REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U POŽEGI

Sv. Florijana 2, Požega

Poslovni broj: Pn-48/2022-23

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Požegi, po sucu ovog suda Anamariji Kovačević Turac kao sucu pojedincu, u parničnom predmetu tužiteljice ĐZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Petru Krniću, odvjetniku u Slavonskom Brodu, protiv I-tuženika CZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], II-tuženika ĆZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku OD Hećimović & partneri d.o.o. iz Slavonskog Broda i III-tuženika OZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Tomislavu Džepina, odvjetniku u Slavonskom Brodu, radi naknade štete, nakon glavne rasprave održane 4. ožujka 2025. u nazočnosti tužiteljice osobno uz punomoćnika, punomoćnika II i III tuženika, dana 18. travnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženicima CZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], ĆZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] i OZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], sa boravištem u [adresa] da solidarno tužiteljici ĐZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], na ime naknade štete, isplate iznos od 4.000,00 eura sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od 25. siječnja 2014. po stopi zatezne kamate koje odgovara visini eskontne stope HNB uvećane za pet postotnih poena do 31. srpnja 2015. godine, a od 01. kolovoza 2015. godine pa do isplate, po prosječnoj kamatnoj stopi na stanje kredita odobrenih za razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećano za tri postotna poena, u roku od 15 dana.

II Odbija se tužbeni zahtjev u preostalom dijelu za iznos 4.000,00 eura.

III Svaka stranka snosi svoj trošak postupka.

IV. Punomoćniku tužitelja Petru Krniću odvjetniku u Slavonskom Brodu, odmjerava se naknada troška prijevoza u iznosu od 22,40 eura te će se odmjereni iznos isplatiti na teret Državnog proračuna Republike Hrvatske u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica ĐZ zastupana po punomoćniku podnijela je tužbu protiv I, II i III tuženika u kojoj navodi da su presudom Općinskog suda u Slavonskom Brodu broj K-415/2014-103 od dana 5. studenog 2019., a koja je potvrđena presudom Županijskog suda u Splitu broj Kž-349/2020-5 od dana 2. ožujka 2021., tuženi proglašeni krivima za izvršenja kaznenog djela iz čl. 229. i 332. KZ na štetu tužiteljice, i to što su tijekom noći 24/25. siječnja 2014. na groblju u Slavonskom Brodu iz pet grobnica u vlasništvu oštećenika otuđili, na način kako je to opisano u citiranoj presudi, novac, zlatni nakit i druge pokretne stvari veće vrijednosti. Oštećenici, među kojima je i tužiteljica, sa imovinskopravnim zahtjevom su upućeni u parnicu.

1.1. Iz grobnice u vlasništvu tužiteljice ĐZ, od strane tuženih, otuđen je novac koji je bio u odjeći pokojnika u iznosu od 3.000,00 eura, jedna zlatna narukvica vrijedna 2.000,00 eura, jedan lančić vrijedan 1.000,00 eura, jedan prsten vrijedan 1.000,00 eura i jedan sat vrijedan 1.000,00 eura, pri čemu visina prouzročene štete iznosi ukupno 8.000,00 eura, odnosno u protuvrijednosti 60.000,00 kuna.

1.2.Tužiteljica je tuženima uputila odštetni zahtjev od 29. travnja 2021., koji su I. i II. tuženi otklonili putem svojih punomoćnika, dok III. tuženi nije udovoljio istom u danom roku.

1.3. Kako nesporno proizlazi da su tuženi odgovorni za počinjenu štetu, to se predlaže naslovnom sudu da temeljem odredbi čl. 1089. ZOO-a nakon provedenog postupka donese presudu kojom se nalaže I, II i III tuženicima da solidarno tužiteljici ĐZ na ime naknade štete, isplate iznos od 60.000,00 kuna sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od 25. siječnja 2014. do isplate.

2. U odgovoru na tužbu III tuženik OZ se usprotivio tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti. Naveo je da iz provedenih dokaza u predmetu posl.br. K-415/2014, vođenim pred Općinskim sudom u Slavonskom Brodu jasno proizlazi kako trećetuženik nijedan od navodno otuđenih predmeta nije zadržao za sebe niti je dobio novac eventualnom prodajom nakita, jer je trećetuženik putem prisile od strane ponajprije prvotuženika (prijetnja pištoljem) samo pomagao prvo i drugotuženom na način da je svijetlio baterijskom lampom. Tužiteljica nije dokazala aktivnu legitimaciju u ovom predmetu, niti je predložila odgovarajuće dokaze. Također, tužiteljica ničim nije dokazala koji su se predmeti nalazili u oštećenoj grobnici, a kakvom se eventualnom nakitu radi, kao i o količini novca koji se nalazio unutar grobnice, niti je predložila odgovarajuće dokaze. Trećetuženik se protivi provođenju gospodarskog vještačenja kako je to predloženo u tužbi, a sve zbog već naprijed istaknutih prigovora. Slijedom navedenog, trećetuženik predlaže odbiti tužitelja sa tužbenim zahtjevom u cijelosti, uz obvezu naknade parničnog troška trećetuženiku.

2.1. ĆZ, II tuženik, očitovao se na tužbu podneskom od 5.10.2021. na način da se nalazi na izdržavanju kazne zatvora u Kaznionici u Požegi do 28. lipnja 2022. trenutno nije u mogućnosti udovoljiti tužbenom zahtjevu no da je spreman i obvezuje se po izlasku iz Kaznionice u 24 jednake mjesečne rate otplatiti razmjerni dio duga tj. 1/3 od 60.000,00 kuna glavnice, odnosno 20.000,00kn glavnice s pripadajućim kamatama troškova suda. Međutim podneskom od 13.5.2022. tuženik je obavijestio sud da je angažirao punomoćnike i dostavi punomoć za zastupanje. Na pripremnom ročištu održanom dana 21.srpnja 2022. II tuženik po punomoćniku se usprotivio tužbi i tužbenom zahtjevu, ne osporava osnovu, ali osporava visinu tužbenog zahtjeva.

2.2. CZ, I tuženik, nije dostavio odgovor na tužbu iako mu je tužba uz poziv na davanje odgovora na tužbu s upozorenjima uredno dostavljena.

3. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u presudu Općinskog suda u Sl. Brodu K- 415/2014-103 od 5. studenog 2019., odluku Županijskog suda u Splitu Kž 349/2020-5 od 2. ožujka 2021., pisani nalaz i mišljenje vještaka Branka Glasnovića od 6. veljače 2024. te ga je saslušao na glavnoj raspravi, izvršio je uvid u ostale priloge i podneske u spisu i saslušao tužiteljicu ĐZ i II tuženika ĆZ u svrhu dokazivanja.

4. Nakon provedenog dokaznog postupka, analizirajući dokaze sukladno čl. 8. Zakona o parničnom postupku, ("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22, dalje: ZPP) sud je zaključio da je tužbeni zahtjev tužiteljice djelomično osnovan do iznosa od 4.000,00 eura.

5. U postupku je sporna osnova i visina tužbenog zahtjeva.

6. Nesporno je da su I, II i III tuženik u kaznenom postupku koji se vodio kod Općinskog suda u Slavonskom Brodu pod broj K-415/2014 proglašeni krivima za kazneno djelo iz čl. 229. i 332. KZ na štetu tužiteljice na način da su tijekom noći 24/25. siječnja 2014. na groblju u [adresa] iz pet grobnica otuđili novac, zlatni nakit i druge pokretne stvari veće vrijednosti i da su oštećenici među kojima je i tužiteljica sa imovinskopravnim zahtjevom upućeni u parnicu.

7. Uvidom u presudu Općinskog suda u Slavonskom Brodu br. K-415/2014-103 od dana 5. studenog 2019., a koja je potvrđena presudom Županijskog suda u Splitu broj Kž-349/2020-5 od dana 2. ožujka 2021. utvrđeno je da su CZ, Đ i OZ proglašeni krivima jer su tijekom noći 24/25. siječnja 2014. u [adresa] na gradskom groblju u dijelu pravoslavnog groblja zajedno i prema prethodnom dogovoru u nakani neovlaštenog pribavljanja predmeta zlatnog nakita i drugih vrijednih predmeta sa ljudskih posmrtnih ostataka metalnom polugom uklonili kamene ploče sa 5 grobnica, vlasništvo NZ, ĐZ, FZ, ZZ i ČZ, otvorili poklopce drvenih ljesova i podesnim škarama isjekli limene ljesove kroz koje otvore su sa posmrtnih ostataka pokojnika uzeli i odnijeli više pronađenih predmeta zlatnog nakita u vidu lančića, narukvica, ogrlica i prstenja, a iz grobnice vlasništvo ĐZ uzeli i odnijeli još 3.000,00 eura u raznim apoenima, oštetivši za iznos od oko 35.000,00 kuna, dakle provaljivanjem da dođu do stvari iz zatvorenih prostora tuđe pokretnine stvari oduzeli drugome s ciljem da ih protupravno prisvoje te na drugi način grubo oskvrnuli više grobova.

7.1.Time su počinili kazneno djelo protiv imovine – teške krađe, opisano u čl. 229 stavak 1 Kaznenog zakona, a u vezi čl. 228 stavak 1 Kaznenog zakona i kazneno djelo protiv javnog reda – povreda mira pokojnika, opisano i kažnjivo prema čl. 332 stavak 1 Kaznenog zakona u vezi članka 51., 52. i 39. Kaznenog zakona.

8. Temeljem odredbe čl. 12. st. 3. ZPP-a u parničnom postupku sud je u pogledu postojanja kaznenog djela i kaznene odgovornosti učinioca vezan za pravomoćnu presudu kaznenog suda kojom se optuženik oglašava krivim.

9. Dakle nije sporno da je počinjeno kazneno djelo prema oštećenoj na način da su tuženici grubo oskvrnuli više grobova provaljivanjem u grobnice, tako i u grobnicu tužiteljice i odnijeli više pronađenih predmeta zlatnog nakita iz grobnica u vidu lančića, narukvica, ogrlica i prstenja, a u kaznenoj presudi se navodi i da su iz grobnice vlasništvo ĐZ uzeli i odnijeli još 3.000,00 eura u raznim apoenima.

10. Obzirom u ovom postupku tužiteljica postavlja zahtjev za naknadu štete i to potražuje novčani iznos od 3.000,00 eura, te iznos u vrijednosti jedne zlatne muške narukvice vrijedne 2.000,00 eura, jednog muškog lančića sa privjeskom u obliku križa vrijednog 1.000,00 eura, jednog muškog prstena vrijednog 1.000,00 eura i jednog ručnog sata sa zlatnom narukvicom marke Rolex vrijednog 1.000,00 eura, ukupno 8.000,00 eura, odnosno u protuvrijednosti 60.000,00 kuna, a nakit nije u kaznenom postupku oduzet odnosno pronađen, na sporne okolnosti (količine, vrste i vrijednosti otuđenog nakita, sata i novca) sud je saslušao tužiteljicu i II tuženika.

11. Tužiteljica ĐZ saslušana u svrhu dokazivanja iskazala je da su iz grobnice njenog pokojnog supruga SZ na groblju u [adresa] otuđeni novci u iznosu 3.000,00 eura, te zlatni nakit, i to prsten, narukvica i lančić te sat. Stvari su se nalazile u grobnici jer je kod njih običaj da se prilikom sahrane dariva pokojnik. Da je bilo 3.000,00 eura zna jer kada su dolazili rodbina i prijatelji na sahranu, u otvoren lijes koji se nalazio u kući, a kasnije i na groblju, davali novce, koje je ona potom izbrojala i stavila u novčanik koji je stavila u lijes. Isto tako njen suprug je sahranjen sa zlatnim nakitom koji mu je darovan još dok je bio bolestan i dok su ga rodbina i prijatelji obilazili, tako da je sahranjen sa prstenom, narukvicom i lančićem te satom. Zlatni nakit je bio od bijelog zlata, radi se o muškom nakitu, prsten je izgledao kao burma sa malim dijamantima, narukvica je bila po njenoj procjeni srednje debljine, također od bijelog zlata a lančić je imao privjesak u obliku križa, također s malim dijamantima. Obzirom je ovaj nakit darovan nema račune za isti. Što se tiče muškog sata, radi se o Rolexu u vrijednosti od 3.000,00 - 4.000,00 eura, a zna da je vrijednost tolika jer toliko vrijedi jer je kupljen za te novce, a zatim darovan. Kupili su mu ovaj dar njena djeca i nećaci, ima troje djece tako da je njih četvero- petero kupilo ovaj sat. Zna vrijednost nakita koji je utužen i kako je navela u tužbi iz razloga što je pitala koliko je što koštalo kad su darivali njenog muža. Ona im je rekla da to ne rade, da ne trebaju toliko darivati ali oni su htjeli jer su jako voljeli njenog muža. Zlatnu narukvicu je procijenila na 2.000,00 eura jer su joj tako rekli prilikom darovanja da košta. Isto tako, lančić je vrijedan 1.000,00 eura, prsten isto tako. Kad ju se pita kako to da je utužila vrijednost sata u iznosu 1.000,00 eura a danas iskazuje da je Rolex vrijedan 3.000,00- 4.000,00 eura odgovorila je da Rolex danas vrijedi koliko je navela na raspravi. Na pitanje je li sat Rolex imao kožnu narukvicu ili zlatnu, odgovorila je da je imao zlatnu narukvicu. Iskazala je da se razboljela nakon događaja u kojem je otvorena grobnica i to sve joj je bilo teško proživjeti i nije joj cilj u ovom postupku tužiti više nego što je vrijednost otuđenih stvari. Istakla je da je kod C običaj da kad se nekog jako voli, onda ga se i daruje što se više može, kako bi na drugom svijetu imao sređene materijalne prilike i svi skupljaju novce kako bi mu se kupio dar. Daje koliko tko može, daje se i po 100,00 do 200,00 eura, a dođe puno ljudi, pri čemu njena djeca i nećaci rade u Italiji. Njen suprug je umro u 41. godini tako da je to bila velika tuga. Iskazala je da je njena obitelj srednjih imovinskih prilika, a imaju rodbine koja je bogata i koja je siromašna. Iskazala je i da nema fotografije nakita. Na pitanje kako zna da je prsten bio obložen dijamantima, a ne cirkonima, odgovorila je da su joj rekli prilikom darovanja, a ona ih zna razlikovati.

12. II tuženik ĆZ, iskazao je da ne zna koja grobnica pripada tužiteljici odnosno njenom pok. suprugu, ne zna što je iz iste otuđeno i koliko bi bila vrijednost otuđenog. Ne zna što je sveukupno otuđeno i ne zna da li je bilo novca. Ne zna ni gdje su te stvari završile. Iskazao je da nije uopće bio prisutan prilikom događaja za koji ga se tereti.

13. Na temelju ovako provedenog postupka sud smatra utvrđenim da su iz grobnice u vlasništvu tužiteljice otuđeni novac i nakit. Sud je vezan za pravomoćnu presudu kaznenog suda kojom su I,II i III tuženici oglašeni krivima, tako da iskaz II tuženika da nije uopće bio prisutan prilikom događaja za koji ga se tereti sud ne cijeni istinitim, a II tuženik je prvotno izjavio da je spreman i obvezuje se po izlasku iz Kaznionice otplatiti razmjerni dio duga, a potom da osporava visinu ali ne i osnovu tužbenog zahtjeva čime je priznao štetni događaj iz kojeg proizlazi njegova odgovornost. Odgovornost III tuženika OZ koji je osporio tužbeni zahtjev u cijelosti i I tuženika koji se nije očitovao o tužbenom zahtjevu također proizlazi iz kaznene presude.

14. Sud prihvaća iskaz tužiteljice istinitim u dijelu da joj je otuđen novčani iznos od 3.000,00 eura obzirom to odgovara i utvrđenju iz kaznene presude. Naime činjenica je da u romskoj zajednici postoji običaj da se pokojnike dariva. Pokojnici se najprije dopremaju u obiteljsku kuću u otvorenom lijesu, gdje ih se dariva, kako je to iskazala tužiteljica, a po tome se transportiraju na mjesno groblje, gdje se ponovno lijes otvara prilikom vjerskog obreda, te na groblju osobe koje nisu darivale pokojnika dolaze sa darovima ili novcem. Tužiteljica je iskazala da je prebrojala novčani iznos koji je darivan pokojniku prije nego ga je stavila u novčanik koji je stavila u lijes. Obzirom se iznos od 3.000,00 eura navodi i u kaznenoj presudi, sud poklanja vjeru tužiteljici za navedeni iznos. Sud cijeni i okolnost da se radilo o mlađoj muškoj osobi i da je darivan od brojne rodbine te da je realno mogao biti darivan u navedenom iznosu a što je sve u skladu sa romskim običajima.

14.1. Isto tako je tužiteljica iskazala i da je njen suprug je sahranjen sa zlatnim nakitom koji mu je darovan još dok je bio bolestan i dok su ga rodbina i prijatelji obilazili, tako da je sahranjen sa prstenom, narukvicom i lančićem te satom. Sud poklanja vjeru iskazu tužiteljice i u dijelu da je pokojnik sahranjen sa zlatnim nakitom koji je tužiteljica navela, a što odgovara i utvrđenju u kaznenoj presudi da su tuženici odnijeli predmete zlatnog nakita u vidu lančića, narukvica, ogrlica i prstenja, za što su i pravomoćno proglašeni krivima. Stoga sud smatra utvrđenim da je iz grobnice tužiteljice otuđen zlatni nakit (lančić od bijelog zlata, prsten i narukvica) ali ne i da je otuđen sat.

14.2. Naime, sud je izvršio uvid u pravomoćnu presudu Općinskog suda u Slavonskom Brodu br. K-415/2014 te utvrdio da je tužiteljica iskazala u kaznenom postupku saslušana kao svjedok kako raspolaže saznanjima da je u vremenskom periodu od 24/25. siječanj 2014. godine u [adresa] na Gradskom groblju u dijelu pravoslavnog groblja netko podigao ploču sa groba njenog muža HZ, te uzeo zlatni lančić od bijelog zlata, prsten i narukvicu također od bijelog zlata, dok sat nije odnesen, a iz novčanika je odneseno oko 3.000,00 eura. Iskazala je i da ne može procijeniti vrijednost zlatnog nakita koji je odnesen.

14.3. Dakle u kaznenom postupku tužiteljica saslušana kao svjedok je iskazala da je iz njene grobnice otuđen zlatni nakit, ali da sat nije odnesen i zatim ponovila da sat koji nije odnesen iz lijesa je bio Rolex, a po njenoj procijeni vrijedan 3.000 do 4.000 eura. Stoga sud ne poklanja vjeru iskazu tužiteljice saslušane u svrhu dokazivanja u ovom postupku da je otuđen sat marke Rolex obzirom je kontradiktoran iskazu danom u kaznenom postupku, a tužiteljica nije priložila niti jedan dokaz u suprotno. Isto tako se ne navodi u kaznenoj presudi da bi bio otuđen sat iz grobnica. Stoga je sud u navedenom dijelu zahtjeva tužiteljicu odbio.

14.4. Prema opisu tužiteljice proizlazi da se radilo o novim stvarima, a u podnesku od 23.2.2023. tužiteljica je navela da u romskoj zajednici postoji običaj da muškarci nose debele zlatne lančiće sa izraženim privjescima, zatim zlatne muške narukvice, kao i zlatno prstenje, uključujući zlatno prstenje sa uzorcima dijamanata. Tužiteljica smatra da bi vještak gospodarske struke trebao, s obzirom na opis stvari, utvrditi prosječnu cijenu otuđenih stvari na dan vještačenja.

15. Obzirom u spisu nema fotografija nakita niti se može odrediti gramaža i vrijednost nakita, sud je imenovao vještakom gospodarske struke u ovom postupku zlatara Branka Glasnovića iz Požege sa nalogom da na temelju podataka iz sudskog spisa odredi vrijednost zlatnog nakita (prodajna cijena) i to: zlatne muške narukvice prosječne vrijednosti, ukoliko je moguće, a ukoliko nije moguće izraziti prosječnu vrijednost, odrediti najnižu vrijednost muške zlatne narukvice, muškog prstena (burme) prosječne vrijednosti, ukoliko je moguće, a ukoliko nije moguće izraziti prosječnu vrijednost, odrediti najnižu vrijednost muškog prstena (burme), muškog lančića s privjeskom u obliku križa prosječne vrijednosti, ukoliko je moguće, a ukoliko nije moguće izraziti prosječnu vrijednost, odrediti najnižu muškog lančića i najnižu vrijednost privjeska u obliku križa.

15.1. Sudski vještak je dostavio svoj pisani nalaz dana 6.2.2024. u kojemu je je naveo da za zlatnu mušku narukvicu prosječna prodajna cijena iznosi 350,00 eura. Najniža cijena muške narukvice proizlazi iz najmanje moguće smislene gramaže zlata jedne takve narukvice. Ona iznosi minimalno 2 grama. A) u 14-karatnoj verziji cijena bi iznosila 2 g x 76,00 = 152,00 eura, b) u 18-karatnoj verziji cijena bi iznosila 2 g x 97,00 = 194,00 eura. Zlatni muški prsten (burma): prosječna prodajna cijena iznosi 300,00 eura. Najniža cijena muške burme proizlazi iz najmanje moguće smislene gramaže zlata jednog takvog prstena. Ona iznosi minimalno 1,5 grama. A) u 14-karatnoj verziji cijena bi iznosila 1,5 g x 76,00 eura = 114,00 eura, b) u 18-karatnoj verziji cijena bi iznosila 1,5 g x 97,00 eura = 145,50 eura. Zlatni muški lančić prosječna prodajna cijena iznosi 500,00 eura. Najniža cijena muškog zlatnog lančića proizlazi iz najmanje moguće smislene gramaže zlata jednog takvog Iančića. Ona iznosi minimalno 2 grama. A) u 14-karatnoj verziji cijena bi iznosila 2 g x 76,00 = 152,00 eura, b) u 18- karatnoj verziji cijena bi iznosila 2 g x 97,00 = 194,00 eura.

15.2. Sud je dao nalog vještaku da procjeni i vrijednost ručnog sata sa zlatnom narukvicom marke Rolex, te je vještak utvrdio da je dana 05.02.2024. izvršio uvid u modele i cjenike satova marke Rolex kod ovlaštenog distributera u Republici Hrvatskoj a to je tvrtka ,Mamić 1970", Frane Petrića 7, 10 000 Zagreb: www.mamic.hr , privitak 3 stranice. Novi satovi marke Rolex s izvedbom zlatne narukvice mogu se kupiti u modelima „Daytona" Od 21.250,00€ na više, modelima „Datejust 31" Od 33.950,00€ na više, modelima „Day-Date 36" Od 40.800,00€ na više, modelima „GMT Master Il" Od 41.700,00€ na više, modelima „LadyDatejust Od 31.100,00 € na više, modelima „Sky-Dweller" Od 51.600,00€ na više, modelima submariner Date" Od 41.800,00€ na više i modelima „Yacht-Master Il" Od 45.800,00€ na više. Cijena rabljenih satova ovisi o modelu, godištu i stanju. Ispravni satovi ne gube puno na vrijednosti, rijetki- kako kolekcionarski modelu mogu i dobiti na vrijednosti. Vještak napominje da se navedene cijene odnose na originalne satove koje distributer isporučuje s pripadajućim, unikatnim certifikatom za svaki prodani sat, kojeg je vlasnik dužan čuvati i nositi sa sobom kod npr. prelaska državnih granica.

15.3. Međutim sud se nije upuštao u ocjenu vrijednosti sata obzirom ne prihvaća iskaz tužiteljice u navedenom dijelu da je otuđen sat.

16. Nakon provedenog vještačenja tužiteljica je u cijelosti prihvatila nalaz i mišljenje sudskog vještaka te je uredila tužbeni zahtjev na način da potražuje ukupno iznos od 40.575,00 eura i to za ručni sat srednju vrijednost odnosno iznos od 36.425,00 eura, daljnje iznose za narukvicu, prsten i lančić, tužiteljica u cijelosti prihvaća, tako da za otuđene predmete u svezi nakita tužiteljica ukupno potražuje 37.575,00 eura, te za otuđenje gotovog novca 3.000,00 eura ili ukupno 40.575,00 eura.

17. II tuženik se podneskom od 20.2.2024. usprotivio povećanju tužbenog zahtjeva jer je tužiteljica već prilikom pokretanja parničnog postupka mogla i trebala pravilno i jasno precizirati visinu svog tužbenog zahtjeva, budući je već u tom trenutku znala vrijednost zlatnog nakita. U odnosu na provođenje dokaza gospodarskim vještačenjem po vještaku Branku Glasnović iz Požege navodi da predmetni vještak nije na popisu stalnih sudskih vještaka i sudskih procjenitelja Ministarstva pravosuđa i uprave, niti na popisu Hrvatskog društva sudskih vještaka i procjenitelja, pa tako niti na popisu sudskih vještaka Županijskog suda u Slavonskom Brodu.

17.1. Naime, sukladno Pravilniku o sudskim vještacima, točnije temeljem čl. 31. istog, propisano je kako stalni sudski vještak u obavljaju poslova sudskog vještačenja koristi svoj pečat. U konkretnom slučaju vještak na predmetno vještačenje nije otisnuo svoj pečat, niti je isto digitalno potpisao kvalificiranim elektroničkim potpisom, čak štoviše predmetno vještačenje je samo vlastoručno potpisao. Slijedom navedenog II tuženik ističe kako predmetni vještak nije kvalificirana i stručna osoba koja je u konkretnom predmetu mogla sudjelovati u izradi nalaza i mišljenja.

18. Na glavnoj raspravi održanoj dana 4. veljače 2025. sud je odbio preinaku tužbe povećanjem tužbenog zahtjeva iz podneska tužiteljice od 8. veljače 2024. obzirom je zaključen prethodni postupak, a provedenim vještačenjem nisu utvrđene nove činjenice o kojima ovisi visina tužbenog zahtjeva.

19. Također je sud odbio dokazni prijedlog II tuženika za provođenjem novog gospodarskog vještačenja. Naime točno je da je sud imenovao za vještaka osobu koja nije na popisu stalnih sudskih vještaka iz razloga što na popisu stalnih sudskih vještaka i sudskih procjenitelja Ministarstva pravosuđa i uprave, pa tako niti na popisu sudskih vještaka Županijskog suda u Slavonskom Brodu nema na području Županijskog suda u Slavonskom Brodu vještaka gospodarske struke sa potrebnim stručnim znanjima za ovaj postupak (zlatara) u kojem slučaju je sudu dozvoljeno imenovati za sudskog vještaka osobu sa potrebnim znanjima. Naime sukladno odredbi čl. 252 ZPP-a vještaci se određuju u prvom redu iz redova sudskih vještaka za određenu vrstu vještačenja. Dakle nema zapreke da se za određeni predmet imenuje za vještaka osoba sa specifičnim stručnim znanjem vezanim za taj postupak. Osim toga u konkretnoj pravnoj stvari osoba određena za vještaka sudu je trebala okvirno dati prosječnu prodajnu cijenu zlata i najnižu cijenu koja proizlazi iz najmanje moguće smislene gramaže, dakle radi se o cjeniku zlata bez izvođenja posebnih zaključaka određenog vještaka.

20. Saslušan na glavnoj raspravi sudski vještak je u cijelosti ostao kod svog pisanog nalaza i mišljenja. Iskazao je da nije imao zlatni nakit kako bi odredio točnu cijenu nakita, ali je dao svoje mišljenje na način da se rukovodio cjenikom zlata kojim se i inače rukovodi i u kojemu ima raspon cijena od 300,00 eura pa na dalje. Na pitanje da li je utvrđivao minimalnu cijenu za npr. muški nakit, narukvica odgovorio je da se rukovodio najnižom gramažom muškog nakita pa tako kad je u pitanju cijena muške narukvice je dao i mišljenje na bazi 2 grama koliko najmanje iznosi težina muške narukvice za odraslu osobu. Ispod 2 grama bi se radilo o narukvicama za djecu. Na isti način se rukovodio najnižom gramažom za zlatni muški prsten i zlatni muški lančić. Ista je cijena za bijelo i žuto zlato.

21. Sud je prihvatio nalaz i mišljenje sudskog vještaka te obzirom na izostanak nakita kojemu treba utvrditi vrijednost, izostanak fotografija i drugih materijalnih dokaza u spisu, prihvatio iskaz tužiteljice da je otuđena zlatna muška narukvica i s ove osnove joj priznao prosječnu prodajnu cijenu muške narukvice 350,00 eura te je odbio tužiteljicu u preostalom iznosu do 2.000,00 eura. U odnosu na muški prsten priznao prosječnu cijenu muške burme u iznosu od 300,00 eura te je odbio u preostalom iznosu do 1.000,00 eura. U odnosu na zlatni muški lančić sud je priznao cijenu muškog lančića u iznosu od 350,00 eura te je odbio u preostalom iznosu do 1.000,00 eura.

22. Tako je sud ukupno dosudi tužiteljici iznos od 1.000,00 eura s osnove nakita i 3.000,00 eura s osnove novčanog iznosa, dakle ukupno 4.000,00 eura, dok ju je za preostali iznos od 4.000,00 eura odbio.

23. Za štetu koju prouzroči više osoba zajedno, kao što je ovdje slučaj jer se radi o šteti koju je više osoba prouzročilo zajedno počinjenjem kaznenog djela, svi sudionici odgovaraju solidarno, a kako to proizlazi iz odredbe čl. 1107. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18 i 126/21, 114/22, 156/22, 155/23 – dalje ZOO).

24. Odluka o trošku parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 4. ZPP-a, obzirom su stranke djelomično uspjele u parnici u jednakim dijelovima, tako da svaka stranka snosi svoj trošak postupka.

25. Punomoćnik tužiteljice u ovom postupku potražuje i trošak prijevoza na relaciji [adresa].

25.1.Tužiteljica je podnijela tužbu protiv tuženika Općinskom sudu u Slavonskom Brodu kao stvarno i mjesno nadležnom sudu.

25.2. Sutkinja ovlaštena za obavljanje poslova sudske uprave Županijskog suda u Slavonskom Brodu koji je sukladno odredbi članka 2. stavak 1. točka 8. Zakona o područjima i sjedištima sudova ("Narodne novine" broj 67/2018 i 21/2022) neposredno nadležan sud Općinskom sudu u Požegi i Općinskom sudu u Slavonskom Brodu donijela je rješenje broj 31 Su-159/2022-2 od 2. svibnja 2022. kojim je određeno postupanje Općinskog suda u Požegi kao stvarno nadležnog suda u parničnim predmetima Općinskog suda u Slavonskom Brodu uslijed preopterećenosti.

25.3. Sukladno navedenim zakonskim odredbama i ovoj odluci, nadležan za postupanje u ovome parničnom predmetu je Općinski sud u Požegi.

25.4. Punomoćnik tužiteljice je zatražio trošak prijevoza iz [adresa] u [adresa] i natrag u ukupnom iznosu od 100,00 eura i to za pristup na dva ročišta održana 4.3.2025. i 22.2.2023. (80km x 30% cijene po 1 eurosuper).

25. 5. Sukladno odredbi čl. 11.st.4. Zakona o sudovima (28/13, 33/15, 82/15, 82/16, 67/18, 126/19, 130/20, 21/22, 60/22, 16/23) i rješenju Županijskog suda u Slavonskom Brodu br. 31 Su 159/2022-2 od 2. svibnja 2022. strankama i njihovim punomoćnicima pripada pravo na naknadu troškova javnog prijevoza, a odvjetnicima i pravo na naknadu troškova za izbivanje iz pisarnice za vrijeme putovanja određenih Tarifom, ako putovanje do drugog suda i natrag do mjesta ureda traje duže od tri sata. Naknada troškova iz stavka 4. ovoga članka isplatit će se na teret Državnog proračuna u dijelu u kojim su ti troškovi veći od onih koje bi stranka imala da se postupak vodi pred mjesno nadležnim sudom.

25.6. Sud je našao djelomično osnovan zahtjev punomoćnika tužiteljice i to na naknadu troškova javnog prijevoza sukladno odredbi čl. 11.4.Zakon o sudovima pa je priznao punomoćniku tužitelja Petru Krniću odvjetniku u Sl. Brodu trošak radi dolaska na dva ročišta održana dana 4.3.2025. i 22.2.2023. u iznosu cijene putne karte autobusom u oba smjera iz [adresa] u [adresa] i natrag (5,60 eura u jednom smjeru prema cjeniku Autotransa d.o.o.) u ukupnom iznosu od 22,40 eura.

25.7. Stoga je na temelju članka 11 st. 4. Zakon o sudovima odlučeno kao u točki IV izreke presude.

26. Zbog svega iznesenog odlučeno je kao u izreci.

U Požegi 18. travnja 2025.

Sudac:

Anamarija Kovačević Turac

Uputa o pravu na žalbu:

Protiv ove presude dozvoljena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa iste. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka ovome sudu, a o istoj odlučuje županijski sud.

DNA:

1. Petar Krnić, odvjetnik u Slavonskom Brodu

2. CZ iz [adresa]

3. OD Hećimović & partneri d.o.o. iz Slavonskog Broda

4. Tomislav Džepina, odvjetnik u Slavonskom Brodu