REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAČKI SUD U RIJECI

Rijeka, Zadarska 1 i 3

R1-33/2025-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Trgovački sud u Rijeci, po sutkinji Emi Brdovčak, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja ROYAL ONE DEVELOPMENT d.o.o. Rijeka, Riva 8, OIB: 82524866915, kojeg zastupa punomoćnik Hrvoje Miholjević, odvjetnik u Rijeci, Riva 8, protiv protivnika osiguranja PREMEC j.d.o.o. Rijeka, Antuna Branka Šimića 5, OIB: 99194389197, radi zabrane otuđenja i opterećenja nekretnine, izvan ročišta, 18. travnja 2025.,

r i j e š i o  j e

Odbija se kao neosnovan prijedlog za osiguranje privremenom mjerom od 16. travnja 2025. koji glasi:

"I. Radi osiguranja novčane tražbine predlagatelja osiguranja u iznosu od 12.690,29 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od 8. ožujka 2025. pa do isplate određuje se privremena mjera

1. zabranom otuđenja i opterećenja nekretnine označene kao 4. Suvlasnički dio:

191/1000 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-3) STAN S3 na prvom katu zgrade, u planu posebnih dijelova nekretnine označen zelenom bojom, koji se sastoji od dnevnoga boravka, kuhinje s blagovaonom, dvije sobe, kupaone, i loggie, ukupne neto korisne površine 52,90 m2. Stanu S3 pripadaju spremište oznake S3/6 u prizemlju zgrade korisne površine 1,08 m2 te parkirno mjesto u okućnici zgrade oznake S3-P korisne površine 12,50 m2, sve u nacrtu označeno zelenom bojom,koji se nalazi u zgradi izgrađenoj na nekretnini oznake k. č. br. [katastarska čestica], HRELJIN, DVORIŠTE, DVORIŠTE, STAMBENA ZGRADA, HRELJIN, HRELJIN 1F, ukupne površine 285 m2, upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], a koja se vodi u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Rijeci.

2. Ova privremena mjera zabilježiti će se u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Rijeci.

II. Ova privremena mjera biti će na snazi tri mjeseca od njezina donošenja, osim u slučaju pokretanja sudskog postupka radi isplate te će u tom slučaju biti na snazi sve do okončanja postupka radi isplate koji će pokrenuti predlagatelj osiguranja protiv protivnika osiguranja.

III. Nalaže se protivniku osiguranja da predlagatelju osiguranja nadoknadi trošak prvostupanjskog postupka."

Obrazloženje

1. Predlagatelj osiguranja je 16. travnja 2025. podnio prijedlog za osiguranje privremenom mjerom u kojem je naveo kako je (kao prodavatelj) s protivnikom osiguranja (kao kupcem) 7. veljače 2024. sklopio Predugovor o kupoprodaji nekretnina, a stranke su 1. srpnja 2024. sklopile i Ugovor o kupoprodaji nekretnina. Predmet ovih pravnih poslova bila je nekretnina iz izreke ovog rješenja. Ugovorena kupoprodajna cijena iznosila je 125,670,06 eura. Dio cijene u iznosu od 11.292,73 eura je uplaćen s osnove kapare dana 7. veljače 2024., dio kupoprodajne cijene u visini od 101.687,04 eura je kompenziran dana 7. veljače 2024., te je preostao iznos kupoprodajne cijene u visini od 12.690,29 eura. Protivnik osiguranja upisao se kao zemljišnoknjižni vlasnik nekretnine te je stupio u posjed nekretnine dana 1. srpnja 2024. Rok za dovršetak radova na predmetnoj nekretnini istekao je 28. ožujka 2025. (pravilno: 28. veljače 2025.), a ujedno, rok dospijeća za plaćanje preostalog dijela cijene u visini od 12.690,29 eura dospio je također 28. veljače 2025. Protivnik osiguranja odbio je podmiriti iznos u visini od 12.690,29 eura navodeći kako nije poštovan ugovorom predviđeni rok dovršetka izgradnje. U tom kontekstu predlagatelj je pojasnio kako se protivnik osiguranja obvezao Predugovorom izvesti radove postavljanja klimatizacijskog sustava u svim posebnim dijelovima nekretnine, ali nije u cijelosti postupio prema odredbi Predugovora iz koje proizlazi ta njegova obveza te je zbog njegovog postupanja došlo do kašnjenja s podnošenjem zahtjeva za provedbu tehničkog pregleda zgrade. Predlagatelj je naglasio i kako je zastupnik po zakonu protivnika osiguranja odbijao tijekom veljače 2025. stupiti u kontakt sa zakonskim zastupnikom predlagatelja osiguranja. Dakle, protivnik osiguranja je vlastitim postupanjem uzrokovao kašnjenje u dovršetku radova na zgradi, a nakon kojih radova bi zgrada bila dovršena i stvorili bi se uvjeti za podnošenje zahtjeva za provedbu tehničkog pregleda nadležnom tijelu graditeljstva u ugovorenom roku. Protivnik osiguranja je tek 28. veljače 2025. postavio posljednje klimatizacijske uređaje koje se obvezao postaviti Predugovorom. Zbog protivnikovog kašnjenja predlagatelj osiguranja je podnio zahtjev za provedbu tehničkog pregleda tek 7. ožujka 2025. Predlagatelj je naveo i kako je protivnik osiguranja je 10. siječnja 2025. sklopio Predugovor o kupoprodaji nekretnina kojim je ugovoren iznos kupoprodajne cijene u visini od 154.000,00 eura. Kupac iz tog Predugovora je 10. veljače 2025. izvršio pregled posebnog dijela nekretnine, a 27. ožujka 2025. sastavljen je zapisnik o pregledu na kojem su bili prisutni kupac, agent za posredovanje u prometu nekretnina, izvođač i predlagatelj osiguranja. Istaknuo je i kako je 16. travnja 2025. protivnik osiguranja dostavio Nacrt zapisnika o pregledu nekretnine u kojem zapisniku se protivnik osiguranja pozvao na odredbu članka 5. st 2. Ugovora od 1. srpnja 2024. (Ugovor o kupoprodaji između predlagatelja i protivnika osiguranja) te je naveo kako predlagatelj osiguranja nije poštovao rok za pregled nekretnine pa da je zato došao u zakašnjenje od 45 dana, pri čemu ga se penalizira na način da se umanjuje dio preostalog iznosa kupoprodajne cijene. U predmetnom nacrtu zapisnika predlagatelju se neosnovano stavlja na teret kašnjenje s izvođenjem radova, iako je za kašnjenje odgovoran protivnik osiguranja (kako je obrazloženo ranije). Također, protivnik osiguranja neosnovano zahtijeva pregled cijele zgrade i traži Zapisnike o kontrolnim ispitivanjima, popis atestne dokumentacije i atestnu dokumentaciju, iako je tehnički pregled zgrade održan 10. travnja 2025. i udovoljeno je svim prisilnim propisima kao i zahtjevima za građevinu, a pisani otpravak uporabne dozvole biti će izdan 23. travnja 2025. Na opisani način protivnik osiguranja postupa suprotno odredbama svih pravnih poslova koji su sklopljeni radi kupoprodaje nekretnine i odredbama članaka 3., 4., 5., 6., 7. i 8. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015, 29/2018, 126/2021, 114/2022, 156/2022, 145/2023, 155/2023). Kako je protivnik osiguranja sklopio pravni posao kojim namjerava otuđiti nekretninu, a osoba koja je sudionik tog pravnog posla (kupac) je izjavila kako ne postoje nedostaci, protivnikovo inzistiranje na pregledu zgrade je u cijelosti neekonomično i nesvrsishodno. Protivnik osiguranja postupa s namjerom smanjenja vrijednosti svoje novčane obveze s ciljem protupravnog stjecanja imovinske koristi na štetu predlagatelja osiguranja, odnosno protivnik postupa s ciljem da u svojoj imovini protupravno zadrži iznos u visini od 12.690,29 eura i da naplati od kupca iznos u visini od 154.000,00 eura. Takvim postupanjem protivnik osiguranja namjerno i ciljano želi oštetiti predlagatelja osiguranja. Slijedom navedenog, a kako je vjerojatno da će protivnik osiguranja svoju imovinu otuđiti i ne namjerava podmiriti iznos dijela kupoprodajne cijene iz članka 5. st. 1. Ugovora od 1. srpnja 2024., učinjene su vjerojatnim pretpostavke iz članka 344. st. 1. Ovršnog zakona za određivanje privremene mjere zabranom otuđenja i opterećenja predmetne nekretnine radi osiguranja predlagateljeve novčane tražbine prema protivniku osiguranja.

2. Sud je izvršio uvid u dokumentaciju u spisu.

3. Prijedlog za osiguranje novčane tražbine privremenom mjerom nije osnovan.

4. Naime, odredbom čl. 344. st. 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/12, 25/13, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, 06/24; dalje: OZ) propisano je da se privremena mjera radi osiguranja novčane tražbine može odrediti ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje tražbine i opasnost da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati. Predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati opasnost iz čl. 344. st. 1. OZ-a ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu. Smatra se da opasnost iz čl. 344. st. 1. OZ-a postoji ako bi se tražbina imala ostvariti u inozemstvu. Dakle, da bi se ostvarile pretpostavke za određivanje mjere osiguranja iz čl. 344. OZ-a, potrebno je kumulativno ispunjenje obiju pretpostavki – vjerojatnosti postojanja tražbine i opasnosti da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine.

5. U odnosu na vjerojatnost postojanja predlagateljeve tražbine prema protivniku osiguranja ističe se da iz isprava u spisu ta vjerojatnost ne proizlazi. Naime, odredbom čl. 5. Ugovora o kupoprodaji nekretnine sklopljenog među strankama ugovoreno je da isplata preostalog iznosa kupoprodajne cijene za nekretninu koja je predmet Ugovora u iznosu od 12.690,29 eura ovisi o činjenici izvedbe daljnjih radova na predmetu kupoprodaje pravovremeno te sukladno rokovima iz Predugovora o kupoprodaji kojim je predviđen kompletan završetak radova na predmetu kupoprodaje za dan 28. veljače 2025. Odredbom čl. 5. st. 2. Ugovora o kupoprodaji stranke su ugovorile da ako dođe do kašnjenja u izvođenje radova na predmetu kupoprodaje te da kupac (protivnik osiguranja) zbog kašnjenja predlagatelja ima pravo aktivirati penale u maksimalnom iznosu od 10% kupoprodajne cijene, u tom slučaju kupac nije u obvezi podmiriti preostali iznos kupoprodajne cijene. S obzirom na to da su za sada sporni razlozi zbog kojih je došlo do kašnjenja u dovršetku radova jer predlagatelj u prijedlogu tvrdi da je do kašnjenja došlo jer protivnik osiguranja nije na vrijeme postavio klimatizacijski sustav na nekretnini kako se obvezao, dok iz isprava u spisu nije vidljivo na koji način i u kojem roku se protivnik osiguranja obvezao postaviti klimatizacijski sustav, sporno je i postoji li predlagateljeva tražbina prema protivniku osiguranja na ime isplate ostatka kupoprodajne cijene, a s obzirom na čl. 5. st. 2. Ugovora. Pri tom se napominje da predlagatelj osiguranja, iako se pozvao na Predugovor o kupoprodaji sklopljen između stranaka (od 7. veljače 2024.) isti nije dostavio u spis (sukladno odredbi čl. 232. st. 1. Zakona o parničnom postupku – „Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22; dalje: ZPP). Dakle, isprave u spisu ne ukazuju na vjerojatnost postojanja te tražbine jer iz istih nije vidljivo da je do prekoračenja roka dovršetka radova (koji je ugovoren na dan 28. veljače 2025.) došlo krivnjom protivnika osiguranja. Dodatno, dostavljene isprave proturječe navodima predlagatelja o kašnjenju protivnika osiguranja jer iz prepiske između zastupnika po zakonu stranaka (stranica 6 spisa) proizlazi da je na dan 10. veljače protivnik izvršio posao na koji se obvezao („klime su skoro sve montirane, danas završavamo“). Kako je rok dovršetka radova prema Predugovoru predviđen za 28. veljače 2025. (kako to proizlazi iz čl. 5. st. 2. Ugovora o kupoprodaji), predlagatelj nije stvorio uvjerenje kod ovog suda da je uslijed protivnikova kašnjenja u izvođenju radova došlo do kašnjenja u kompletnom završetku radova te posljedično kašnjenja u podnošenju zahtjeva za provedbu tehničkog pregleda (kojeg je predlagatelj podnio 7. ožujka 2025., stranica 14 spisa). Posljedično, za sada ne postoji ni vjerojatnost predlagateljeve tražbine s obzirom na to da ista ovisi o tome je li došlo do kašnjenja u izvođenju radova, koji su razlozi kašnjenja i o kolikom kašnjenju se radilo (čl. 5. st. 2. Ugovora).

6. Osim što sud nije utvrdio vjerojatnost postojanja tražbine na činjeničnoj osnovi kako ju je postavio predlagatelj osiguranja, iz dostavljenih isprava ne proizlazi niti opasnost da bi bez zatražene mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao naplatu predlagateljeve (eventualne) tražbine. Naime, opasnost o kojoj ovisi određivanje privremene mjere kvalificirana je kao subjektivna opasnost, što znači da je predlagatelj osiguranja dužan dokazati da protivnik osiguranja poduzima ili da bi mogao poduzeti neku ugrožavajuću radnju na štetu ostvarenja predlagateljeve tražbine. Osim toga, predlagatelj osiguranja mora dokazati i uzročnu vezu između ponašanja protivnika osiguranja i posljedice koja bi se sastojala u sprječavanju ili znatnom otežanju naplate njegove tražbine. Činjenica prema kojoj je protivnik osiguranja sklopio Predugovor o kupoprodaji nekretnine koja je bila predmet Ugovora i među strankama, u konkretnom slučaju ne ukazuje na takvu opasnost. U tom kontekstu se prije svega ističe da je sklopljenim Predugovorom između protivnika osiguranja kao prodavatelja i kupca ZŽH, utvrđena kupoprodajna cijena za tu nekretninu u visini od 154.000,00 eura te se kupac obvezao tu cijenu isplatiti na račun protivnika osiguranja u visini od 15.400,00 eura odmah po potpisu Predugovora, a iznos od 138.600,00 eura putem stambenog kredita, najkasnije u roku od 60 dana od pribavljanja uporabne dozvole. Dakle, prodajom predmetne nekretnine ne dolazi do umanjenja imovine protivnika osiguranja, a s obzirom na to da on za tu nekretninu ostvaruje kupoprodajnu cijenu i to višu od one cijene koju je platio prema Ugovoru o kupoprodaji sklopljenom s predlagateljem osiguranja (125.670,06 eura prema čl. 3. st. 2. Ugovora, stranica 21 spisa). Dakle, otuđenje nekretnine u konkretnom slučaju ne predstavlja ugrožavajući radnju protivnika osiguranja koju on poduzima na štetu ostvarenja predlagateljeve (eventualne) tražbine. Osim toga, o sklapanju Ugovora o kupoprodaji između protivnika osiguranja i kupca, predlagatelj je bio obaviješten i sudjelovao je u pregledu nekretnine zajedno s kupcem i posrednikom u prodaji (što proizlazi i iz zapisnika o pregledu stana na stranici 12 spisa) što dodatno upućuje na zaključak o tome da ovdje ne može biti riječi o poduzimanju ugrožavajućih radnji od strane protivnika osiguranja kojima je cilj onemogućiti naplatu predlagateljeve tražbine.

7. Slijedom navedenog, a s obzirom na to da predlagatelj osiguranja nije dokazao postojanje pretpostavki za određivanje mjere osiguranja iz čl. 344. st. 1. OZ- a, primjenom navedene zakonske odredbe riješeno je kao u izreci.

U Rijeci 18. travnja 2025.

Sutkinja:

Ema Brdovčak

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku 8 dana od primitka rješenja. Žalba se podnosi putem ovog suda, a o žalbi odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske.