REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U VUKOVARU
Vukovar, Županijska 31
Poslovni broj: R1 Ob-412/2023-27
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Općinski sud u Vukovaru po sucu Mariji Jurić, kao sucu pojedincu u izvanparničnom predmetu predlagatelja ĆG iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] , protiv I-protustranke ZG iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], II-protustranke SG iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i III-protustranke HG iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], radi utvrđivanja postojanja izvanbračne zajednice, nakon provedenog postupka, 18. travnja 2025.
r i j e š i o j e
Utvrđuje se da je predlagateljica ĆG iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], rođena **.**.1978., živjela u izvanbračnoj zajednici s pokojnim EG iz [adresa] OIB [osobni identifikacijski broj] rođenim **.**.1966. i to u periodu od 10. srpnja 2017. godine do njegove smrti 5. kolovoza 2021. godine te se ima smatrati njegovom izvanbračnom suprugom u tom razdoblju, a radi ostvarivanja prava na njegovu mirovinu temeljem odredbe članka 22. stavka 3. Zakona o mirovinskom osiguranju.
Obrazloženje
1. Predlagateljica u prijedlogu navodi da je živjela u izvanbračnoj zajednici s pokojnim EG rođenim **.**.1966. od 10. srpnja 2017. i to do smrti pokojnog EG **.**.2021.. U izvanbračnoj zajednici rođeno je dvoje djece te kao pravni interes navodi pravo na mirovinu.
2. I-protustranka ZG se prijedlogu nije protivio.
3. II-protustranka SG navela je da od kada su se njeni roditelji EG i AG razveli 2017. godine ona nije bila u kontaktu s ocem i ne može reći da je on bio u izvanbračnoj zajednici s ĆG. Poznato joj je da imaju dvoje zajedničke djece. Što se tiče sahrane ne zna ništa, nije joj poznato tko je platio sahranu, ona nije. Čula je da je otac bio u vezi s ĆG, a načula je da su se htjeli rastati, ali nisu jer je otac naglo umro.
4. III-protustranka HG u svojoj pisanoj izjavi (list 50 spisa) je naveo da su se njegovi roditelji EG i AG rastali 2017. godine, otac je iznenada preminuo tijekom kolovoza 2021. on nije sudjelovanju u plaćanju sahrane, a poznato mu je da njegov otac i Ć imaju zajedničku djecu Z i NG.
5. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid i pročitao:
- smrtni list za EG (list 2 spisa)
- rodni list za ĆGP (list 3 spisa)
- rodni list za NG (list 4 spisa)
- presliku osobne iskaznice ĆG (list 5 spisa)
- rodni list za ĆG (list 10 spisa)
- rodni list za EG (list 11 spisa)
- rješenje o nasljeđivanju (list 20-21 spisa)
- rješenje o razvodu braka i zapisnik R1 Ob-270/2017 od 10. srpnja 2017. (list 51-54 spisa),
- uvjerenje o prebivalištu za EG (list 57 spisa)
- uvjerenje o prebivalištu za predlagateljicu (list 58 spisa)
- izvadak iz matice rođenih za pokojnog EG (list 59-60 spisa)
- izvadak u iz matice rođenih za predlagateljicu (list 61-62 spisa)
- računi od oblačenja pokojnika, transporta pokojnika iz Zagreba i kupovine grobnog mjesta
- te saslušao predlagateljicu i svjedoke GG i CG.
6. Predlagateljica ĆG ispitana kod suda u svom iskazu navela je kako je bila u braku sa OG u kojem je rođeno četvero djece, koji brak je razveden 2015. godine, te je ona od 2016. živjela u izvanbračnoj zajednici sa pok. EG do njegove smrti 5. kolovoza 2021. godine. U toj izvanbračnoj zajednici rođeno je još dvoje djece. Pokojni EG se doselio kod nje u kuću u [adresa]. Napominje da je pokojni EG iznenada preminuo tako da se nisu stigli vjenčati iako su to imali u planu. Ovaj prijedlog je podnijela jer želi ostvariti pravo na obiteljsku mirovinu. Pokojni EG nije imao drugih nasljednika osim nje i zajedničke djece. Njegova djeca iz prvog braka su HG, ZG i SG koje imenuje protustrankama.
7. Svjedok CG u svom iskazu navela je da predlagateljicu poznaje od 2013. godine kada je došla u [adresa], djeca su im zajedno išla u školu, posjećuju se svaka dva-tri dana. Pok. EG je došao živjeti kod predlagateljice 2015./2016. u to vrijeme nije bio slobodnog bračnog stanja, supruga mu je bila u Njemačkoj, te se pok. EG kasnije razveo, a predlagateljica je u to vrijeme bila slobodnog bračnog stanja. Njihova zajednica je izgledala kao bračna zajednica u svemu, bili su emocionalno povezani, imaju dvoje djece, pok. EG je sahranjen u [adresa] i ima zajedničku grobnicu s predlagateljicom i zajednički spomenik.
Predlagateljica je platila i organizirala sahranu.
8. Svjedok GG u svom iskazu naveo je kako je prijatelj sa predlagateljicom od 2000. godine, u to vrijeme je predlagateljica bila u braku s OG od kojeg se rastala i upoznala Slađana Barberića 2015. kada je EG došao je živjeti s ĆG u izvanbračnu zajednici u kojoj je rođeno dvoje djece i u kojoj su živjeli zajedno sve do Slađanove smrti. EG je umro poslije kratke bolesti, poslije operacije kada je otišao na rehabilitaciju u Krapinske toplice. Živjeli su u Marijinoj kući i kao bračni par. Predlagateljica je stavila primjedbu da je pokojni EG živio kod nje povremeno od 2015. a doselio se 2016. dok se rastao 2017. u ljeto, a ona se rastala 2014. godine tako da njihova izvanbračna zajednica teče od 10. srpnja 2017.
9. Uvidom u rodni list za FG vidljivo je da je ista rođena **.**.2017. od oca EG i majke ĆG.
10. Uvidom u rodni list za NG vidljivo je da je ista rođena **.**.2018. od oca EG i majke ĆG.
11. Uvidom u izvadak iz matice rođenih za EG (list 59-60 spisa) vidljivo je da brak sa AG razveden pravomoćnim rješenjem Općinskog suda u Vukovaru R1 Ob-270/2017 od 10. srpnja 2017. godine, te da je pokojni EG od 10. srpnja 2017. slobodnog bračnog stanja.
12. Uvidom u izvadak iz matice rođenih za predlagateljicu JG (ranije ĆG) vidljivo je da je brak sa OG razveden pravomoćnom presudom Općinskog suda u Vukovaru broj P-196/2014 od 15. srpnja 2015. godine te je od toga dana predlagateljica slobodnog bračnog stanja.
13. Uvidom u uvjerenje o prebivalištu za EG i predlagateljicu vidljivo je da su u periodu od 11. travnja 2018. do 5. kolovoza 2021. (smrt EG) imali zajedničko prebivalište u [adresa].
14. Uvidom u rješenje o nasljeđivanju javnog bilježnika Vojsilava Ore broj O- 582/2021 sud je utvrdio da su nasljednicima proglašeni ĆG rođena JG kao izvanbračna supruga i djeca mlt. FG i NG.
15. Uvidom u račune na listu 69-70 spisa vidljivo je da je predlagateljica kupila grobno mjesto za EG i platila sahranu te uslugu dovoza i oblačenja pokojnog EG.
16. Prema čl. 11. Obiteljskog zakona, izvanbračna zajednica je zajednica neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili je nastavljena sklapanjem braka.
17. Ocjenom provedenih dokaza svakog ponaosob i u međusobnoj svezi, sud nalazi nesporno utvrđenim da je predlagateljica RG živjela u izvanbračnoj zajednici sa sada pokojnim EG neprekidno od 10. srpnja 2017.g. do njegove smrti 05. kolovoza 2021., dakle dulje od tri godine a koja zajednica je po svojim obilježjima slična braku, jer se radilo o emotivnoj, ekonomskoj i obiteljskoj zajednici, tijekom koje zajednice je rođeno jedno zajedničko dijete, NG **.**.2018. (zajedničko dijete mlt. FG rođena **.**.2017. dok je pok. VG bio u braku sa drugom ženom).
18. Ovakav zaključak suda temelji se na provedenim dokazima, kako materijalnim, tako i iz iskaza predlagateljice, I-protustranke ZG koji je priznao zajednicu predlagateljice i pok. EG kao svog oca, saslušanih svjedoka GG i CG , kojima je sud poklonio vjeru, budući su iskazivali uvjerljivo i međusobno su suglasni, a temelje se na neposrednim zapažanjima o načinu života predlagateljice i pokojnog EG jer su dugogodišnji prijatelji predlagateljice.
19. II-protustranka SG i III- HG, kćerka i sin pok. EG, o izvanbračnoj zajednici predlagateljice i njihovog pokojnog oca nisu se jasno izjasnili navodeći da nisu o tome imali neposredna saznanja a potvrdili su da je u zajednici ĆG i njihovog oca rođeno dvoje djece, pa sud njihove iskaze cijeni u odnosu s drugim dokazima koji su činjenicu zajedničkog života predlagateljice i pok. EG jasno potvrdili.
20. A to su svakako materijalni dokazi u smislu izvatka iz matice rođenih predlagateljice, izvatka iz matice rođenih i smrtnog lista pokojnog EG iz kojih je nesporno je utvrđeno da su isti u vrijeme trajanja izvanbračne zajednice od 10. srpnja 2017.g. imali status razvedene žene i neoženjenog muškarca, da su živjeli u [adresa] zajedno prijavljeni dulje od 3 godine, te je predlagateljica u ostavinskom postupku iza pokojnog EG, pored njihove zajedničke djece ĆGP i NG, proglašena njegovim nasljednikom na temelju Zakona o nasljeđivanju, kao njegova izvanbračna supruga. Osim toga predlagateljica je organizirala i platila sahranu i spomenik pok. EG što je dokazala vjerodostojnim računima koji glase na njezino ime.
21. Dakle, u konkretnom slučaju stavljajući sve dokaze u međusobni odnos, sud utvrđuje da se radilo o faktičnoj zajednici predlagateljice ĆG i sada pokojnog EG, koji su bili u trajnom odnosu koji je imao sve odlike izvanbračne zajednice i od bračne zajednice se razlikovao samo po tome što brak formalno pravno nije zaključen.
22. Sukladno članku 22. stavak 1. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“ broj: 93/2015, 120/2016, 18/2018, 62/2018, 115/2018, 102/2019, 84/2021 i 119/2022) u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne mirovine, prijevremene starosne mirovine, invalidske mirovine i privremene invalidske mirovine, osigurani su članovi njegove obitelji, a sukladno stavku 3. citiranoga članka pod članom obitelji smatra se i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine, dok se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku, a odredbom članka 436. ObZ-a je propisano tko su stranke u izvanparničnom postupku.
23. Slijedom navedenog, kako predlagateljica ĆG ima pravni interes utvrditi postojanje izvanbračne zajednice sa sada pokojnim ČG, a radi ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu iza pokojnog, u izvanparničnom postupku, te kako je tijekom postupka utvrđeno da je postojala izvanbračna zajednica u trajanju od najmanje tri godine između predlagateljice i sada pokojnog EG, valjalo je prijedlog usvojiti i odlučiti kao u izreci ovoga rješenja.
24. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci rješenja.
U Vukovaru 18. travnja 2025.
S u d a c
Marija Jurić, univ. spec. iur.
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba nadležnom Županijskom sudu u roku od 15 dana po primitku istog. Žalba se predaje putem ovoga suda pismeno u 3 primjerka.
Dostaviti:
1. Predlagateljica
2. I, II i III-Protustranka
3. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje Zagreb, A. Mihanovića 3 - po pravomoćnosti
