REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU

Novi Zagreb - Istok, Turinina 3

Posl.br. R1 Ob-467/2024-7

U IME  REPUBLIKE HRVATSKE

RJEŠENJE

Općinski sud u Novom Zagrebu po sucu toga suda Renati Šrekais kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagatelja VS OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupane po punomoćnici Zrinki Prlić, odvjetnici u Zagrebu, Kaptol 21 i protustranke IS OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], radi utvrđenja izvanbračne zajednice, dana 18. travnja 2025. godine,

r i j e š i o  j e

Utvrđuje se da je od 1995. godine pa do 3. srpnja 2014. postojala izvanbračna zajednica VS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i pok. US iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koja je prestala smrću US dana 3. srpnja 2014.

Obrazloženje

1. Predlagateljica je kod ovog suda 13.06.2024. podnijela prijedlog protiv protustranke IS u kojem navodi da je s pok. ĐS zaključila brak 21. kolovoza 1976. koji brak je upisan u maticu vjenčanih matičnog područja Trnje za godinu 1976. pod rednim brojem 222. Tijekom trajanja bračne zajednice 6. studenog 1978. godine rođen je zajednički sin IS. Brak predlagateljice s pok. ĐS razveden je presudom Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P2-1020/94 od 2. listopada 1995. Nakon razvoda braka predlagateljica i pok. ĐS nastavili su živjeti u zajedničkom kućanstvu na adresi [adresa], koje je posljednje zajedničko prebivalište stranaka, odnosno nastavili su ostvarivati sve elemente izvanbračne zajednice. Dakle, bez obzira na činjenicu da je brak između predlagateljice i pok. US razvedeni, isti su nastavili živjeti u izvanbračnoj zajednici u zajedničkom kućanstvu, brinuti o zajedničkom sinu te su imali emotivnu, intimnu, ekonomsku i drugu povezanost koja se nije razlikovala od bračne zajednice. Izvanbračna zajednica predlagateljice i pok. US trajala je 19 godina, odnosno sve do smrti pok. US **.**.2014. Rješenjem o nasljeđivanju iza pok. US poslovni broj O-5622/14 nasljednikom iza pokojnog je utvrđen IS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], ovdje protustranka. Obzirom da je životna zajednica predlagateljice i pok. US trajala u neprekinutom vremenskom periodu od 19 godina te imajući u vidu kontinuitet zajedničkog života nesporno je da su u konkretnom slučaju ispunjeni uvjeti propisani člankom 11. Obiteljskog zakona da bi izvanbračna zajednica predlagateljice i pok. US stvarala osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica. Nakon smrti izvanbračnog supruga pok. US, predlagateljica želi ostvariti prava koja joj pripadaju sukladno Zakonu o mirovinskom osiguranju te joj je potreban dokument, odnosno dokaz kojim može dokazati postojanje izvanbračne zajednice sa pok. US. Temeljem odredbe čl. 22. st. 1. točke 1. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine, broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21), koji je primjenjiv u konkretnom slučaju, propisano je da su u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne mirovine, prijevremene starosne mirovine, invalidske mirovine i privremene invalidske mirovine osigurani članovi njegove obitelji – udovica, odnosno udovac. Sukladno čl. 22. st. 3. istog zakona pod članom obitelji iz st. 1. točke 1. ovog članka smatra se i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili s korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine. Status izvanbračne zajednice utvrđuje se u izvanparničnome sudskom postupku.

Slijedom svega navedenog predlagateljica ima pravni interes za podnošenje ovog prijedloga te stoga predlaže sudu donijeti sljedeće rješenje:

„Utvrđuje se da je od 1995. godine pa do 3. srpnja 2014. postojala izvanbračna zajednica VS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i pok. US iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koja je prestala smrću US dana 3. srpnja 2014.“

2. U odgovoru na prijedlog protustranka IS je iskazao da je isti u cijelosti osnovan, da su predlagateljica i pok. ĐS nakon razvoda braka nastavili živjeti u istom kućanstvu, zajednički brinuli o njemu, svom sinu, zajedno odlazili na ljetovanja, posjećivali svoju rodbinu i živjeli kao svaki drugi bračni par. Nakon što se otac teško razbolio majka je otišla u prijevremenu mirovinu kako bi ga mogla njegovati te se o njemu brinula i financijski i o njegovu zdravlju.

3. Radi donošenja odluke o prijedlogu sud je izvršio uvid u smrtni list za pok. ĐS, izvadak iz matice rođenih za predlagateljicu i pok. ĐS, uvjerenje o prebivalištu za predlagateljicu i pok. ĐS, rješenje o nasljeđivanju javnog bilježnika Kornelije Modrušan iz Zagreba iza pok. ĐS, saslušana je svjedokinja ŠS, predlagateljica i protustranka.

4. Uvidom u izvadak iz matice rođenih matičnog ureda Centar utvrđeno je da je u maticu rođenih matičnog područja Trnje za godinu 1951. pod rednim brojem 11 upisana činjenica rođenja ĐS koji je rođen **.**.1951. g. u Zagrebu te da se u naknadnim upisima i bilješkama navodi da je ĐS sklopio brak **.**.1976. sa NS te da je isti brak razveden presudom Općinskog suda u Zagrebu broj P2-1020/94 od 02.10.1995. Nadalje je upisano da je ĐS umro dana **.**.2014. u Zagrebu što je upisano u maticu umrlih matičnog područja Novi Zagreb u godini 2014. pod rednim brojem 365.

5. Uvidom u izvadak iz matice rođenih matičnog ureda Centar utvrđeno je da je u maticu rođenih matičnog područja Đurmanec za godinu 1954. pod rednim brojem 106 upisana činjenica rođenja predlagateljice NS koja je rođena **.**.1954. g. u [adresa]. U rubrici naknadni upis i bilješke stoji napomena da je sklopila brak dana **.**.1976. sa ĐS i uzela prezime muža „ ĐS“ te da je isti brak razveden presudom Općinskog suda u Zagrebu broj P2-1020/94 od 02.10.1995.

6. Uvidom u smrtni list Matičnog ureda Centar utvrđeno je da je u maticu umrlih matičnog područja Novi Zagreb za godinu 2014. pod rednim brojem 365 upisana činjenica smrti ĐS koji je umro **.**.2014.g.

7. Iz uvjerenja o prebivalištu PU zagrebačke od 16.10.2024. za predlagateljicu VS proizlazi da ista imala prijavljeno prebivališta od 07.09.1987. na adresi u [adresa].

8. Iz uvjerenja o prebivalištu PU zagrebačke od 16.10.2024. za pok. ĐS proizlazi da je isti imao prijavljeno prebivalište u razdoblju od 07.09.1987. do 03.07.2014. na adresi [adresa].

9. Uvidom u rješenje javnog bilježnika Kornelije Modrušan iz Zagreba poslovni broj O-5622/14, UPP-OS-70/14 iza pok. ĐS rođenog **.**.1951. i umrlog **.**.2014. utvrđeno je da je njegovim nasljednikom na temelju zakona proglašen sin IS u cijelosti.

10. Iz iskaza svjedokinje ŠS proizlazi da ona poznaje stranke jer je radila s predlagateljicom, nisu se družile izvan posla nego bi ju njezin suprug znao koji puta povesti kad su išli zajedno do posla jer su radili u Petruševcu pa bi ju ili odvezao ili vratio do grada. Zna da su se razveli jer joj je to predlagateljica rekla ali isto tako zna da su i dalje bili zajedno jer ju je on i dalje vozio na posao i s posla, a nije ju pitala kako to da su i dalje zajedno pa ne zna. Njihovog sina upoznala je još dok je bio mali. Nije joj poznato kako su imali raspoređene financije niti poslove po kući, ali zna da su zajedno putovali jer joj je predlagateljica pokazivala slike s putovanja. Ne sjeća se koje godine je ĐS umro, no bila mu je na sprovodu ali ne zna tko je taj sprovod organizirao. Poznato joj je da je bio bolestan od raka, ali ne zna koliko dugo. Nekoliko puta je bila kod njih u stanu, nije se dugo zadržavala pa nije obraćala pažnju jesu li njegove stvari tamo ili nisu.

11. Predlagateljica VS je iskazala da je sa US bila u braku od 1976. pa do 1995. kada su se razveli. Ona je inicirala taj razvod jer je ĐS znao popiti i onda bi bio jako dosadan te je maltretirao sina i nju i teško im je bilo to tolerirati. Kako ju je on jako volio mislila je da će ga to šokirati i da će promijeniti ponašanje, no to se nije dogodilo te je i dalje povremeno pio. Sin joj je osim toga rekao da bi bilo najbolje da su svi zajedno i odlučila je za dobrobit obitelji da i dalje žive zajedno kao muž i žena. Tako su se i vratili sa suda gdje su potpisali rastavi i nastavili živjeti kao i ranije. Dijelili su financije, zajedno su putovali, a ĐS se 2012. teško razbolio od karcinoma grla i dvije godine se liječio te ga je vodila u bolnicu i pomagala mu. ĐS je umro **.**.2014. te su sin i ona kupili grob na Mirogoju i organizirali i platili sprovod. Sin je s njima stanovao u stanu do 2008. kada se odselio, no i nakon toga je svakodnevno dolazio. Napominje da je ovaj postupak pokrenula kako bi mogla ostvariti pravo na obiteljsku mirovinu.

12. Protustranka IS iskazao je da je znao da će se roditelji razvesti i točno je da je majci rekao da je najbolje da ostanu svi zajedno jer se bojao što će biti s ocem ako ode negdje sam živjeti, pa su tako oni i nakon razvoda nastavili živjeti kao bračni par i sve je bilo kao i ranije. Družili su se s rodbinom, odlazili zajedno na more, tata je vozio mamu na posao, dijelili su troškove domaćinstva. Kad se razbolio majka se brinula o njemu te je čak početkom 2013. otišla u prijevremenu mirovinu jer ga nije mogla ostaviti samoga doma, a trebalo ga je pratiti i na kemoterapije i sl. Očev sprovod organizirali su majka i on. I kada se odselio od roditelja barem 5 puta tjedno došao bi kod njih i tada bi primijetio da je tata napravio ručak ili nešto radio po stanu jer je on ranije otišao u mirovinu.

13. Obiteljski zakon (NN 103/15, 98/19, 47/20, 49/23 i 156/23 dalje: ObZ) u čl. 11. propisuje da se odredbe toga zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka. Izvanbračna zajednica koja ispunjava navedene pretpostavke stvara osobne i imovinske učinke kao i bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovog zakona o osobnim i imovinskim odnosima bračnih drugova, odnosno odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova.

14. Odredbom čl. 22. Zakon o mirovinskom osiguranju (NN 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19 i 84/21) propisano je da su u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine osigurani članovi njegove obitelji, dok je 3. istog članka propisano da se pod članom obitelji iz čl. 1 toč. 1. toga Zakona smatra i izvanbračni drug koji je sa osiguranikom ili korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom domaćinstvu najmanje 3 godine. Status izvanbračne zajednice utvrđuje se u izvanparničnom sudskom postupku.

15. Nadalje, prema odredbi čl. 46. st. 1. Zakona o izmjena i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju (NN 151/14, dalja: ZIDZMO) članovi obitelji iz članka 22. st. 3. zakona mogu ostvariti pravo na obiteljsku mirovinu pod uvjetima iz tog zakona ako je izvanbračna zajednica postojala najranije na dan 28. ožujka 2008. godine ili kasnije, a trajala je najmanje tri godine.

16. Na temelju priležeće dokumentacije i iskaza saslušanih svjedoka i predlagateljice sud je utvrdio da su predlagateljica i pok. ĐS bili u braku od 21.08.1976. do 02.12.1995. kada su se razveli zbog Zlatkova alkoholizma, no odmah nakon razvoda nastavili su živjeti zajedno u istom stanu, zajednički brinuti o njihovu sinu te živjeti kao i ranije u zajednici gdje su dijelili financije, poslove, zajedno odlazili na putovanja, u posjete rodbine i brinuli jedno o drugome. Kada se ĐS razbolio dvije godine prije smrti predlagateljica je otišla u prijevremenu mirovinu kako bi se o njemu mogla brinuti te je zajedno sa sinom organizirala njegov sprovod.

17. Slijedom svega iznesenog utvrđeno je da su predlagateljica VS i pok. ĐS od prosinca 1995. g. do smrti ĐS **.**.2014. g. živjeli u izvanbračnoj zajednici budući da su ispunjeni uvjeti iz čl. 22. st. 3. ZOMO jer je predlagateljica živjela u izvanbračnoj zajednici s pok. ĐS u razdoblju duljem od 3 godine.

18. S obzirom na izneseno, na temelju utvrđenog činjeničnog stanja i naprijed citiranih zakonskih odredbi valjalo je odlučio kao u izreci ovog rješenja i utvrditi postojanje izvanbračne zajednice između predlagateljice VS i pok. ĐS od 1995. g. do smrti ĐS **.**.2014. .godine.

U Zagrebu, 18. travnja 2025. godine

Sudac:

Renata Šrekais

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi pisano putem ovog suda u roku 15 dana od dana primitka prijepisa ovog rješenja.

DNA:

1. predlagateljici po punomoćniku

2. protustranci