje prekršaja sastavio je izvješće i prijavio prekršaj iz razloga kako bi imao mogućnost ulaganja prigovora. Na konstataciju okrivljenika da je imao predmetne zgode upaljena svjetla na vozilu, a bio je zaustavljen zbog neupaljenog STOP svjetla svjedok odgovara kako predmetne zgode na vozilu nisu bila upaljena svjetla iako je bila noć, a na ponovnu konstataciju okrivljenika da je bio zaustavljen zbog neupaljenog STOP svjetla, svjedok ponavlja da na vozilu uopće nisu bila upaljena stražnja svjetla.

Okrivljenik ističe kako je predmetne zgode imao upaljena svjetla na vozilu, te da je upalio prednja svjetla, a stražnja i ostala svjetla se pale automatski. Svjedok odgovara kako predmetne zgode na automobilu nisu bila upaljena svjetla, a kasnije nakon zaustavljanja ne sjećam se da li su stražnja svjetla na vozilu bila ispravna. Da su svjetla bila upaljena, okrivljenika uopće ne bi zaustavio. Okrivljenik ističe kako je jedino mogla biti kontakta greška pa nije bio u mogućnosti znati da postoji neki kvar jer signala na komandnoj ploči nije bilo. Stoga smatra da nije niti odgovoran za terećeni prekršaj. Na pitanje okrivljenika svjedok odgovara kako se ne sjeća da li su ponovno radili provjeru odnosno da li su provjeravali nakon zaustavljanja rad stražnjih svjetala jer je prošlo dosta vremena od tog događaja.

Na posebno pitanje suca svjedok odgovara kako je siguran da predmetne zgode prije zaustavljanja vozila, stražnja svjetla na istom nisu bila upaljena. Obzirom da se vozio iza tog automobila nije mogao vidjeti da li su upaljena prednja svjetla.

5.

U nastavku dokaznog postupka sudac je ispitao i svjedokinju ŠU, policijsku službenicu, koja je u svom iskazu iznijela kako se sjeća da je dana 18.01.2024. oko 19,00 sati bila suvozač u službenom policijskom vozilu kojim je upravljao kolega te su obilaziti područje. U jednom trenutku zamijetili su osobno vozilo ispred njihovog automobila koje nije imalo upaljena svjetla. Kolega je tada upalio plave bljeskalice te je zaustavio vozača istog vozila, a nakon toga je pristupio do vozača i obavio razgovor s istim, nakon čega je prijavljen prekršaj. To je sve što ima za iskazati. Nakon što je upoznata s obranom okrivljenika ističe kako predmetne zgode na vozilu okrivljenika nisu bila upaljena svjetla i upravo zbog toga su postupali prema istom. Na pitanje okrivljenika svjedokinja odgovara kako se ne sjeća što je okrivljenik sa kolegom razgovarao i da li su palili ponovno kontakt za svjetla u automobilu ili nisu. Može samo potvrditi da je uočila da na vozilu nisu bila upaljena svjetla, zbog čega je i provedeno postupanje. Odgovara da su se vozili iza tog automobila pa zato nije mogla vidjeti da li su upaljena prednja svjetla na vozilu. Okrivljenik ističe kako se po uputama za uporabu predmetnog vozila može utvrditi da se stražnja svjetla na tom vozilu pale automatski prilikom okretanja prekidača hibridnog sustava u vozilu.

6.

Sudac je izveo dokaz uvidom i čitanjem: Obavezni prekršajni nalog Policijske postaje Velika Gorica, KLASA: 211-07/24-4/25466, URBROJ: 511-19-36-24-1 izdan 22. ožujka 2024., prigovor podnesen 6. svibnja 2024., izvješće o počinjenom prekršaju Ministarstva unutarnjih poslova, policijske uprave Zagrebačke, Policijske postaje Velika Gorica serijski broj [serijski broj] i potvrda Ministarstva pravosuđa, Uprave za kazneno pravo, Odjela za prekršajne evidencije za SU od 20. kolovoza 2024.

II/

1.

Nakon provedenog žurnog prekršajnog postupka, povodom obrane okrivljenika, a temeljem izvedenih dokaza, sudac je sa sigurnošću i nesporno utvrdio i s uvjerenjem zaključio da je okrivljenik predmetne zgode postupio suprotno odredi navedenoj u čl.101.st.1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, ponašajući se na način opisan u izreci presude, pa je tako ostvario sva bitna obilježja prekršaja kažnjivog po čl.101.st.4. istog Zakona.

2.

Sudac je cijenio obranu okrivljenika, pa je zaključio da je njegova obrana jasna i razložna, životna i uvjerljiva, ali ju je ipak uzeo s oprezom, odnosno sumnjom, jer smatra kako postoji realna mogućnost i razborita vjerojatnost da je okrivljenik svoju obranu oblikovao i iznio na način da je naglašavao svoju nedužnost, a prešućivao svoje nepropisno postupanje, pa da je svoju obranu iznio u cilju vlastite koristi, odnosno kako bi kod Suda stvorio dojam i uvjerenje da on predmetne zgode svojim ponašanjem, to jest propustom, nije postupio suprotno zakonskim odredbama, a s namjerom da bi se zaštitio od prekršajne odgovornosti, oslobodio od krivnje i izbjegao kažnjavanje za prekršaj koji mu se stavlja na teret.

3.

Sudac je cijenio iskaze ispitanih svjedoka IU i ŠU, policijskih službenika, pa im je u cijelosti poklonio vjeru.

Sudac smatra da su imenovani svjedoci svoje iskaze iznosili jasno, detaljno, razumljivo, životno i neposredno uvjerljivo, da zapravo nisu pristrano zainteresirani za ishod ovog postupka, te je zaključio da su svjedoci predmetne činjenice i svoja opažanja iznosili na temelju osobnih i profesionalnog saznanja, objektivno, vrlo razložno, okolnosno i vjerodostojno, da su činjenice koje su iznijeli u svojim iskazima sukladne međusobno, kao i s činjenicama utvrđenim temeljem drugih izvedenih dokaza, a sudac u njihovim iskazima nije našao kontradiktornosti ili nelogičnosti, zbog čega nije bilo razloga da sudac posumnja u istinitost njihovih iskaza.

Nakon što su ispitani svjedoci komentirali iznesenu obranu okrivljenika i nakon što su oboje odgovarali na postavljena pitanja, sudac je, s jedne strane, osnažio svoje uvjerenje o objektivnosti, nepristranosti i uvjerljivosti iskazivanja oboje svjedoka, a s druge strane, učvrstio se u sigurnosti kako je okrivljenikova obrana uvjerljiva, ali promišljeno svrsishodna.

Sudac je zaključio kako se iskazi oboje ispitanih svjedoka uzajamno činjenično nadopunjuju, te se logično potkrepljuju i cjelovito životno upotpunjavaju, a takvom zaključku snažno je doprinijela i okolnost kako njihovi iskazi nisu posve usuglašeni, pa je stoga sudac uvjeren kako su imenovani svjedoci svoje iskaze pred Sudom iznijeli spontano, iskreno i vjerodostojno.

Sudac je mišljenja kako iskazi oboje ispitanih svjedoka, policijskih službenika koji su neposrednim opažanjem uočili počinjenje terećenog prekršaja i o tome sastavili Izvješće o počinjenom prekršaju, temeljito slabe uvjerljivost obrane okrivljenika te da osnovano dovode u sumnju istinitost njegovih obrambenih navoda, a opravdano jačaju uvjerenje suca o odgovornosti i krivnji okrivljenika za terećeni prekršaj, to jest o činjenici da je svojim propustom i/li postupkom ostvario sva bitna obilježja djela prekršaja za koje je optužen.

Sudac je čvrsto uvjeren kako upravo temeljem iskaza ispitanih svjedoka, u vezi sa ostalim izvedenim materijalnim dokazima, može nesporno utvrditi da je okrivljenik predmetne zgode stvarno počinio prekršaj koji mu je stavljen na teret, a zatim sa sigurnošću donijeti odluku o njegovoj krivnji.

4.

Uvidom u Obavezni prekršajni nalog sudac je utvrdio da je u obrazloženju istog navedeno, uz ostalo, kako je policijski službenik PP Velika Gorica protiv okrivljenika podnio Izvješće o počinjenom prekršaju broj 233937617, zbog prekršajnog djela opisanog u izreci tog prekršajnog naloga, da je neposrednim zapažanjem ili obavljenim nadzorom utvrđeno da je okrivljenik počinio opisani prekršaj, te da je prekršaj utvrđen sukladno čl.233. Prekršajnog zakona.

5.

Sudac je uvidom u sve ostale izvedene materijalne dokaze koji su već nabrojani, kao i usporedbom tih dokaza, utvrdio da su u označenoj dokaznoj dokumentaciji sadržane činjenice i okolnosti povodom kojih je ovlašteni tužitelj protiv okrivljenika izdao Obavezni prekršajni nalog i pokrenuo prekršajni postupak.

6.

Sudac je uvidom u Potvrdu izdanu od Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Uprava za kazneno pravo, Sektor za evidencije, pomilovanja i podršku žrtvama i svjedocima, Služba za evidencije i pomilovanja, Odjel za prekršajne evidencije, dana 20. kolovoza 2024., za osobu: FU, utvrdio da okrivljenik do tada nije bio prekršajno osuđivan.

7.

Sudac je temeljem čl.88.st.2. Prekršajnog zakona slobodno cijenio sve već navedene dokaze, kao i postojanje ili nepostojanje činjenica i pri tome nije ograničen ili vezan nikakvim dokaznim pravilima.

8.

Sudac nije izvodio dokaz suočavanjem okrivljenika sa ispitanim svjedocima, a niti je izvodio druge eventualno postojeće i moguće dokaze jer je, uzimajući u obzir konkretne okolnosti, zaključio kako se izvođenjem novih dokaza činjenično stanje ne bi moglo dodatno utvrditi, odnosno ne bi se doprinijelo boljem pojašnjenju već utvrđenih činjenica temeljem već izvedenih dokaza, te sve skupa u međusobnoj povezanosti nikako ne bi moglo dovesti do drugačije odluke u odnosu na optužbu protiv okrivljenika, osim o njegovoj odgovornosti i krivnji za prekršaj koji mu je stavljen na teret.

Pored toga, sudac nije izveo dodatne dokaze osobito radi sprječavanja odugovlačenja žurnog prekršajnog postupka, izbjegavanja nepotrebnih radnji i smanjivanja troškova, a vodeći se pritom načelima svrhovitosti i ekonomičnosti postupka.

Konačno, sudac nije izveo nove dokaze jer uvjereno smatra kako je činjenično stanje zapravo u dovoljnoj mjeri utvrđeno temeljem svih već izvedenih dokaza, pa da se može donijeti valjana odluka i bez dopunskog izvođenja drugih dokaza.

9.

Iako za donošenje valjanje odluke nije potrebno, ni bitno, a niti odlučno, sudac je ipak jednostavnom pretragom Interneta putem Chat GPT saznao kako je moguće da se kod mnogih novijih automobila stražnja svjetla ne pale automatski kada se uključi kontakt ili čak kada se upale prednja dnevna svjetla (DRL).

Dnevna svjetla su obično samo prednja svjetla (ili LED trake sprijeda) i ne uključuju stražnja svjetla, pa se stražnja svjetla pale tek kada se ručno uključe kratka svjetla preko prekidača ili kad se senzor za svjetlo automatski aktivira u mraku (ako automobil ima automatska svjetla). Zbog toga automobil može imati upaljena prednja svjetla danju, ali straga biti potpuno „nevidljiv“ noću ili po magli, ako nisu upaljena prava svjetla.

Kod novijih automobila s automatskim paljenjem stražnjih svjetala postoji zabluda vozača, jer zbog sustava dnevnih svjetala (DRL) prednja svjetla su upaljena, ali stražnja ostaju ugašena, osima ako se ručno uključe kratka svjetla ili automatski senzor za svjetlo detektira tamu i upali kompletna svjetla.

To je problem iz razloga što vozač misli da mu svjetla rade, jer vidi prednja svjetla upaljena na instrument ploči ili refleksiju u vozilu ispred, a noću, po kiši ili magli stražnja svjetla su ugašena i vozilo je praktički nevidljivo straga, a što je posebno opasno na autocestama, pri slaboj vidljivosti.

Uzrok ovog problema su proizvođači, to jest s jedne strane usklađenost s EU propisima jer DRL nije obavezan uključivati stražnja svjetla, a s druge strane fokus je na vidljivosti sprijeda tijekom dana zbog sigurnosti pješaka i drugih sudionika.

Rješenje opisanog problema je da se uvijek provjeri jesu li uključena kratka svjetla kad padne mrak i u slučaju magle ili kiše, a ako automobil ima automatska svjetla pobrinuti se da su na „auto“ opciji i da senzor nije prekriven, dok neka vozila imaju opciju u postavkama da se DRL proširi i na stražnja svjetla i što je navedeno u uputama vozila.

10.

Daljnjom pretragom Interneta putem Chat GPT sudac je saznao da se kod hibridnih (i električnih) automobila stražnja svjetla često ne pale pri samom uspostavljanju kontakta iz nekoliko razloga.

Pa tako, zbog sustava dnevnih svjetala (DRL). Kao i kod običnih automobila, DRL sustav uglavnom uključuje samo prednja svjetla, dok stražnja ostaju ugašena, pa vozač može biti uvjeren da su „svjetla upaljena“, ali zapravo su samo prednja dnevna svjetla uključena.

Zatim, zbog tihog starta hibrida. Kad se pokrene hibrid, motor možda ne počne odmah raditi (ako je u EV modu), pa se može činiti kao da je auto „ugašen“, a budući je hibrid tiši od klasičnih vozila, manje je vizualnih i zvučnih znakova da je u pogonu, uključujući i svjetla.

Nadalje, zbog senzora za svjetlo. Automatska svjetla ovise o senzoru svjetla (obično na vrhu armaturne ploče), pa ako je senzor zaklonjen (npr. krpom, papirom, GPS-om) neće prepoznati da je mrak i neće upaliti stražnja svjetla, a također pri dnevnom svjetlu senzor ne aktivira kratka svjetla pa stražnja ostaju ugašena.

Potom, zbog uštede energije / softverske logike. Kod hibrida i EV-a sustavi su namješteni da čuvaju bateriju i troše minimalno energije, pa se neka svjetla pale tek kada su stvarno potrebna.

Predložena su i rješenja, pa tako da se kod paljenja automobila ručno uključe svjetla (prebaci na poziciju kratkih svjetala), zatim da se provjeri ostavke automatskih svjetala na infotainment sustavu jer možda postoji opcija da DRL uključuje i stražnja svjetla, te konačno ako vozilo ima „auto“ mod da se testira navečer ili u garaži kako bi se vidjelo hoće li sustav sam uključiti stražnja svjetla.

11.

Nakon provedenog žurnog prekršajnog postupka, povodom obrane okrivljenika, a temeljem analize svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno kao i temeljem rezultata cjelokupnog dokaznog postupka, a osobito temeljem vjerodostojnih iskaza svjedoka policijskih službenika, sudac je sa sigurnošću i nesporno utvrdio i s uvjerenjem zaključio da je okrivljenik predmetne zgode ostvario sva bitna obilježja prekršaja koji mu se stavlja na teret, a opisan je u izreci presude.

12.

Zakon o sigurnosti prometa na cestama u čl.101. propisuje, uz ostalo, kako na vozilu u prometu na cesti noću i u slučaju smanjene vidljivosti moraju biti upaljena svjetla, te da će se novčanom kaznom u iznosu od 60,00 eura kaznit za prekršaj vozač ako postupi suprotno tim odredbama.

13.

Sudac je cijeneći sve izvedene dokaze s uvjerenjem zaključio da je okrivljenik predmetne zgode postupio suprotno navedenom zakonskom propisu, na način opisan u izreci Obaveznog prekršajnog naloga kao optužnom aktu, te je mišljenja kako okrivljenik ne može otkloniti svoju odgovornosti, niti se može osloboditi krivnje za prekršaj koji mu je stavljen na teret, ustrajnim, svrsishodnim i tendencioznim, odnosno promišljenim te, iako životnim i uvjerljivim, ipak zapravo neosnovanim poricanjem počinjenja tog prekršaja.

14.

Predmetne zgode okrivljenik kao vozač označenog osobnog automobila, morao je tijekom vožnje na vozilu imati upaljena svjetla, jer je bila noć i/li smanjena vidljivost, a on je postupio suprotno, pa je na taj način iz svakako počinio prekršaj za koji se tereti.

Sudac je zaključio kako je okrivljenik svojom obranom i poricanjem počinjenja prekršaja, pokušao zapravo opravdati svoj propust, odnosno jednostavnu činjenicu da je predmetne zgode upravljao motornim vozilom suprotno zakonskim odredbama, jer je upravljao vozilom u prometu na cestama bez upaljenih svjetala noću, a sve to s ciljem da se zaštiti od prekršajne odgovornosti, oslobodi od krivnje i izbjegne kažnjavanje za počinjeni prekršaj koji mu je stavljen na teret.

Pored navedenog, sudac smatra kako se okolnosti na koje se okrivljenik poziva u svojoj obrani kao razloge poricanja počinjenja terećenog prekršaja, a koje su usmjerene na relativiziranje, odnosno isključivanje njegove odgovornosti za počinjeni prekršaj, nikako ne mogu nesporno utvrditi niti sa sigurnošću prihvatiti i/li uvažiti.

15.

Stoga je sudac nakon provedenog žurnog postupka, neovisno o zanimljivim informacijama saznatim pretragom Interneta putem Chat GPT, a temeljem izvedenih osobnih i materijalnih dokaza, donio odluku o terećenom prekršaju kao u izreci presude i okrivljenika proglasio krivim za počinjeni prekršaja, ali je primijenio mjeru upozorenja, jer je zaključio da se s obzirom na sve okolnosti koje se tiču prekršaja i počinitelja, radi ostvarenja svrhe prekršajnopravnih sankcija ne mora primijeniti kažnjavanje.

16.

Prilikom primjene mjere upozorenja – opomene, sudac je cijenio da se prema postupanju počinitelja i njegovoj krivnji radi o očito lakom obliku prekršaja te da su se s obzirom na sve okolnosti koje se tiču počinitelja stekli uvjeti za postignuće svrhe mjere upozorenja bez kažnjavanja.

Sudac je utvrdio da na strani okrivljenika svakako postoje nesporne olakotne okolnosti jer počinjenim prekršajem nisu nastupile nikakve štetne posljedice, a okrivljenik do sada nije bio prekršajno osuđivan, dok naročito otegotnih okolnosti sudac nije našao na strani okrivljenika.

17.

Odluka o trošku prekršajnog postupka temelji se na propisima označenim u izreci presude, a visina je odmjerena u paušalnom iznosu i odnosi se na dužinu trajanja i složenost postupka.

Velika Gorica, 18. travnja 2025.

Zapisničarka

Sudac

Ivana Hoti, v.r.

Damir Tepeš, v.r.

POUKA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude temeljem odredbe čl.244.st.1. Prekršajnog zakona nije dopuštena žalba.