REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pr-415/2023-32

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sucu toga suda Siniši Marinoviću, a po prijedlogu sudskog savjetnika Lordana Ćošića, u pravnoj stvari tužitelja ČU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Goran Devrnja, odvjetnik u Zagrebu, Vrbani 15, protiv tuženika ZAPREŠIĆANKA d.o.o. za trgovinu, marketing, usluge i turizam, Zaprešić, Pojatno, Zagrebačka cesta 3, OIB: 35851564566, kojeg zastupa punomoćnica Helena Kugler, odvjetnica u Zagrebu, Dragutina Domjanića 13, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 28. veljače 2025. u nazočnosti tužitelja osobno i punomoćnice tužitelja Ane Gujić, odvjetnice, i punomoćnice tuženika Helene Kugler, odvjetnice, dana 18. travnja 2025. godine objavio je i

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku ZAPREŠIĆANKA d.o.o., Pojatno, Zagrebačka 3, OIB: 35851564566, platiti tužitelju ČU, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 2.200,00 eura s pripadajućim zateznim kamatama koje teku od 12. svibnja 2023. do isplate, po stopi koja se do 29. prosinca 2023. određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku 15 dana.

II. Odbija se preostali dio tužbenog zahtjeva tužitelja za naknadu štete u iznosu od 4.037,97 eura, zajedno sa zateznim kamatama tekućim od podnošenja tužbe 7. ožujka 2023. do isplate, te dio tužbenog zahtjeva kojim tužitelj potražuje isplatu zateznih kamata na dosuđeni iznos naknade štete, za razdoblje od 7. ožujka 2023. do 11. svibnja 2023.

III. Nalaže se tuženiku ZAPREŠIĆANKA d.o.o. platiti tužitelju ČU trošak ovog parničnog postupka u iznosu od 1.039,04 eura sa zateznim kamatama koje teku od 18. travnja 2025. do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku 15 dana.

IV. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troška parničnog postupka u preostalom iznosu od 1.885,96 eura, zajedno sa pripadajućim zateznim kamatama, tekućima od 18. travnja 2025. do isplate.

V. Odbija se zahtjev tuženika za naknadom troška parničnog postupka.

Obrazloženje

1. Tužitelj ČU (dalje u tekstu: tužitelj) u tužbi od 7. ožujka 2023. navodi da je dana 16. srpnja 2019. pretrpio ozljedu na radu. U trenutku ozljeđivanja tužitelj je zaposlen kod poslodavca Zaprešićanka d.o.o. na radnom mjestu vozač kamiona. Tužitelj navodi da je navedenog dana došlo do prometne nezgode u kojoj je smrtno stradala jedna osoba na način da je ta osoba iznenada istrčala pred kamion kojim je upravljao tužitelj. Tužitelj je u predmetnoj nezgodi pretrpio fizičke ozljede i psihičke posljedice što potvrđuje medicinskom dokumentacijom koju prilaže, a iz koje je vidljivo da je proveo cikluse fizikalne terapije te se do danas liječi od trajnog poremećaja ličnosti uz dugotrajno psihijatrijsko liječenje. Slijedom navedenoga tužitelj potražuje naknadu štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje te za tuđu pomoć i njegu iznos od 47.000,00 kn / 6.237,97

eura (Fiksni tečaj konverzije: 7,53450), od čega potražuje: za pretrpljene bolove 12.000,00 kn / 1.592,67 eura, za pretrpljeni strah 10.000,00 kn / 1.327,23 eura, za duševne boli zbog smanjenih životnih i radnih aktivnosti 22.000,00 kn / 2.919,90 eura te za tuđu pomoć i njegu 3.000,00 kn / 398,17 eura. Tužitelj je podneskom od 27. siječnja 2025. konačno specificirao tužbeni zahtjev u skladu s provedenim medicinskim vještačenjem na način da od tuženika na ime neimovinske štete, zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, konačno potražuje iznos od 2.200,00 eura, od čega za pretrpljeni strah 1.700,00 eura te za duševne boli zbog smanjenja životnih okolnosti 500,00 eura. Slijedom svega navedenog tužitelj predlaže u cijelosti usvojiti tužbu i tužbeni zahtjev, odnosno naložiti tuženiku da tužitelju isplati navedeni iznos te prouzročeni trošak postupka, sve zajedno sa zateznim kamatama.

2. U odgovoru na tužbu tuženik Zaprešićanka d.o.o. (dalje u tekstu: tuženik) u cijelosti osporava osnovu i visinu tužbenog zahtjeva, ističe prigovor nedostatka aktivne i pasivne legitimacije te prigovor zastare utuženog potraživanja. Tuženik predlaže Sudu pozvati Croatia osiguranje d.d., Zagreb, za sudjelovanje u ovom postupku kao umješača na strani tuženika, budući da mu se tužitelj obratio s odštetnim zahtjevom prije podnošenja tužbe a koji odštetni zahtjev je odbijen. Tuženik ističe da je poduzeo sve potrebne radnje kako bi osigurao siguran rad. Nadalje ističe kako iz historijata tužbe uopće ne proizlazi postojanje zakonskih pretpostavki njegove odgovornosti za štetu, zbog čega je tužbeni zahtjev neosnovan. Tuženik smatra da tužitelj nije ničime dokazao odgovornost tuženika niti uzročno posljedičnu vezu između prometne nesreće od 16. srpnja .2019. i neimovinske štete na koju se tužitelj poziva, te čiju visinu tuženik osporava. Tuženik ističe da za predmetni štetni događaj nema mjesta njegovoj odgovornosti jer je do prometne nezgode došlo zbog okolnosti na koje on kao poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu, budući da je uzrok prometne nesreće krivnja treće osobe. Pritom, tuženik ističe da je iz Dopunskog izvješća Policijske postaje Gradišće vidljivo da smrt HU, koji je stradao u prometnoj nezgodi od 16. srpnja 2019. nije u uzročno-posljedičnoj vezi s tom prometnom nesrećom, te da je isti preminuo od upale pluća. Na ročištu 13. ožujka 2024. tuženik dodaje da ne osporava da je tužitelj u vrijeme štetnog događaja bio zaposlenik tuženika, osporava odgovornost tuženika, te podredno ističe prigovor suodgovornosti tužitelja, a na ročištu 28. veljače 2025. dodaje da ne osporava aktivnu i pasivnu legitimaciju, ne spori da je tužitelj u vrijeme štetnog događaja bio u radnom odnosu kod tuženika, ne spori nastanak predmetnog štetnog događaja ali spori da je u nezgodi smrtno stradao oštećeni te i dalje spori odgovornost poslodavca za štetu kod tužitelja. Slijedom svega navedenog, tuženik predlaže sudu u cijelosti odbiti tužbeni zahtjev te naložiti tužitelju nadoknaditi tuženiku troškove postupka, zajedno sa zateznim kamatama tekućim od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate.

3. Na prijedlog tuženika u odgovoru na tužbu sud je dopisom od 12. listopada 2023. sukladno čl. 211. Zakona o parničnom postupku ('' Narodne novine '' br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 - Odluka Ustavnog suda RH, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 - Odluka Ustavnog suda RH, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje u tekstu ZPP), obavijestio Croatia osiguranje d.d., Zagreb o otpočetoj parnici u ovoj pravnoj stvari, radi eventualnog stupanja u parnicu u svojstvu umješača na strani tuženika (str. 299 spisa), na koji dopis se trgovačko društvo Croatia osiguranje d.d. očitovalo podneskom od 25. listopada 2023. u kojem obavještava sud da nema pravnog interesa miješati se u ovu parnicu na strani tuženika, s obzirom da su predmetnom policom osiguranja pokriveni samo štetni događaji na teritoriju Republike Hrvatske, a štetni događaj se dogodio u Austriji, stoga nije pokriven predmetnom policom, a što je kao nesporno utvrđenu u predmetu poslovni broj Pn-3018/22 koji se vodio pred Općinskim sudom u Novom Zagrebu između tužitelja i Croatia osiguranja d.d. kao tuženika.

4. Nadalje, tužitelj je u prvotno postavljenom tužbenom zahtjevu u tužbi, od tuženika potraživao isplatu pravične novčane naknade neimovinske štete i naknadu imovinske štete po osnovi tuđe pomoći i njege u iznosu od 6.237,97 eura, zajedno s zateznim kamatama tekućim od dana podnošenja tužbe do isplate, a u podnesku od 27. siječnja 2025., kojim je konačno specificirao tužbeni zahtjev u skladu sa nalazom i mišljenjem sudskog vještaka, tužitelj potražuje na ime pravične novčane naknade neimovinske štete ukupno 2.200,00 zajedno sa zateznim kamatama tekućim od podnošenja tužbe 7. ožujka 2023. do isplate. S obzirom da se tuženik u podnesku od 3. veljače 2025., u zakonskom roku od 15 dana od dana uručenja navedenog podneska (29. siječnja 2025., poleđina str. 340 spisa) izričito usprotivio djelomičnom povlačenju tužbe, sud je utvrdio da sukladno čl. 193. st. 2. ZPP-a djelomično povlačenje tužbe nije dopušteno, te je meritorno odlučio o cjelokupno postavljenom tužbenom zahtjevu za naknadu štete u iznosu od 6.237,97 eura, sa pripadajućom zateznom kamatom od podnošenja tužbe do isplate.

5. Tijekom postupka izvedeni su sljedeći dokazi: izvršen je uvid u medicinsku dokumentaciju (str. 3 – 5 spisa), u zapisnik policije o štetnom događaju uz dokumentaciju na njemačkom jeziku i ovjereni prijevod na hrvatski jezik (str. 7 – 19 spisa), u daljnju medicinsku dokumentaciju tužitelja (str. 20 – 37, str. 41 – 42, str. 315 spisa), u obavijest o neosnovanom odštetnom zahtjevu Croatia osiguranja d.d. (str. 49 - 50 spisa), u uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti tužitelja (str. 51 spisa), u dokumentaciju o osposobljenosti tužitelja za rad na siguran način (str. 52 – 55 spisa), u zapisnik o redovnom tehničkom pregledu vozila (str. 56 spisa), u prometnu dozvolu vozila (str. 57-50 spisa), u Izvješće Policijske uprave Gradišće – ovjereni prijevod s njemačkog jezika (str. 60 – 81 spisa), u skice prometne nezgode prilog s fotografijama – ovjereni prijevod s njemačkog jezika (str. 82 – 98 spisa), u Izvješće – prikaz činjeničnog stanja – ovjereni prijevod s njemačkog jezika (str. 99 – 106 spisa), u rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu posl. broj Pn-3018/22-5 od 28. veljače 2023. o povlačenju tužbe (str. 305 spisa), u Nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka dr. Gordana Makarića od 15. srpnja 2024. (str. 318 – 321 spisa), u dopunsko očitovanje vještaka dr. Gordana Makarića od 18. siječnja 2025. (str. 335 spisa). Na ročištu glavne rasprave 28. veljače 2025. saslušan je tužitelj u svojstvu parnične stranke (str. 346 – 347 spisa), te je izvršen uvid u sudsku praksu i u ostalu dokumentaciju koja prileži spisu.

6. Sud je u skladu s čl. 8. ZPP-a, na temelju svih izvedenih dokaza i na temelju rezultata cjelokupnog postupka utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja djelomično osnovan iz slijedećih razloga.

7. Predmet spora je zahtjev tužitelja kao radnika tuženika za naknadom neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, nastale uslijed ozljede na radu koju je tužitelj kao zaposlenik tuženika pretrpio dana 16. srpnja 2019.

8. U postupku nije sporno da je tužitelj ČU dana 16. srpnja 2019., kao zaposlenik tuženika tijekom redovitog rada na radnom mjestu vozača kamiona sudjelovao u prometnoj nezgodi u Austriji, koja se dogodila na način da je pješak istrčao pred kamion kojim je upravljao tužitelj, odnosno nije sporan nastanak štetnog događaja, i nije sporna aktivna i pasivna legitimacija. Sporna je odgovornost tuženika i visina tužbenog zahtjeva.

9. U Zapisniku Zemaljske policijske uprave Burgenland, Okružnog policijskog zapovjedništva Oberwart od 16. srpnja 2019. koji u ovjerenom prijevodu s njemačkog jezika prileži spisu (str. 7-19 spisa) sadržan je iskaz ČU, ovdje tužitelja, zbog sumnje na počinjenja tjelesne ozljede iz nehaja u cestovnom prometu. Tužitelj je tom prilikom iskazao da je 16. srpnja 2019. u 9,12 sati upravljao teretnim vozilom u Austriji na cesti B 57 između Letzelsdorfa i Kemetena, te je iza jedne autobusne stanice vidio parkirani Mercedes, i jednu mušku osobu koja je hodala u smjeru natkrivene kućice za čekanje, te je počeo smanjivati brzinu svog tegljača. Muškarac je hodao bez gledanja na kolnik, na to je tužitelj pokrenuo sigurnosno kočenje no unatoč tom manevru sudar sa osobom nije mogao izbjeći. Na mjestu događaja je bilo prisutno još nekoliko ljudi koji su ga zamolili da im da svoju kutiju prve pomoći, koju im je dao, kao i sigurnosni trokut. Navodi da je bio vezan i da se držao svih pravila cestovnog prometa. Nadalje u Obavještenju osumnjičeniku o obustavi postupka od 13. siječnja 2020. (str. 18 spisa) Državnog odvjetništva Eisenstadt, u vezi prometne nezgode od 16. srpnja 2019. u Litzelsdorfu, navodi se da se obustavlja istražni postupak protiv ovdje tužitelja, jer ne postoji stvarni razlog za daljnji progon.

10. Iz Izvješća o predmetnoj prometnoj nezgodi Policijske uprave Gradišće od 17. srpnja 2019. koje u ovjerenom prijevodu sa njemačkog jezika prileži spisu (str. 61-67 spisa), navodi se da je tužitelj ČU, upravljao teretnim vozilom, kamionom tegljačem Mercedes Actros, reg. oznaka [registarska oznaka] u vlasništvu tvrtke, sa praznom prikolicom tegljača na cesti B 57 od Litzelsdorfa u smjeru Kemetena, te se u butnome identično reproducira činjenični opis nezgode, kao u navedenom Zapisniku Zemaljske policijske uprave Burgenland od 16. srpnja 2019. Te da je teško ozlijeđeni muškarac prevezen helikopterom u bolnicu Oberwart. Kod provjere tehničkog stanja vozila i vrednovanja kartice vozača od strane Ureda za promet Oberwart 1 nisu utvrđeni nikakvi nedostaci a alkotest vozača pokazao je 0,0 mg/l koncentracije alkohola u krvi, a tragovi alkohola nisu pronađeni ni u uzorku krvi. Nakon saslušanja neozlijeđenog vozača teretnog vozila istome je dopuštena daljnja vožnja. Isti činjenični opis navodi se i u Završnom izvješću o prometnoj nezgodi PU Gradišće (str. 68-80 spisa) u kojem se navode podaci o drugom sudioniku prometne nezgode TU, uz kratak opis ozljeda koje je zadobio, te da se liječi do daljnjega u bolnici Oberwart. Spisu prileži i Ovjereni prijevod s njemačkog jezika Priloga s fotografijama (str. 82-98 spisa) sa skicom nezgode. Na slikama je vidljivo teretno vozilo – tegljač marke Mercedes sa oštećenjima na desnoj strani prednjeg branika svjetla, zaustavljen na lijevoj strani ceste, a iza kamiona su vidljivi tragovi kočenja.

11. U Izvješću Policijske uprave Gradišće od 16. prosinca 2018. (str. 99-105 spisa) dopunski se izvješćuje da je sudionik u prometnoj nezgodi pješak JU preminuo u bolnici u Oberwartu 30. listopada 2019. uslijed upale pluća, te da time smrt nije uzročno-posljedično povezana s prometnom nezgodom.

12. Spisu prileži i uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti tužitelja od 23. veljače 2021. (str. 51 spisa), zatim Uvjerenje o osposobljenosti tužitelja za zaštitu od požara i spašavanje ljudi i imovine ugroženih požarom od 2. veljače 2015. (str. 52 spisa), te Zapisnik i evidencijski karton tužitelja od 9. veljače 2015. o osposobljavanju za rad na siguran način kod tuženika (str. 53-55 spisa) kojim se potvrđuje da je tužitelj, kao radnik tuženika osposobljen za rad na siguran način na poslovima i zadacima na kojim je raspoređen. Iz Zapisnika o redovnom tehničkom pregledu (str. 56 spisa) kamiona tegljača Mercedes Actros registarske oznake [registarska oznaka] navodi se da nisu pronađeni nikakvi nedostaci, a vozilo je u trenutku nezgoide uredno registrirano do 13. veljače 2020. što proizlazi iz preslika prometne dozvole vozila (str. 57-58 spisa).

13. Svu priloženu dokumentaciju sud je ocijenio vjerodostojnom, uključujući policijska izvješća u ovjerenim prijevodima i medicinsku dokumentaciju tužitelja, s obzirom da se radi o javnim ispravama, a njihovu vjerodostojnost stranke nisu osporavale.

14. Radi utvrđivanja težine ozljeda koje je tužitelj pretrpio u predmetnom štetnom događaju i uzročno posljedične veze između štetnog događaja i zadobivenih ozljeda proveden je dokaz medicinskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku dr. Gordanu Makariću, specijalistu psihijatrije, koji je 15. srpnja 2024. podnio svoj pisani nalaz i mišljenje koji prileži spisu (str. 318 – 321 spisa). Sudski vještak je na temelju priložene medicinske dokumentacije i osobnog pregleda tužitelja zaključio da je tužitelj uslijed predmetnog štetnog događaja od 16. srpnja 2019. na psihičkom planu razvio simptomatiku PTSP-a (F43.1). Naime, tužitelj je u okolnostima predmetnog štetnog događaja bio izložen situaciji stresogenog potencijala u vidu spoznaje o smrtnom ishodu sudionika u nesreći, što je i dovelo do razvoja psihičkog poremećaja. Između štetnog događaja i razvoja psihičkog poremećaja, postoji izravna uzročno- posljedična veza. Slijedom navedenoga, sudski vještak zaključuje da je kod tužitelja došlo do povrede duševnog zdravlja. Tužitelj je pri štetnom događaju trpio kratkotrajni primarni strah jakog intenziteta. Do smirivanja akutnih simptoma trauma i prilagodbe na novonastalo stanje trpio je sekundarni strah umjerenog do jakog oscilirajućeg intenziteta sveukupno do tri dana, te potom umjereni oscilirajući strah sveukupno do dva tjedna. Po navedenom trpio je slabiji oscilirajući strah sveukupno u trajanju do osam tjedana. Zaostao je kasni, povremeni oscilirajući strah slabijeg intenziteta, u situaciji koja ga podsjeća na štetni događaj. Tuđa pomoć od strane ukućana tužitelju nije bila potrebna. Status psihičkih funkcija stabiliziran je 11. svibnja 2023. Sudski vještak navodi da je tužitelj trpi duševne boli zbog smanjenja životnih aktivnosti, koje procjenjuje u visini od 3%, te navodi da će tužitelj u tom omjeru morati ulagati pojačane napore u svom životu.

14.1. Tuženik je u podnesku od 22. listopada 2024. iznio prigovore na nalaz i mišljenje sudskog vještaka. Tuženik se protivi zaprimljenom nalazu i mišljenju, osim u dijelu u kojem vještak navodi da tužitelju nije bila potrebna tuđa pomoć i njega. Tuženik prigovara da je vještak prilikom izrade nalaza i mišljenja koristio i medicinsku dokumentaciju koja nije bila predana u spis do zaključenja prethodnog postupka. Nadalje tuženik navodi da tužitelj osim o štetnom događaju iskazuje i o drugim tegobama koje nisu povezane sa štetnim događajem, primjerice u nalazima su konstatirani opća neizvjesnost, anksioznost, opće razočaranje, zabrinutost za zdravlje, strah i strepnja pred epidemijom, nemili strah prilikom potresa, no iz nalaza nije vidljivo je li vještak izuzeo iz svojih utvrđenja okolnosti koje nisu povezane sa štetnim događajem te tegobe koje je tužitelj imao prije štetnog događaja. Tuženik također smatra potrebnim da se vještak očituje o tome je li tužitelj uzimao terapiju koju mu je psihijatar preporučio te, ukoliko nije, kako se to odrazilo na oporavak, odnosno tijek liječenja tužitelja. Tuženik ističe i kako su u nalazu i mišljenju vještaka šturo opisani tijek i zaključci pregleda tužitelja od strane vještaka, kao i da zaključak vještaka o smanjenju životne aktivnosti tužitelja ničime nije obrazložen.

14.2. Sudski vještak dr. Gordan Makarić odgovorio je na prigovore tuženika u pisanom očitovanju od 18. siječnja 2025. (str. 335 spisa), u kojem navodi da u cijelosti ostaje kod pisanog nalaza i mišljenja od 16. srpnja 2024., te da je nalaz i mišljenje sačinio na temelju temeljem analize dinamike štetnog događaja, detaljne analize podataka iz spisu priložene medicinske dokumentacije, te vlastitog pregleda tužitelja. Analizirani su i drugi nepovoljni događaji, opisani u medicinskoj dokumentaciji tužitelja, no ocjena kvalifikatornih okolnosti odnosi se isključivo na predmetni štetni događaj. Sudski vještak ističe da je tužitelju tijekom psihijatrijskog praćenja propisivana psihofarmakološka terapija, koju i dalje uzima. U odnosu na smanjenje životne aktivnosti sudski vještak navodi da se ista očituje u tužiteljevoj smanjenoj slobodi u osobnom, obiteljskom i socijalnom funkcioniranju, na način kako je opisano u psihičkom statusu pisanog nalaza i mišljenja. Slijedom svega navedenog sudski vještak je u cijelosti ostao kod pisanog nalaza i mišljenja. Nakon pisanog očitovanja sudskog vještaka od 18. siječnja 2025. tuženik na ročištu 28. veljače 2025. navodi da je sudski vještak u svom podnesku odgovorio na sve primjedbe tuženika te tuženik više nema primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka, a također tužitelj u podnesku od 14. veljače 2025. navodi da nema primjedbi na nalaz i mišljenje sudskog vještaka, te specificira tužbeni zahtjev u skladu sa provedenim vještačenjem.

14.3. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje sudskog vještaka, budući da je sačinjen stručno, jasno i obrazloženo te na temelju relevantne medicinske dokumentacije i osobnog pregleda tužitelja. Sudski vještak je jasno i argumentirano odgovorio na sve prigovore tuženika, te nakon pisanog očitovanja sudskog vještaka od 18. siječnja 2025. stranke više nisu imale primjedbi na nalaz i mišljenje.

15. Na okolnost utvrđivanja težine nastalih povreda u štetnom događaju, na ročištu 28. veljače 2025. saslušan je tužitelj u svojstvu parnične stranke (str. 346 – 347 spisa). Tužitelj tom prilikom u bitnome navodi da je bio u radnom odnosu kod tuženika od 2014. godine do 10. kolovoza 2020. kada je umirovljen. Opisujući štetni događaj od 16. srpnja 2020. navodi da je toga dana kao radnik tuženika vozio kamion tegljač brzom cestom u Austriji i to nakon što je obavio istovar robe, te je vozio prema Beču gdje je trebao utovariti drugu robu. U jednom trenutku uočio je s desne strane ceste uz kolnik muškarca koji je trčao od parkiranog automobila prema autobusnoj stanici, pa je instinktivno krenuo kočiti i skretati u lijevu stranu, međutim taj muškarac je istrčao prema sredini kolnika, tužitelj ga nije mogao izbjeći i dogodio se sudar s desnim prednjim dijelom kamiona. Tužitelj navodi da je nakon nezgode bio jako uznemiren, vikao je i čupao si kosu. Tada je naišao prolaznik koji je izgleda bio doktor te je pregledao ozljeđenoga i smirio tužitelja, a zatim je došla policija koja je smirila tužitelja, ispitala ga je, nije našla nikakvih nedostataka kod njega niti kod kamiona, i pušten je da ide dalje, te nije nastavio za Beč nego je odvezao kamion u sjedište poslodavca. Uznemirenost se kod tužitelja pojačala kad je vozio kamion prema firmi, a pojačavala se svaki puta kad bi se sjetio ili pričao o tom događaju. Tužitelj navodi da je bio osposobljen za rad na siguran način, te da je kamion udovoljavao svim zahtjevima zaštite na radu. Tužitelj također navodi da je nakon štetnog događaja, pa sve do odlaska u mirovinu 10. kolovoza 2020. bio na bolovanju, te opisuje da je desetak dana nakon nezgode posjetio psihijatra, da prema preporuci psihijatra pije tablete za psihu i to dva puta dnevno po tri tablete. Nakon nezgode išao je na preglede kod psihijatra svakih mjesec dana, do dva mjeseca, te da i danas posjećuje psihijatra po potrebi.

15.1. Punomoćnik tuženika je prigovorio iskazu tužitelja u dijelu u kojem navodi da je posjetio psihijatra desetak dana nakon nezgode s obzirom da iz dokumentacije proizlazi da je psihijatra posjetio tri mjeseca nakon događaja, te također u dijelu koji se odnosi na učestalost posjeta psihijatru i uzimanja terapije. Očitujući se na prigovore tuženika punomoćnik tužitelja istakao je da je životno logično da se tužitelj ne može sjetiti točno svih detalja s obzirom na protek vremena, a tužitelj pojašnjava da je prvo išao na pregled kod svog liječnika koji mu je preporučio terapiju i uputio ga kod psihijatra, pa je nakon toga išao kod psihijatra.

15.2. Sud je iskaz tužitelja ocijenio vjerodostojnim u dijelu u kojem je suglasan sa nalazom i mišljenjem sudskog vještaka i priloženom dokumentacijom u spisu, s obzirom da je uvjerljiv, logičan, i detaljan. Sud ocjenjuje neosnovanima prigovore tuženika na iskaz tužitelja, s obzirom da je tužitelj sam ispravio svoje navode o posjeti psihijatru, te da je sudski vještak pravilno u svom nalazu i mišljenju utvrdio da tužitelj uzima terapiju propisanu po psihijatru.

16. Na temelju čl. 299. st. 2. ZPP-a neosnovan je prigovor tuženika da se medicinski nalaz tužitelja od 18. lipnja 2024. dostavljen u spis nakon zaključenja prethodnog postupka ne može koristiti kao dokaz, s obzirom na to da navedeni nalaz od 18. lipnja 2024. tužitelj očito bez svoje krivnje nije mogao dostaviti prije zaključenja prethodnog postupka 13. ožujka 2024. jer je nalaz nastao kasnije, stoga ga je na temelju čl. 299. st. 2. ZPP-a valjalo uzeti u obzir. Također je neosnovan prigovor tuženika da se medicinski nalaz tužitelja od 11. svibnja 2023. ne nalazi u spisu, pa se ne može koristiti u postupku, s obzirom da je navedeni nalaz dostavljen podneskom tužitelja od 11. svibnja 2023. u spis (str. 42 spisa), te je zajedno s tužbom dostavljen tuženiku.

17. Sukladno čl. 220. st. 2. ZPP-a ostale dokaze sud nije izvodio, s obzirom da je utvrdio da je činjenično stanje u dovoljnoj mjeri utvrđeno već izvedenim dokazima i priloženim ispravama, a stranke nisu imale daljnjih dokaznih prijedloga.

18. Slijedom provedenog dokaznog postupka i nespornih činjenica sud je utvrdio da je dana 16. srpnja 2019. tužitelj kao zaposlenik tuženika obavljajući redovne zadatke svog radnog mjesta vozača kamiona, tijekom vožnje u Austriji, uočio s desne strane ceste uz kolnik muškarca koji je trčao od parkiranog automobila prema autobusnoj stanici, pa je instinktivno krenuo kočiti i skretati u lijevu stranu, međutim taj muškarac je istrčao prema sredini kolnika, tužitelj ga nije mogao izbjeći i dogodio se sudar s desnim prednjim dijelom kamiona prilikom kojega je navedeni muškarac imenom JU pretrpio teške tjelesne ozljede . Tužitelj nije pretrpio tjelesne ozljede ali je doživio veliki šok, bio je jako uznemiren vikao je i čupao si kosu, a ozlijeđenom muškarcu pomoć su pružili prolaznici koji su smirivali tužitelja. Ubrzo su stigli hitna pomoć i policija. Hitna pomoć je pružila pomoć ozlijeđenom JU koji je helikopterom prebačen u bolnicu u Oberwartu. Policija je ispitala tužitelja te je utvrđeno da nema nikakvih nedostataka kod tužitelja kao vozača niti kod kamiona u vezi poštivanja prometnih i tehničkih propisa, a što proizlazi i iz dokumentacije u spisu. Nadalje, sud je na temelju priložene dokumentacije utvrdio da je tužitelj bio osposobljen za rad na siguran način, da je bio zdravstveno sposoban za rad, te da su bili ispunjeni svi zakonski uvjeti pravila zaštite na radu. Tužitelj nije odgovoran za prouzročenje prometne nezgode, što proizlazi iz činjeničnog opisa nezgode, te iz Obavještenja osumnjičeniku o obustavi postupka od 13. siječnja 2020. (str. 18 spisa) Državnog odvjetništva Eisenstadt o obustavi istražnog postupka protiv tužitelja. U međuvremenu je sudionik u prometnoj nezgodi pješak JU preminuo **.**.2019. uslijed upale pluća, te smrt nije uzročno-posljedično povezana s prometnom nezgodom kako proizlazi iz policijskog izvješća.

18.1. Iz priložene dokumentacije i pisanog nalaza i mišljenja sudskog vještaka od 15. srpnja 2024. proizlazi da se tužitelj uslijed uznemirenosti i psihičkih posljedica nastalih zbog sudjelovanja u prometnoj nezgodi obratio liječniku koji mu je propisao terapiju i uputio ga psihijatru, te je po preporuci liječnika zbog narušenja psihičkog zdravlja bio na bolovanju sve do umirovljenja 10. kolovoza 2020. Za to vrijeme tužitelj se liječio kod psihijatra, kod kojega je išao na redovite preglede, te je uzimao propisanu terapiju. Trajanje i težinu povreda psihičkog i duševnog zdravlja tužitelja, nastalih uslijed štetnog događaja pravilno je opisao sudski vještak, dr. Gordan Makarić u svom nalazu i mišljenju od 15. srpnja 2024. Sud je na temelju provedenog vještačenja utvrdio da je tužitelj uslijed predmetnog štetnog događaja od 16. srpnja 2019. na psihičkom planu razvio simptomatiku PTSP-a (F43.1), a između štetnog događaja i razvoja psihičkog poremećaja, postoji izravna uzročno-posljedična veza. Stoga je kod tužitelja došlo do povrede duševnog zdravlja. Sud je na temelju provedenog medicinskog vještačenja utvrdio da je tužitelj pri štetnom događaju pretrpio kratkotrajni primarni strah jakog intenziteta, zatim do smirivanja akutnih simptoma trpio je sekundarni strah umjerenog do jakog oscilirajućeg intenziteta sveukupno u trajanju do 3 dana, te potom umjereni oscilirajući strah sveukupno do 2 tjedna, a zatim slabiji oscilirajući strah u trajanju do 8 tjedana, uz kasni povremeni strah slabijeg intenziteta, u situaciji koja ga podsjeća na štetni događaj. Uslijed predmetnog štetnog događaja i navedenih povreda duševnog zdravlja tužitelju je smanjena ukupna životna aktivnost za 3%, a liječenje je završeno stabilizacijom psihičkih funkcija 11. svibnja 2023., kako proizlazi iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka.

19. Odredbom čl. 19. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23 - dalje: ZOO) propisano je da svaka fizička i pravna osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti pod pretpostavkama utvrđenim zakonom dok je čl. 1100. st. 1. ZOO-a propisano da će u slučaju povrede prava osobnosti sud, ako nađe da težina povrede i okolnosti slučaja to opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema.

20. Nadalje odredbom čl. 1095. st. 1. ZOO-a propisano je da tko drugome nanese tjelesnu ozljedu ili mu naruši zdravlje, dužan je nadoknaditi mu troškove liječenja i druge potrebne troškove s tim u vezi.

21. Odredbom čl. 111. st. 1. Zakona o radu ("Narodne novine" broj: 93/14, 127/17 i 98/19, 151/22 - dalje: ZR) propisano je da ako radnik pretrpi štetu na radu ili u svezi s radom, poslodavac mu je dužan štetu naknaditi po općim propisima obveznog prava. U postupku je temeljem izvedenih dokaza nedvojbeno utvrđeno da je tužitelj dana 16. srpnja 2019., za vrijeme radnog vremena, obavljajući redovni radni zadatak vozača kamiona pretrpio opisanu ozljedu na radu, u vidu neimovinske štete zbog povrede prava na duševno zdravlje, pri čemu je uzročno-posljedična veza između štetnog događaja i nastale štete odnosno povrede duševnog zdravlja tužitelja nedvojbeno utvrđena provedenim medicinskim vještačenjem.

22. Nadalje, prema odredbi čl. 25. Zakona o zaštiti na radu (Narodne novine broj 71/14, 118/14, 154/14 , 94/18, 96/18, dalje u tekstu: ZZR) ozljeda na radu i profesionalna bolest koju je radnik pretrpio obavljajući poslove za poslodavca smatra se da potječe od rada i poslodavac za nju odgovara po načelu objektivne odgovornosti. Pri tome poslodavac može biti oslobođen te odgovornosti ili mu se odgovornost može smanjiti ako je šteta nastala uslijed više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe, na koje poslodavac nije mogao utjecati, niti njihove posljedice izbjeći, unatoč provedenim mjerama zaštite na radu. U ovom slučaju ne postoji niti jedan od razloga isključenja ili smanjenja poslodavčeve odgovornosti, unatoč tome što su bile provedene sve mjere zaštite na radu. Sud nije utvrdio da je šteta prouzročena namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika, niti treće osobe, odnosno višom silom, stoga je neosnovan i prigovor tuženika o nepostojanju njegove odgovornosti kao poslodavca za predmetnu ozljedu na radu, a sam tuženik ni na koji način nije dokazao okolnosti koje bi isključile njegovu odgovornost. Naime u postupku je utvrđeno da tužitelj nije odgovoran za predmetnu prometnu nezgodu, a iz utvrđenog činjeničnog opisa štetnog događaja razvidno je da je tužitelj upotrijebio svu dužnu pažnju prilikom nezgode, time što je vidjevši pješaka uz cestu odmah počeo skretati na lijevu stranu ceste i povukao sigurnosnu kočnicu. Nadalje, iako je utvrđeno da je prometnu nezgodu namjerom ili krajnjom nepažnjom prouzročio pješak JU, ne može se govoriti da je šteta nastala protupravnom radnjom treće osobe, uslijed koje bi se tuženik oslobodio odgovornosti. Naime u obavljanju svog posla profesionalni vozači dolaze u situacije da ih mogu ugroziti drugi sudionici u prometu, pa u profesionalni rizik takvog posla, za koji odgovara poslodavac, spada i radnja drugog sudionika koja je uzrokovala prometnu nezgodu odnosno štetu. Takvo pravno stajalište zauzela je i sudska praksa u činjenično i pravno primjenjivim predmetima, pa tako odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev-615/08 od 30. rujna 2008., i broj Re-226/00 od 16. siječnja 2001., te presuda Županijskog suda u Splitu broj Gžri-264/2013 od 15. siječnja 2014.

22.1. Slijedom navedenoga, na temelju čl. 111. ZR-a i čl. 25. ZZR-a, za nastalu ozljedu na radu tužitelju odgovara poslodavac, ovdje tuženik.

23. Na temelju odredbe čl. 19. ZOO-a, a u vezi s čl. 1046. i čl. 1100. istog zakona, tužitelj ima pravo od tuženika zahtijevati naknadu neimovinske štete koju trpi zbog povrede prava osobnosti uslijed pretrpljene ozljede na radu. Provedenim dokazima sud je utvrdio da tužitelju pripada pravo na pravičnu novčanu naknadu za pretrpljeni strah i duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti na temelju čl. 1100. ZOO-a. Sud je u skladu s čl. 1100. st. 2. ZPP-a pri odlučivanju o naknadi neimovinske štete vodio računa o značenju povrijeđenoga dobra i cilju kome služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive s njezinom prirodom i društvenom svrhom.

24. Imajući u vidu u nalazu i mišljenju vještaka opisanu vrstu i intenzitet pretrpljenog straha i dužinu trajanja sud je primjerenom ocijenio naknadu u visini od 1.700,00 eura kako je zatražio tužitelj u podnesku od 27. siječnja 2025. Zbog navedenih povreda duševnog zdravlja tužitelju je smanjena radna i opća životna sposobnost za 3 % te trpi duševne boli zbog umanjenja životnih aktivnosti. Imajući u vidu dob tužitelja (rođen 1960. godine), očekivani životni vijek, činjenicu da je tužitelj umirovljenik, kao i težinu povreda, sud smatra da tužitelju na ime duševnih boli zbog smanjenja životne aktivnosti od 3% pripada primjerena naknada u iznosu od 500,00 eura, također kako je tužitelj precizirao u svom podnesku od 27. siječnja 2025. S obzirom na sve navedeno, te da težina povreda i okolnosti konkretnog slučaja daju tužitelju pravo na pravičnu novčanu naknadu, na temelju čl. 1100. st. 2. ZOO-a sud je utvrdio da tužitelju na ime naknade neimovinske štete pripada ukupan iznos od 2.200,00 eura.

25. Slijedom svega navedenog, sud je utvrdio da je tužitelj u predmetnom štetnom događaju pretrpio povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, te da mu na temelju čl. 1100. st. 1. i st. 2. ZOO-a pripada pravična novčana naknada za pretrpljenu neimovinsku štetu u iznosu od 2.200,00 eura, stoga je tuženiku naloženo isplatiti tužitelju navedeni iznos, dok je u preostalom iznosu od 4.037,97 eura zahtjev tužitelja za naknadom neimovinske štete s pripadajućim kamatama odbijen, odnosno odlučeno je kao u izreci presude.

26. Odredbom čl. 1103. ZOO-a propisano je da obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga. Sud je na temelju provedenog medicinskog vještačenja utvrdio da se zdravstveno stanje tužitelja stabiliziralo 11. svibnja 2023. kada je završeno liječenje. S obzirom da se opseg i stupanj konačnih i trajnih posljedica zadobivenih povreda te trajanje i intenzitet duševnih boli koje trpi tužitelj može utvrditi tek kada je završeno liječenje, sud smatra da je šteta nastala u tom trenutku, dakle 11. svibnja 2023., a identično pravno stajalište zauzeo je u pravno i činjenično primjenjivom predmetu Županijski sud u Rijeci u presudi broj Gž R 1888/2021-2 od 3. lipnja 2022. Stoga, zatezna kamata na iznos pravične novčane naknade teče od sljedećeg dana nakon dana nastanka štete, dakle od 12. svibnja 2023., stoga je sud tužitelju dosudio zatezne kamate na dosuđeni iznos od 12. svibnja 2023. pa do isplate. S obzirom da tužitelj potražuje zatezne kamate od dana podnošenja tužbe 7. ožujka 2023. do isplate, sud je odbio dio tužbenog zahtjeva koji se odnosi na zatraženi tijek zateznih kamata na dosuđeni iznos naknade neimovinske štete od 7. ožujka 2023. do 11. svibnja 2023. kao neosnovan.

26.1. Odluka o stopi zatezne kamate temelji se na odredbi čl. 29. st. 2. i st. 8. ZOO- a i Uredbi o izmjeni Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 156/22).

27. Sud je utvrdio da nije osnovan prigovor zastare tuženika, s obzirom na to da je šteta nastala tek završetkom liječenja i stabilizacijom psihičkog stanja tužitelja dana 11. svibnja 2023., a tužba je podnesena prije završetka liječenja 7. ožujka 2023., stoga zastara nije mogla nastupiti, sukladno odredbi čl. 139. st. 4 ZR-a koja se primijenjuje u ovom slučaju, s obzirom da se radi o potraživanju iz radnog odnosa.

28. S obzirom da je tužbeni zahtjev tužitelja u ukupnom iznosu od 6.237,97 eura, kako je postavljen u tužbi, djelomično prihvaćen u iznosu od 2.200,00 eura, a odbijen u preostalom iznosu od 4.037,97 eura, odluka o troškovima parničnog postupka donesena je sukladno odredbi čl. 154. st. 2. ZPP-a. a troškovi su odmjereni sukladno čl. 155. ZPP-a i Tarifi o nagradama i naknadi za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj: 138/23 - dalje: OT), s obzirom da je tužitelj zastupan po odvjetniku.

28.1. Sud je utvrdio da je tužitelj u pogledu visine tužbenog zahtjeva uspio s 35,27% (2.200,00 eura u odnosu na 6.237,97 eura), dok je u pogledu osnove tužbenog zahtjeva uspio sa 100%, dakle ukupno 67,63 %, dok je tuženik u pogledu visine tužbenog zahtjeva uspio s 64,73 %, a u pogledu osnove tužbenog zahtjeva s 0 %, dakle ukupno 32,36 %. Prema odredbi čl. 154. st. 2. ZPP-a parnični trošak određuje se na način da se od postotka uspjeha stranke koja je u većoj mjeri uspjela u parnici oduzima postotak stranke koja je uspjela u manjoj mjeri, te se zatim stranci koja je u većoj mjeri uspjela dodjeljuju priznati i svrhoviti troškovi u postotku koji preostane nakon navedenog obračuna. Slijedom navedenoga sukladno čl. 154. st. 2. ZPP-a tužitelj ima pravo na 35,27% (67,63 % umanjeno za 32,36 %) priznatih troškova.

28.2. .S obzirom da je vrijednost predmeta spora u ovom sporu između 1.327,01 eura i 13.272,00 eura, to je sukladno Tbr. 7/1 OT vrijednost pojedine radnje određena u visini od 100 bodova. Tužitelju je u cijelosti priznat zatraženi trošak za sastav tužbe od 7. ožujka 2023. u visini od 100 bodova (Tbr. 7/1 OT), za sastav obrazloženog podneska od 20. listopada 2023. u visini od 100 bodova (Tbr. 8/1 OT), za sastav obrazloženog podneska od 24. rujna 2024. u visini od 100 bodova (Tbr. 8/1 OT), za sastav obrazloženog podneska od 27. siječnja 2025. u visini od 100 bodova (Tbr. 8/1 OT), za zastupanje na ročištima 13. ožujka 2024. i 28. veljače 2025., za svako u visini od po 100 bodova (Tbr. 9/1 OT), te za pristup ročištu za objavu presude u visini od 50 bodova (Tbr. 9/3 OT). Na temelju čl. 155 ZPP-a tužitelju nije priznat trošak sastava dva podneska, i to od 25. listopada 2024. i od 14. veljače 2025. u visini od po 100 bodova za svaki, s obzirom da se u oba podneska tužitelj samo kratko očituje na podneske tuženika, od 22. listopada 2024. i od 3. veljače 2025., a isto je mogao učiniti i na ročištu za koje mu je priznat trošak, te prethodno nije zatražio niti dobio od suda pisano odobrenje za podnošenje tih očitovanja, sukladno čl. 299.s. st. 2. ZPP, stoga sukladno čl. 155. ZPP-a navedeni podnesci nisu bili potrebni za vođenje ovog postupka. Tužitelju također nije priznat traženi trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 200,00 eura, te sudske pristojbe na presudu u iznosu od 300,00 eura, s obzirom da su radnici u radnim sporovima na temelju čl. 11. st. 1. toč. 3. Zakona o sudskim pristojbama (''Narodne novine'' broj: 118/18, 51/23) oslobođeni plaćanja sudskih pristojbi, pa navedeni trošak za tužitelja nije nastao. Nadalje, tužitelju je priznat trošak prijevoda dokumentacije po sudskom tumaču na temelju Tbr. 48/1 OT, s obzirom da se radi o trošku koji je bio potreban za vođenje postupka, i to, kako proizlazi iz računa sudskog tumača od 25. studenoga 2022. i potvrde plaćanja od 28. studenoga 2022. (str. 350-352 spisa), u iznosu od 165,90 eura / 1.250,00 kn, a ne u iznosu od 1.250,00 eura kako je zatražio tužitelj, s obzirom da navedeni iznos nije potkrijepljen dokazima.

28.3. Slijedom navedenoga tužitelju je priznat ukupni trošak u visini od 650 bodova, što prema vrijednosti jednog boda od 2,00 eura (Tbr. 54 OT), ukupno iznosi 1.300,00 eura, odnosno uvećano za pripadajući PDV po stopi od 25% (Tbr. 46 OT) u iznosu od 325,00 eura, ukupno 1.625,00 eura. Sukladno gore navedenom obračunu, u skladu s čl. 154. st. 2. ZPP-a, tužitelju pripada pravo na 35,27 % priznatih troškova, stoga tužitelju na ime parničnog troška pripada 573,14 eura (35,27% od 1.625,00 eura), odnosno uvećano za trošak medicinskog vještačenja koji je predujmio tužitelj u visini od 300,00 eura, te za trošak prijevoda dokumentacije po sudskom tumaču u iznosu od 165,90 eura, sveukupno 1.039,04 eura, dok je u preostalom iznosu od 1.885,96 eura zahtjev tužitelja za naknadom parničnog troška odbijen kao neosnovan. S obzirom da se tuženik protivio djelomičnom povlačenju tužbe, odnosno da je sud odlučivao o ukupno postavljenom tužbenom zahtjevu u tužbi, neosnovan je zahtjev tuženika za naknadom troškova parničnog postupka pozivom na čl. 158. st. 1. ZPP-a, te je na temelju čl. 154. st. 2. zahtjev tuženika za naknadom troškova parničnog postupka u cijelosti odbijen kao neosnovan.

29. Odluka o kamati na parnični trošak donesena je sukladno odredbi čl. 151. st. 3. ZPP-a koja propisuje da parnični troškovi obuhvaćaju i zatezne kamate od dana donošenja odluke kojom je naloženo plaćanje troškova postupka.

30. Slijedom svih navedenih i obrazloženih razloga odlučeno je kao u izreci presude.

U Zagrebu 18. travnja 2025.

Sudac:

Siniša Marinović

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana računajući od dana objave iste. Žalba se podnosi putem ovog suda u četiri primjerka, a o istoj odlučuje županijski sud.

DNA:

1. tužitelju po punomoćniku

2. tuženiku po punomoćniku