REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U VUKOVARU
Vukovar, Županijska 31
Poslovni broj: R1 Ob-355/2024-7
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Općinski sud u Vukovaru po sucu Mariji Jurić, kao sucu pojedincu u izvanparničnom predmetu predlagatelja LZ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Borisu Hlatkom, odvjetniku u Vukovaru, protiv I-protustranke UZ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i II-protustranke LZM iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], radi utvrđivanja postojanja izvanbračne zajednice, nakon provedenog postupka, 18. travnja 2025.
r i j e š i o j e
I. Utvrđuje se da je predlagateljica LZ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], rođena **.**.1939., živjela u izvanbračnoj zajednici s pokojnim RZ, rođenim **.**.1940. u [adresa] i to u periodu od 22. svibnja 1968. godine do njegove smrti 13. siječnja 1991. godine te se ima smatrati njegovom izvanbračnom suprugom u tom razdoblju, a radi ostvarivanja prava na njegovu mirovinu temeljem odredbe članka 22. stavka 3. Zakona o mirovinskom osiguranju.
Obrazloženje
1. Predlagateljica u prijedlogu navodi da je živjela u izvanbračnoj zajednici s pokojnim ČZ od kolovoza 1967. na adresi [adresa] u stanu broj 28 i to do smrti pokojnog RZ **.**.1991.. U izvanbračnoj zajednici predlagateljice i pok. RZ rođeno je dvoje zajedničke djece i to TZ rođena dana **.**.1968. i HZ rođen dana **.**.1971.. Predlagateljica ima pravni interes da se u izvanparničnom postupku utvrdi postojanje izvanbračne zajednice s pok. ČZ radi reguliranja prava na obiteljsku mirovinu iza pok. RZ.
2. I-protustranka HZ i II-protustranka LZM se prijedlogu nisu protivili.
3. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid i pročitao: rodni list za predlagateljicu AZ (list 4 spisa), smrtni list za pok. ČZ (list 5 spisa), izvadak iz matice rođenih za pok. ČZ (list 6-7 spisa), rodni list za pok. ČZ (list 8 spisa), uvjerenje o prebivalištu za predlagateljicu (list 9 spisa), uvjerenje o prebivalištu za pok. ČZ (list 10 spisa), izvadak iz matice rođenih za LZ (list 18-19 spisa), izvadak iz matice rođenih za pokojnog UZ (list 20- 21 spisa), izvadak iz matice rođenih za TZ (list 22-23 spisa), saslušao predlagateljicu, I i II-protustranku te svjedoke ĐZ i CZ.
4. Predlagateljica LZ ispitana kod suda u svom iskazu navela je su ona i pokojni RZ živjeli u izvanbračnoj zajednici 1967. do 1991. do njegove smrti. U izvanbračnoj zajednici rođeno je dvoje djece i po svemu je bila izjednačena sa bračnom zajednicom. Imali su zajedničke financije i bili emocionalno povezani te zajedno posjećivali prijatelje.
5. I-protustranka HZ u svom iskazu naveo da njegovi roditelji predlagateljica i pokojni RZ, nisu bili vjenčani nego su živjeli u izvanbračnoj zajednici. On je rođen 1971. godine i može reći da su njegovi roditelji živjeli zajedno do smrti oca. Nije mogao posumnjati da njihova zajednica nije bračna. Htjeli su se vjenčati, a onda im je umro kum te se vjenčanje odgodilo i kasnije nisu planirali vjenčanje. Imovine iza pokojnog oca nije bilo, a sjeća se da je bila ostavinska rasprava. Pokojnog oca su sahranile majka i sestra jer je on u to vrijeme bio nezaposlen. Majka se više nije udavala nije s nekim živjela te ima zajedničku grobnicu s ocem.
6. II-protustranka LZM u svom iskazu navela je kako je rođena 1968. godine u [adresa] u izvanbračnoj zajednici njenih roditelja. Njeni roditelji se nisu vjenčali, ali su živjeli kao u braku. U izvanbračnoj zajednici je rođeno dvoje djece i zajednički su brinuli o djeci. Imali su zajednička primanja i zajedničke troškove. Troškove sahrane su platile majka i ona. Otac je imao moždani i naglo je umro. Njeni roditelji su stalno zajedno stanovali cijelo vrijeme trajanja izvanbračne zajednice.
7. Svjedok ĐZ u svom iskazu navela da je ona bila susjeda LZ od 1967. do 1980. godine, poznato joj je da su predlagateljica i pok. RZ živjeli zajedno jer se on igrala sa njihovom djecom. Nikada nije posumnjala da oni nisu vjenčani. 1980. godine su predlagateljica i pok. RZ odselili na [adresa] i tamo ih je posjećivala. Oni su se uvijek zajedno pojavljivali u javnosti, mislim da su zajednički stjecali imovinu jer su prešli živjeti na Slaviju. Ne zna o smrti RZ ništa, nije posjećivala na groblje da bi vidjela da li imaju zajedničku grobnicu.
8. Svjedok CZ u svom iskazu naveo je kako LZ poznaje kao bivšu susjedu, živjela je sa ČZ u [adresa] u [adresa], a 1980-ih godina su odselili na [adresa] on se igrao s njihovom djecom te ih poznaje samo iz vremena djetinjstva, druži se i dan danas sa sinom UZ. LZ i pokojni RZ su stanovali zajedno i živjeli su kao bračni par kao i njegovi roditelji.
9. Uvidom u izvadak iz matice rođenih za pokojnog ČZ vidljivo je da je isti bio u braku sa VZ od 1965. koji brak je razveden 22. svibnja 1968.
10. Uvidom u izvadak iz matice rođenih za predlagateljicu vidljivo je da je ista slobodnog bračnog stanja i da nije sklapala brak.
11. Uvidom u izvadak iz matice rođenih za UZ i TZ vidljivo je da je CZ rođen 1971. godine, a TZ 1968. godine od oca RZ i majke LZ.
12. Uvidom u uvjerenje o prebivalištu za predlagateljicu LZ i ČZ, vidljivo je da je da su od 11. prosinca 1987. do 13. siječnja 1991. bili prijavljeni na istoj adresi prebivališta.
13. S obzirom na navedeno a prihvaćajući dokazne prijedloge podudarnim u bitnoj činjenici zajedničkog života predlagateljice i pok. RZ, proizlazi da su predlagateljica kao neudana žena i sada pok. RZ kao neoženjen muškarac živjeli u životnoj zajednici koja je trajala više od tri godine, te da je kao takva imala učinke izvanbračne zajednice kako je propisano člankom 11. stavak 1. Obiteljskog zakona (“Narodne novine”, broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23, 156/23) , jer je u njihovoj zajednici osim zajedničkog života i rođeno dvoje djece ovdje I i II- protustranka.
14. Prema odredbi članka 22. st. 1. Zakona o mirovinskom osiguranju (NN 157/13., 151/14., 33/15., 93/15., 120/16., 18/18., 62/18. i 115/18.) u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne mirovine, prijevremene starosne mirovine, invalidske mirovine i privremene invalidske mirovine osigurani su članovi njegove obitelji, a st. 3. istog članka propisano je da se pod članom obitelji iz st. 1. t. 1. ovoga članka (udovica, odnosno udovac) smatra i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine.
15. Zajednica života između predlagateljice i pok. RZ trajala je duže od tri godine odnosno od 22. svibnja 1968. kada je RZ pravomoićno razveden od kojeg trenutka je bio slobodnog bračnog stanja, pa do njegove smrti, 21. siječnja 1991. godine te je ispunjen uvjet vremenskog trajanja izvanbračne zajednice za izjednačavanje s bračnom zajednicom, a da je po svojim sadržajima u cijelosti takva izvanbačna zajednica odgovarala bračnoj zajednici sud je utvrdio vjerujući iskazima svjedoka NZ i CZ, koji poznaju predlagateljicu dugi niz godina i imaju neposredna i uvjerljiva saznanja o bitnoj činjenici zajedničkog života predlagateljice i pok. RZ, te iz iskaza I i II-protustranke koje se prijedlogu nisu protivili i naveli da su predlagateljica i pok. RZ živjeli u skladnom braku do smrti RZ u kojoj zajednici je rođeno dvoje djece ovdje protustranke, što je potvrdila u svom iskazu i sama predlagateljica, pa sud na ovaj način smatra dovoljno utvrđenim izvanbračnu zajednicu predlagateljice i pok. RZ.
16. Predlagateljica je dokazala pravni interes za vođenje ovog postupka ostvarivanjem prava na mirovinu a izvanbračnu zajednicu je dokazala vjerodostojnim svjedocima, i vjerodostojnom ispravom –uvjerenjem o prebivalištu.
17. Slijedom svega naprijed iznijetog, a primjenom gore citiranih odredbi Zakona o mirovinskom osiguranju, valjalo je riješiti kao u izreci ovoga rješenja.
U Vukovaru 18. travnja 2025.
S u d a c
Marija Jurić, univ. spec. iur.
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba nadležnom Županijskom sudu u roku od 15 dana po primitku istog. Žalba se predaje putem ovoga suda pismeno u 3 primjerka.
Dostaviti:
1. Predlagateljici po pun.
2. I i II-Protustrankama
3. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje Zagreb, A. Mihanovića 3 - po pravomoćnosti
