REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U SPLITU
Split, Gundulićeva 27
P 4579/22-23
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Splitu, po sucu ovog suda Sandi Petričić, u pravnoj stvari tužiteljice UF, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po pun. Miji Jeličiću, odvj. u Splitu protiv tuženika pod 1) EF, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], pod 2) RF, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], tuženici pod 1) i 2) zastupani po pun. Maji Delić Ratković, odvj. u Splitu, pod 3) HF, OIB: [osobni identifikacijski broj], i pod 4) AF, tuženici pod 3) i 4) iz [adresa], tuženici pod 3) i 4) zastupani po pun. Josipu Paiću, odvj. u Splitu, radi utvrđenja, nakon provedene glavne i javne rasprave zaključene dana 16. siječnja 2025. g. u prisutnosti tužiteljice s pun., pun. tuženika pod 1) i 2) i pun. tuženika pod 3) i 4), dana 18. travnja 2025. g.,
p r e s u d i o j e :
I.Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi:
''I.Utvrđuje se da je tužiteljica vlasnica posebnog dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] odnosno kat. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u skici dopune nalaza i mišljenja sudskog vještaka za geodeziju Darka Burazina od 8. lipnja 2012. g. označenog kao lik A, B, C, D, J, K i A, koja je sastavni dio ove presude, pa je tužiteljica nakon formiranja posebne čestice na ovom posebnom dijelu ovlaštena zatražiti i postići uknjižbu prava vlasništva sa svim pripadnostima i služnostima ove nekretnine na svoje ime uz istodobni upis brisanja tog prava s imena tuženika za cijelo.
II.Utvrđuje se da u korist novoformirane čest. zem. na posebnom dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] odnosno kat. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u skici dopune nalaza i mišljenja sudskog vještaka za geodeziju Darka Burazina od 8. lipnja 2012. g. označenog kao lik A, B, C, D, J, K i A, kao povlasnom dobru, na teret posebnog dijela nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u istoj skici označenom kao lik D, E i J, kao poslužnom dobru, postoji pravo služnosti pješačkog prolaza do povlasne nekretnine u vlasništvu tužiteljice.
P 4579/22 -23
III.Zabranjuje se tuženicima uznemiravanje tužiteljice na posebnom dijelu nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] odnosno kat. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u skici dopune nalaza i mišljenja sudskog vještaka za geodeziju Darka Burazina od 8. lipnja 2012. g. označenog kao lik A, B, C, D, J, K i A, i na pravu služnosti te nekretnine u istoj skici označenom kao lik D, E i J, te im se nalaže da u roku od 15 dana ukloniti vreće s otpadom i drugim stvarima te im se ubuduće zabranjuje ovakvo ili slično uznemiravanje tužiteljice na predmetnoj nekretnini.''.
II.Dužna je tužiteljica u roku od 15 dana isplatiti tuženicima pod 1) i 2) na ime parničnog troška iznos od 440,00 EUR.
Dužna je tužiteljica u roku od 15 dana isplatiti tuženicima pod 3) i 4) na ime parničnog troška iznos od 550,00 EUR.
Obrazloženje
Tužiteljica je podnijela dana 19. prosinca 2022. g. tužbu protiv tuženika pod 1), 2), 3) i 4) u kojoj je navela da je etažna vlasnica i suvlasnica nekretnine označene kao čest. zgr. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to posebnog dijela - 2. suvlasnički dio s neodređenim omjerom, etažno vlasništvo E-2, dvosoban stan s nusprostorijama u prizemlju, i to kao pravna slijednica svoje majke pok. NF, ud. AF. Označena zgrada da je izgrađena na jedinstvenoj kat. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te su naknadnim cijepanjem formirane: kat. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Novoformirana kat. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] da odgovara zemljišnoknjižnoj čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a novoformirana kat. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] da odgovara zemljišnoknjižnoj čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Svi suvlasnici čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] da su zajedno koristili kućni vrt označen kao sadašnja čest. zem. [katastarska čestica] (odnosno sadašnja kat. čest. zem. [katastarska čestica]) k. o. [katastarska općina], u kojeg da se pristupalo kroz kućnu vežu kao sastavni dio čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te među strankama nije bilo spora o ranijem pravu korištenja ni pravu vlasništva na sadašnjoj čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Tužiteljica da je, uz suglasnost svih etažnih vlasnika zgrade označene kao čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (sada čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]), na istočnom pročelju zgrade umjesto postojećeg prozora otvorila balkonska vrata te je ispred tih vrata, uz suglasnost suvlasnika, formirala kućni vrt krajem 1990. g. te od tada nesmetano, kao pripadnost stanu, koristi posebni dio nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u skici dopunskog nalaza i mišljenja sudskog vještaka Darka Burazina od 8. rujna 2012 .g. označenog kao lik A, B, C, D, J i K. Na tom dijelu da je postavljen masivni kameni stol, da je zasađeno cvijeće i postavljena druga oprema kućnog vrta kojeg isključivo koristi tužiteljica. Smatrajući da, osim vlasništva na posebnom dijelu predmetne nekretnine, ima i suvlasništvo na preostalom dijelu vrta, tužiteljica je protiv tuženika u predmetu ovog suda broj II P 669/06 tražila utvrđenje i uknjižbu svog prava suvlasništva na cjelini te nekretnine, ali je pravomoćnom presudom broj P 1205/19 od 11. listopada 2019. g. njen zahtjev odbijen s obrazloženjem da čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nisu bile upisane u isti z.u. pa da nije bilo osnove za prihvaćanje zahtjeva tužiteljice. Svi suvlasnici da su, u uvjerenju da je kat. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] zemljište na kojem je izgrađena zgrada označena kao čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], tu nekretninu koristili zajedno i ponašali se kao suvlasnici, s tim što
P 4579/22 -23
je tužiteljica kao sastavni dio stana, odnosno kućni vrt od kraja 1990. g. u posjedu posebnog dijela te nekretnine smatrajući da je posebna vlasnica tog dijela. Od podnošenja tužbe 2006. g. tuženici pod 1) i 2) da osporavaju vlasnička prava tužiteljici i na ovom posebnom dijelu nekretnine te su protiv nje ustali tužbom u predmetu ovog suda broj P 3679/21. Tužena pod 2) da prijeti tužiteljici ugrožavanjem zdravlja i oduzimanjem života te da je zbog toga uredovala i policija. Tužiteljica da ima pravni interes i osnovu za utvrđenje prava vlasništva na posebnom dijelu nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], jer joj tuženici to pravo osporavaju te je, pored toga, i uznemiravaju u ostvarenju njenih vlasničkih, a osobito posjedovnih prava verbalno i odlaganjem otpada. Stoga da tužiteljica traži utvrđenje prava vlasništva, uknjižbu i zaštitu od uznemiravanja. Budući da je tužiteljica pravomoćno odbijena sa zahtjevom na utvrđenje suvlasništva na cjelini čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te s obzirom da je temeljem zakona stekla osnovu za stjecanje vlasništva na posebnom dijelu te nekretnine koji je u skici koja je sastavni dio ove tužbe označen kao lik A, B, C, D, J, K i A kao samostalnom vlasništvu, na koji pristupa sa zajedničkog dijela u suvlasništvu stranaka, u naravi kućna veža, preko drugog posebnog dijela ove nekretnine označenog kao lik D, E i J u citiranoj skici, da ima osnovu i pravo na uknjižbu stvarnog prava služnosti pješačkog prolaza preko tog posebnog dijela, pa traži da se to utvrdi i da se upiše u zemljišnu knjigu te i zaštitu od uznemiravanja. Predloženo je donošenje presude kojom će se utvrditi da je tužiteljica vlasnica posebnog dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] odnosno kat. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u skici dopunskog nalaza i mišljenja sudskog vještaka za geodeziju Darka Burazina od 8. lipnja 2012. g. označen kao lik A, B, C, D, J, K i A, te tužiteljica ovlastiti, nakon formiranja posebne čestice na ovom posebnom dijelu, zatražiti i postići uknjižbu prava vlasništva sa svim pripadnostima i služnostima nekretnine na svoje ime uz istodobno brisanje tog prava s imena tuženika za cijelo. Zatraženo je i utvrđenje da u korist novoformirane čest. zem. na posebnom dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] odnosno kat. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u skici dopunskog nalaza i mišljenja od 8. lipnja 2012. g. sudskog vještaka Darka Burazina, označenom kao lik A, B, C, D, J, K i A, kao povlasnom dobru, na teret posebnog dijela nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u istoj skici označenom kao lik D, E i J, kao poslužnom dobru, postoji pravo služnosti pješačkog prolaza do povlasne nekretnine u vlasništvu tužiteljice. Ujedno je zatraženo i zabraniti tuženicima uznemiravanje tužiteljice na posebnom dijelu nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] odnosno kat. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u skici dopunskog nalaza i mišljenja sudskog vještaka za geodeziju Darka Burazina od 8. lipnja 2012. g. označenog kao lik A, B, C, D, J, K i A, i na pravu služnosti te nekretnine u istoj skici označenoj kao lik D, E i J, te naložiti im ukloniti vreće s otpadom i drugim stvarima te im ubuduće zabraniti takvo ili slično uznemiravanje tužiteljice na predmetnoj nekretnini.
U odgovoru na tužbu tuženici pod 1) i 2) usprotivili su se tužbi i tužbenom zahtjevu navodeći da, prvenstveno, nije sporno da je tužiteljica vlasnica stana u prizemlju zgrade označene kao čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], dok su tuženici pod 1) i 2), između ostalih, također vlasnici stanova u toj zgadi. Nadalje, da je nesporno i da tužiteljica do svog stana pristupa isključivo sa zapadne strane zgrade s javnog puta, te da nema nikakve ''dodirne točke'' s čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Nekretnina označena kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] da je oduvijek bila samostalna nekretnina te nije bila ni u kakvoj pravnoj ni faktičnoj međuzavisnosti s čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Jedina poveznice te nekretnine s čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] da je činjenica da su tuženici (ne i tužiteljica), koji su ujedno i vlasnici stanova u čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], suvlasnici čest. P 4579/22 -23
zem. 9189/4 k. o. [katastarska općina]. Nadalje, da su tužiteljica i njeni prednici, isključivo uz odobrenje tuženika, povremeno koristili dio sporne nekretnine za npr. sušenje robe, da su se tu igrala djeca, ali da ta okolnost ne daje tužiteljici pravni osnov za stjecanje prava vlasništva te nekretnine. Tužiteljica da svoje potraživanje temelji na pretpostavci da čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] predstavlja zemljište za redovnu uporabu zgrade označene kao čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], što da nije točno. Sporna nekretnina bila je u društvenom vlasništvu, a tužiteljica u tijeku postupka nije ponudila niti jedan dokaz da bi čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] predstavljala zemljište za redovnu uporabu zgrade, odnosno, da je u vrijeme donošenja Zakona o nacionalizaciji najamnih zgrada i građevnog zemljišta postojala odluka o tome da to zemljište služi redovitoj uporabi zgrade na susjedno položenoj nekretnini. Nadalje, da prema zemljišnoknjižnom stanju nema upisa o nekom preostalom pravu korištenja dijela zemljišta prema kojem bi zgrada pokrivala određeni dio tog zemljišta, odnosno, prema kojem bi bilo evidentirano zemljište koje služi redovitoj uporabi zgrade položenoj na susjednoj nekretnini. Utvrđivanje takvog statusa zemljišta, a koji da čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nema niti je ikada imala, da je u nadležnosti upravnih tijela, a ne suda, i s kojim zahtjevom tužiteljica nije uspjela. Predmetno zemljište da je u suvlasništvu tuženika koji ga i koriste, a svi dosadašnji načini korištenje te nekretnine od strane tužiteljice da predstavljaju samovlasnu uzurpaciju i bespravno korištenje kojem su se tuženici protivili. Unatoč tome, tužiteljica da je, upravo radi ostvarenja komunikacije s dvorištem, a koju do tada nije imala, postojeći prozor, uklanjanjem parapeta s tog prozora i spuštanjem u nivo zemljišta, ''dobila mogućnost'' izlaska u dvorište tuženika. Sama činjenica da je tužiteljica tek otvaranjem vrata na jugoistočnom pročelju zgrade u kojem se nalaze stanovi stranaka ostvarila ''komunikaciju'' s dvorištem da govori u prilog tome kako to dvorište nije i ne može služiti redovitoj uporabi zgrade, odnosno, stana tužiteljice u prizemlju zgrade. Jedini i glavni pristup (ulaz) u stan tužiteljice da je sa zapadne strane zgrade, pa da je tako taj stan potpuno autonoman u predmetnoj zgradi i nema nikakve veze s jugozapadnim dijelom (osim prozora na tom dijelu fasade), a posebno ne s dvorištem označenim kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Navedeno je da je CF, koji je ranije bio vlasnik stana u prizemlju zgrade označene kao čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koja se nalazi neposredno uz spornu nekretninu (dvorište), podnio Gradu Splitu zahtjev za utvrđenje građevinske čestice za čest. zgr. [katastarska čestica] i dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koji zahtjev mu je odbijen, iako po samom položaju, sporno dvorište puno više ''korespondira'' s čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu CF nego sa stanom tužiteljice. Ponovljeno je da je predmetno dvorište potpuno autonomno, suvlasnički definirano, da se ne može uzurpirati i prisvajati samo iz razloga što ''prozor tužiteljice gleda na to dvorište''. Pored navedenog, predmetno dvorište da ima ukupnu površinu od 600 m², što da ukazuje da ne može biti ''pertinencija'' zgradi u kojoj se nalaze stanovi stranaka, niti zemljište za njezinu redovnu uporabu. Spomenuti CF da je bio podnio tužbu u predmetu ovog suda Pst 466/14 kojom je tražio utvrđenje prava vlasništva čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], temeljeći svoj zahtjev na identičnoj činjeničnoj i pravnoj osnovi kao tužiteljica u ovom postupku, i koji je zahtjev pravomoćno odbijen. Navod tužiteljice da je pravo vlasništva posebnog dijela nekretnine stekla na temelju zakona da nije ničim potkrijepljen, a iz suglasnosti koju je tužiteljica dostavila uz tužbu da proizlazi upravo suprotno, jer je tom suglasnošću tužiteljici dozvoljeno otvaranje postojećeg prozora u balkonska, a ne izlazna vrata, pa je neizbježan zaključak kako je tužiteljica tada vrlo dobro znala i bila svjesna činjenice da joj ne pripada ni posjed ni vlasništvo nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. U odnosu na navod tužiteljica da je od kraja 1990. g. bila u posjedu posebnog dijela nekretnine označene
P 4579/22 -23
kao čest. zem. [katastarska čestica] k.o. te da je smatrala da je vlasnica tog dijela istaknuto je da od 2006. g. tuženici osporavaju vlasnička prava tužiteljici, pa da nisu ispunjene pretpostavke za stjecanje vlasništva posebnog dijela nekretnine dosjelošću. U predmetu ovog suda Pst 466/14, da je na ročištu održanom dana 1. lipnja 2010. g. tužiteljica, saslušana kao svjedokinja, vrlo detaljno govorila o režimu korištenja spornog dvorišta, te je izjavila da joj tuženici osporavaju korištenje dvorišta već šest-sedam godina. U predmetu koji se vodio pred ovim sudom pod brojem P 1205/19 u kojem se tužbeni zahtjev temeljio na identičnoj pravnoj i činjeničnoj osnovi, tužiteljica da je pravomoćno odbijena sa svojim zahtjevom za utvrđenje prava vlasništva idealnog dijela sporne nekretnine. U tom postupku da je sud zauzeo stav kako sporna nekretnina nije zemljište za redovnu uporabu zgrade označene kao čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Sud je zaključio i kako tužiteljica nije ostvarila pretpostavke koje se tiču kvalitete posjeda ni roka posjedovanja potrebnog za stjecanje prava vlasništva dosjelošću. Dakle, sva sporna pitanja da su raspravljena u predmetima ovog suda P 1205/19 i Pst 466/14. U odnosu na zahtjev tužiteljice za utvrđenje postojanja prava služnosti istaknuto je da je taj zahtjev također neosnovan jer može biti prihvaćen samo ukoliko bude prihvaćen prethodni zahtjev tužiteljice. Kako tužiteljica nije vlasnica dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te nema osnove to biti, to da i zahtjev za uspostavu služnosti na, usput rečeno, istoj čestici, ne može biti osnovan. Sve da tužiteljica i uspije sa zahtjevom iz točke I. tužbe da nema osnove za uspostavu služnosti, budući je pristup do spornog dijela nekretnine tužiteljica sebi ''osigurala'' samovlasnim otvaranjem vrata u nekretninu tuženika. Tužiteljica da nema nikakve osnove za uspostavu služnosti prolaza preko nekretnine tuženika budući da nema pravni osnov za stjecanje toga prava, a niti ispunjene zakonske pretpostavke za zasnivanje tog prava. Što se tiče zahtjeva iz točke III. tužbe, navedeno je da je upravo tužiteljica ta koja uznemirava tuženike u izvršavanju njihovog prava vlasništva iz kojeg razloga su tuženici pod 1) i 2) pred ovim sudom podnijeli tužbu u predmetu P 3679/21. Osim toga, tuženici pod 1) i 2) da su pokrenuli ovršni postupak protiv tužiteljice, koja, unatoč činjenici da nije vlasnica nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], što da je pravomoćno presuđeno, tu nekretninu uzurpira i koristi.
U odgovoru na tužbu tuženik pod 4) se usprotivio tužbi i tužbenom zahtjevu navodeći da je tužiteljica u predmetu ovog suda broj P 1205/19 (ranije II P 669/06) tražila utvrđenje i uknjižbu suvlasništva na cjelini nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te da je pravomoćnom presudom od 11. listopada 2019. g. njen tužbeni zahtjev odbijen. Činjenična i pravna osnova tužbe u predmetu P 1205/19 i u predmetnoj tužbi da se u cijelosti podudaraju. Tužiteljica u tužbi ponovo navodi kako je etažna vlasnica i suvlasnica nekretnine označene kao čest. zgr. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koja zgrada da je izgrađena na nekad jedinstvenoj kat. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja je cijepana na kat. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Novoformirana kat. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] da odgovara čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a kat. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] da odgovara čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Tužiteljica da je uz suglasnost etažnih vlasnika zgrade oznake čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (sada čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) na istočnom pročelju zgrade umjesto postojećeg prozora otvorila balkonska vrata te da ispred tih vrata od kraja 1990. g. nesmetano koristi dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u skici dopunskog nalaza i mišljenja vještaka Darka Burazina od 8. rujna 2012. g. označen kao lik A, B, C, D, J i K. U predmetu P 1205/19 sud je utvrdio da je prednica tužiteljice NF kupila stan u prizemlju čest. zgr. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te da iz povijesnog zemljišnoknjižnog izvatka ne proizlazi da
P 4579/22 -23
je zgrada oznake čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] sagrađena na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], da se radi o nekretninama položenim u dva odvojena zemljišnoknjižna uloška koje ne dijele istu pravnu sudbinu. Parcelacija čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u podčestice predstavlja usklađenje katastarskog i zemljišnoknjižnog stanja. Drugostupanjski sud da je potvrdio zaključak da su čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nekretnine koje ne dijele istu pravnu sudbinu te da se ne može smatrati da je čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] služila za redovnu upotrebu zgrade izgrađene na susjednoj čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. U tom se predmetu prvostupanjski sud očitovao i u pogledu ostvarivanja uvjeta za stjecanje prava dosjelošću. Iako je tužbeni zahtjev bio postavljen u odnosu na idealni dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], da je evidentno da se zahtjev tužiteljice u tom predmetu odnosio na dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji je predmet tužbe u ovom predmetu. Tužiteljica, naime, da za identifikaciju dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji predstavlja lik A, B, C, D, J i K koristi nalaz i mišljenje vještaka Burazina izrađenog baš za potrebe postupka broj P 1205/19 (ranije II P 669/06). U tom je predmetu, nadalje, sud utvrdio da je nekretnina oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] bila podruštvovljena te da tužiteljica nije ostvarila pretpostavke koje bi se ticale kvalitete posjeda i roka koji je zakonom određen za stjecanje prava vlasništva dosjelošću. Tužiteljica da nije dokazala da bi njen posjed dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] bio zakonit, da ne raspolaže valjanom ispravom o pravnom poslu u odnosu na tu nekretninu te da nije imala kvalitetu poštenog posjednika kad se zna da je za poduzetu radnju otvaranja vrata na mjestu gdje je bio prozor tražila dopuštenje tuženika. U odnosu na predmet koji je tužiteljica vodila pred ovim sudom pod brojem P 1205/19 da postoji objektivni i subjektivni identitet spora jer da su stranke na strani tužitelja i tuženika iste. Tuženik u predmetu P 1205/19 PF da je darovnim ugovorom svoje suvlasničke udjele prenio na tuženike pod 3) i 4). Stoga da je tužbu potrebno odbaciti kao nedopuštenu. Ukoliko sud ne odbaci tužbu, tuženik pod 4) iznio je i razloge za ocjenu neosnovanosti tužbenog zahtjeva: tužiteljica u tužbi nije izričito navela koja bi bila pravna osnova stjecanja prava vlasništva na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] označenom u nalazu i mišljenju sudskog vještaka Darka Burazina kao lik A, B, C, D, J i K, već je ponovila teze iz predmeta P 1205/19 o etažnom vlasništvu i suvlasništvu na dijelu čest. zgr. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] o tome da je zgrada izgrađena na nekada jedinstvenoj kat. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] od koje da je naknadno formirana kat. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja da odgovara čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i kat. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja da odgovara čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. U ranijem postupku sudovi da su jasno zaključili da etažno vlasništvo tužiteljice na stanu u zgradi oznake čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ne daje tužiteljici prava na nekretnini oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] jer se radi o odvojenim nekretninama, položenim u različitim zemljišnoknjižnim ulošcima. Navod tužiteljice da se nalazi u nesmetanom posjedu dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] od kraja 1990. g. da je proturječan navodu da ''od podnošenja tužbe 2006. g. tuženici pod 1) i 2) osporavaju vlasnička prava tužiteljici na posebnom dijelu nekretnine…''. Prava tužiteljici na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] da osporavaju i tuženici pod 3) i 4), kao slijednici PF, a to je tužiteljici kontinuirano osporavao i PF, odnosno čitavo vrijeme za koje tužiteljica tvrdi da se nalazila u nesmetanom posjedu, a posebno tijekom postupka koji se vodio pod brojem P 1205/19 (ranije II P 669/06). Tuženik pod 4) usprotivio se i tužbenom zahtjevu iz točke II. petita tužbe da je tužiteljica stekla služnost pješačkog prolaza na teret posebnog dijela nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji je dio u nalazu i mišljenju vještaka Darka Burazina označen kao lik D, E i J, kao poslužne nekretnine jer za stjecanje prava stvarne služnosti nisu ostvareni uvjeti iz odredbe čl. 186. Zakona o
P 4579/22 -23
vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Nekretnine označene u tužbi kao ''poslužna'' i ''povlasna'' da čine istu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Iz istih razloga zbog kojih tužiteljica nije stekla dosjelošću prava na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji je označen kao lik A, B, C, D, J i K tužiteljica da nije stekla dosjelošću ni pravo služnosti na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji je označen kao lik D, E i J. Navedeno je i da je neosnovan i tužbeni zahtjev pod točkom III. radi zabrane uznemiravanja tužiteljice, jer osporavanje prava tužiteljici na nekretnini u suvlasništvu tuženika pod 4) ne predstavlja uznemiravanje tužiteljice. Tuženik pod 4) da ne prijeti tužiteljici ugrožavanjem zdravlja i života niti je ugrožava odlaganjem otpada. Tužiteljica u tužbi ne navodi kad bi to tuženik i na koji način uznemiravao tužiteljicu niti nudi bilo kakve dokaze.
Identični odgovor na tužbu kao i tuženik pod 4) podnio je i tuženik pod 3).
U postupku su izvedeni dokazi pregledom predmeta ovog suda P 1205/19 (raniji broj II P 669/06), Pst 466/14 (raniji broj I P 822/07 i Pst 1139/12) koji su zadržani u privitku i P 3679/21 i Ovr-118/23 (raniji broj Ovr-3270/21), čiji su dijelovi kopirani i zadržani u privitku.
Stranke su popisale parnični trošak.
Tužbeni zahtjev nije osnovan.
Predmet ovog postupka je zahtjev tužiteljice za utvrđenje prava vlasništva realnog fizički odvojenog dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] odnosno kat. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u skici dopunskog nalaza i mišljenja sudskog vještaka za geodeziju Darka Burazina od 8. lipnja 2012. g. označenog kao lik A, B, C, D, J, K i A te ovlaštenje za uknjižbu nakon formiranja posebne čestice. Tužiteljica je zatražila i utvrđenje da u korist tako formirane čestice, kao povlasnog dobra, postoji pravo služnosti prolaska pješice, a na teret posebnog dijela nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to dijela označenog kao lik D, E i J u istoj skici, kao poslužnog dobra. Tužiteljica je postavila i zahtjev da sud zabrani tuženicima uznemiravati njeno pravo vlasništva i služnosti te naloži uklanjanje vreća s otpadom i drugim stvarima te zabrani takvo ili slično uznemiravanje prava tužiteljice ubuduće.
Sud je u dokazne svrhe pregledao, prije svega, predmet koji se pred ovim sudom vodio pod brojem P 1205/19 (raniji broj II P 669/06), po tužbi tužiteljice protiv tuženika pod 1) i 2) i pravnog prednika tuženika pod 3) i 4) PF.
Pregledom ovog predmeta utvrđeno je:
-da je tužiteljica u tužbi od 24. ožujka 2006. g. iznijela tvrdnju da je čest. zem. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u naravi dvor koji služi redovnoj upotrebi zgrade i za zajedničke svakodnevne potrebe stanare te zgrade označene kao čest. zgr. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i da su stranke postupka suvlasnici ove čest. zem. za 1/8 dijela te da je pravna prednica tužiteljice-njena majka NF pravo suvlasništva stekla kupoprodajnim ugovorom,
-da su pravni prednik tuženika pod 3) i 4) i tuženik pod 1) u odgovoru na tužbu naveli da je kupoprodajnim ugovorom na koji se pozvala tužiteljica u tužbi kupljen samo
P 4579/22 -23
stan u prizemlju u koji se ulazi s druge strane u odnosu na predmet spora te da tužiteljica nema nikakvih prava u odnosu na dvor, a iste je navode ponovila i tužena pod 2) u svom odgovoru na tužbu,
-da je tužiteljica u očitovanju na navode iz odgovora na tužbu navela i da je suvlasništvo dvora koji služi redovnoj upotrebi zgrade stekla temeljem dosjelosti,
-da je u podnesku od 18. veljače 2010. g. tužiteljica postavila zahtjev na utvrđenja prava suvlasništva 1/8 dijela čest. zem. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te upis tog prava na svoje ime uz brisanje s imena tuženika i njihovih pravnih prednika,
-da je na ročištu od 4. ožujka 2011. g. održanom na licu mjesta tužiteljica pokazala mjesto gdje se nalaze vrata koja vode u dvor iz njenog stana te navela da se prethodno na istom mjestu nalazio prozor koji je povećan na tzv. francuski prozor,
-da je u pisanom nalazu i mišljenju od 6. svibnja 2011. g. vještak Burazin pokazani dio dvorišta označio slovima A, B, C, D, E, F, G, H, I, J, K i A u površini od 81 m² te odredio da taj dio predstavlja 81/600 idealnih dijelova čest. zem. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te da u taj dio dvorišta tužiteljica može pristupiti iz svog prizemnog stana kroz vrata označena kao spojnica točaka B i C, da na tom dijelu dvorišta tužiteljica drži stolove i stolice, da spojnica točaka D i E predstavlja oznaku vrata koja su zajednički izlaz za sve stanare u sporni dio dvorišta, a spojnica točaka G i H vrata koja su izlaz iz spornog dijela dvorišta na javnu površinu-put,
-da je tužiteljica u podnesku od 26. kolovoza 2011. g. ukazala sudu na okolnost da su čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] bile u sastavu jedinstvene čestice označene kao kat. čest. zem. [katastarska čestica], zgrada i dvor površine 897 m², koja da je parcelirana 1979. g. te da su tuženici dali pisanu suglasnost tužiteljici za pretvaranje prozora u vrata koja služe kao pristup iz njenog stana u sporno dvorište,
-da se u spisu na listu 75 nalazi pisana suglasnost od 6. studenog 1990. g. kojom tužiteljica moli stanare da joj svojim potpisom odobre i daju suglasnost otvaranje već postojećeg prozora u vrata te objašnjava da joj je namjera urediti sobu u zadnjem dijelu zgrade koja je u derutnom stanju i koja ima prozor ali da dotok svjetla i zraka nije dovoljan te da joj je namjera umjesto prozora ugraditi balkonska vrata kako bi prostorija bila prozračnije i bolje osvijetljena, da ta vrata ne bi služila kao ulazna već bi se otvarala iz postojeće prostorije odnosno ne bi služila kao ulazna već kao balkonska,
-da je u pisanoj dopuni nalaza i mišljenja od 8. lipnja 2012. g., na koju se tužiteljica poziva u tužbi i u ovom predmetu, vještak Burazin dodao da je ulaz u stan tužiteljice sa zapadne strane označio slovima N i O, a da spojnica točaka L i M predstavlja ulaz u kućnu vežu sa zapadne strane, te da izravna komunikacija između stana tužiteljice i kućne veže koja spaja zapadni ulaz u zgradu i istočni ulaz iz vrta ne postoji,
-da je na ročištu od 31. siječnja 2013. g. izveden dokaz saslušanjem svjedoka MF i DF koje su navele da su prednici tužiteljice i tužiteljica, kao i svi stanari, koristili predmetno dvorište na način da su pristupali kroz vežu, u dvorištu koristili bunar, prali i sušili robu jer svi stanari nisu imali vodu, (sve do 1962. g. kad se
P 4579/22 -23
prestao koristiti bunar) te da su se u dvorištu uvijek slobodno igrala djeca, što im nitko nije branio sve dok tuženici nisu ogradili dvorište i dio zazidali,
-da je proveden još jedan dokaz uviđajem na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka građevinske struke ZF koji je dobio nalog utvrditi površinu stana tužiteljice u prizemlju zgrade, površinu svih posebnih dijelova nekretnine (preostalih sedam stanova) te izraziti omjer vlasništva tužiteljice u odnosu na cijelu zgradu, pa je vještak u pisanom nalazu i mišljenju od 6. srpnja 2016. g. izračunao da je omjer tužiteljice u odnosu na ukupnu površinu stanova, ne računajući nadogradnje, 11,78%, računajući nadogradnju u površini od 36,61 m² 10,68%, a uključujući i drugu nadogradnju od 36,61 m² 10,29%, s tim da je konačan omjer stana tužiteljice u odnosu na sve druge stanove ispravljen u pisanoj dopuni nalaza i mišljenja od 7. ožujka 2017. g. (9,99%), a u drugoj pisanoj dopuni postotak je izrazio i u razlomku (1114/10000 odnosno 1178/10000),
-da je tužiteljica u podnesku predanom u spis na ročištu od 25. siječnja 2018. g. postavila tužbeni zahtjev na utvrđenje suvlasništva nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] za 1114/10000 dijela od cjeline te ovlaštenje na uknjižbu uz brisanje tog prava s imena tuženika i njihovih pravnih prednika,
-da je na ročištu od 21. veljače 2018. g. saslušana tužiteljica koja je u svom iskazu izjavila da je omjer u kojem traži utvrđenje suvlasništva istočnog dvorišta zgrade sukladan površini stana u njenom vlasništvu, da je taj stan još 1948. g. kupila njena majka, da je u to vrijeme u odnosu na cjelokupno dvorište s istočne i zapadne strane i zgradu bila upisana samo jedna čestica oznake 10638 k. o. [katastarska općina], da je naknadno, bez njene suglasnosti i bez ikakvog utjecaja, izvršena parcelacija na više čestica, da je istočno dvorište oduvijek služilo svim stanarima za redovnu upotrebu zgrade, s tim da nije pokretala upravni postupak radi utvrđenja da navedeno zemljište služi za redovnu upotrebu zgrade, da se na istočnom dvorištu nalazio bunar s vodom gdje su žene iskuhavale robu, da se radilo o otvorenom prostoru gdje su se djeca zabavljala, da joj do 2005. g. nikada nije osporavano korištenje dijela istočnog dvorišta, da je od prozora ''učinila'' vrata 1990. g., uz prethodnu suglasnost ostalih suvlasnika iz razloga što joj je bio spriječen dotok svjetla, a s obzirom da je UFĐ (prednik tuženika pod 3) i 4)) u međuvremenu postojeću kućicu proširio s istočne i zapadne strane te da je u toj suglasnosti koju je zatražila jasno navedeno da se otvor neće koristiti kao ulazna vrata, a glavna ulazna vrata da se nalaze na zapadu. Tužiteljica je na ročištu od 24. travnja 2018. g. u dopuni svog stranačkog iskaza navela da su i ostali suvlasnici etažnih dijelova zgrade imali pravo korištenja dvorišta koje je predmet spora te da je netočan navod tuženika da je bez dozvole proširila otvor na istočnom dijelu zgrade, da je s prednikom tuženika pod 3) i 4) PF imala korektan odnos i da je on uvijek govorio da može prolaziti spornim dijelom dvorišta kako bi pristupila na mjesto gdje joj je parkirano vozilo,
-da su na ročištu od 24. travnja 2018. g. saslušani i tuženici BF (u ovom predmetu tuženik pod 1)) i PF (prednik tuženika pod 3) i 4) te da je tuženik BF, s čijim se iskazom tuženik PF u cijelosti složio, naveo da je čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] oduvijek bila zasebna nekretnina, a tužiteljicu da očito zbunjuje to što se ta nekretnina nalazi neposredno uz čest. zgr. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] odnosno zgrade u kojoj je tužiteljica darovanjem 1978. g. stekla vlasništvo nad jednim stanom u prizemlju, da je tužiteljica početkom rata 1990. g. imala
P 4579/22 -23
namjeru otvoriti apartman odnosno preurediti stan u prizemlju za svrhe turističkog iznajmljivanja, te je, svjesna činjenice da bi bolje konkurirala velikom broju apartmana u okolici ako bi se mogla ponuditi i terasu, da je zamolila da joj se dozvoli da od prozora, uklanjanjem parapeta, napravi tzv. francuski prozor, da tužiteljica nije nikada dovršila taj francuski prozor jer nije postavila ogradu s naslonom, već da je, bez suglasnosti suvlasnika čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], iznijela stol i stolice i još neke predmete tako da su gosti njezinog apartmana slobodno izlazili iz apartmana na obližnju česticu, odnosno da je upotrebljavala tuđu stvar u svoju korist, da je točno da je potpisao suglasnost kojom je tužiteljici dopušteno otvoriti vrata na mjesto prozora, s tim da je prethodno dopisom upozorio tužiteljicu da ne otvara prozor u vrata te da se tuženike pitalo za dopuštenje sušiti robu na spornom dvorištu,
-da je presudom broj II P 669/06 od 28. rujna 2018. g. u cijelosti odbijen tužbeni zahtjev tužiteljice te je utvrđeno: da su u nacionaliziranoj zgradi u [adresa] 27. marta 6 (sada [adresa]), sagrađenoj na čest. zgr. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] izuzeti i ostavljeni u vlasništvo ranijih vlasnika, kao posebni dijelovi, određeni stanovi, između ostalih i dvosobni stan u prizemlju, tada vlasništvo prednice tužiteljice, njene majke NF, da je rješenjem N-455/1960 od 12. prosinca 1960. g. utvrđeno da ugovor - izjava "Split, 15. januara 1948. g." kojom IF, HF, FF, ŽF i GF prodaju NF dvosobni stan s nusprostorijama u prizemlju zgrade u [adresa] 27. marta 1941. sagrađenoj na čest. zem. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] za iznos od 60.000,00 dinara nije napravljen u namjeri osujećenja nacionalizacije predmetne zgrade te da je nakon pravomoćnosti rješenja NF ovlaštena temeljem tog rješenja u zemljišnim knjigama suda zatražiti i provesti uknjižbu prava vlasništva na toj nekretnini na svoje ime, da je NF, prednica tužiteljice, zatražila i postigla uknjižbu prava vlasništva na kupljenom stanu i to rješenjem od 16. svibnja 1962. g., da su prednica tužiteljice NF, kao darovateljica, i tužiteljica, kao daroprimac, zaključile Ugovor o darovanju 2. kolovoza 1978. g. koji je za predmet imao dvosobni stan u prizemlju zgrade te da je tužiteljica izvršila upis prava vlasništva stana na svoje ime, da tužiteljica za ulaz u svoj stan ima zaseban prilaz sa zapadne strane (u skici iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka Darka Burazina od 8. lipnja 2012. g. prikazan slovima N i O) te da je na istočnoj strani postojeći prozor pretvorila u vrata i da na tom dijelu dvorišta, koje je i predmet spora, drži stolove i stolice, da je zemljište koje je predmet spora podijeljeno na dvije cjeline koje su pregrađene zidom i postavljenim vratima, a cjelina koja je u skici sudskog vještaka Darka Burazina označena slovima A, B, C, D, E, F, G, H, I, J, K i A da ima površinu od 81 m², da je kao sporno valjalo utvrditi jesu li čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] predstavljale jedinstvenu katastarsku česticu oznake 10638 u naravi zgrada i dvor površine 897 m² te da li je tužiteljica, a u smislu odredbi čl. 9. i čl. 12. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (Narodne novine broj 53/91 i 91/96) stekla pravo suvlasništva na spornoj nekretnini razmjerno svome suvlasničkom udjelu u cjelini zgrade. Sud je, nadalje, u presudi ocijenio da su čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisane u različite z.u. (1025 i 4152) što da potvrđuje da se radi o nekretninama koje su imale različitu pravnu sudbinu. Osim toga, da tužiteljica nije dokazala da se radi o zemljištu nužnom za upotrebu zgrade položene na nekretnini označenoj kao čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] niti da je o tome bila donesena odluka, pa da nema osnove da tužiteljica postane suvlasnica zemljišta u omjeru prema korisnoj vrijednosti stana kojeg je vlasnica. Istaknuto je da se radi o zemljištu ukupne površine od 600 m². Okolnost da su dvorište koristili stanari zgrade sagrađene na čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] da nije odlučna
P 4579/22 -23
ni bitna jer tužiteljica temeljem tog utvrđenja nije mogla ostvariti pravo suvlasništva na predmetnom dvorištu. U odnosu na stjecanje vlasništva dosjelošću na predmetnoj nekretnini, ocijenjeno je da tužiteljica nema potrebnu kvalitetu posjeda odnosno pošteni posjed jer je za poduzetu radnju izrade prozora u vrata tražila dopuštenje od tuženika.
-da je u drugostupanjskom ukidnom rješenju broj Gž-6303/18 od 26. veljače 2019. g. navedeno da iz podataka Zavoda za katastar i geodetske poslove Split proizlazi da se, prije parcelacije provedene 1979. g., čest. zem. broj [katastarska čestica] sastojala od čest. zem. [katastarska čestica] kultura zgrada i dvorište u površini od 897 m², da je tužiteljica dokazala da su svi stanari zgrade nesmetano koristili zemljište oko zgrade, kao jedinstvenu cjelinu, da iz kopije zemljišne knjige za z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] proizlazi da je temeljem rješenja Narodnog odbora Općine Split, Sekretarijata za financije broj NZ-917/3 od 25. studenoga 1959. g., zemljište uknjiženo kao društveno vlasništvo, te da je 11. veljače 1961. g. na tome zemljištu upisano pravo korištenja, korist FF, HF, IF, ŽF i GF za po 1/5 dijelova, a to da su pravni prednici tužiteljice iz Kupoprodajnog ugovora od 15. siječnja 1948. g., sklopljenim s NF, majkom tužiteljice, predmet kojeg je bio dvosobni stan s nusprostorijama u prizemlju zgrade u [adresa] 27. marta 1941. broj 6-a, a potom i predmet Ugovora o darovanju od 2. kolovoza 1978. g., sklopljenog između NF i tužiteljice, pa da nije jasan zaključak suda da tužiteljica nije dokazala da je njena pravna prednica pravo korištenja zemljišta na kojem je zgrada izgrađena ili predmetnog zemljišta stekla valjanom pravnom osnovom.
-da je u drugoj donesenoj presudi broj P 1205/19 od 11. listopada 2019. g. navedeno da sud ostaje kod svog mišljenja da sporna nekretnina ni u kom slučaju ne može predstavljati zemljište za redovnu upotrebu zgrade. Naime, prednica tužiteljice da je kupila dvosobni stan u prizemlju zgrade tada anagrafske oznake Poljana 27. marta u Splitu, uvedena je u posjed te nekretnine oznake čest. zgr. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te se iz povijesnih zemljišnoknjižnih izvadaka ne može zaključiti da je ova zgrada sagrađena na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to stoga što je ova čestica, a što da je vidljivo iz priloženih rješenja Narodnog odbora Općine Split u postupku provođenja nacionalizacije kao i iz planimetričkih nalaza i povijesnih izvadaka, oduvijek imala zaseban status. Ponovljeno je da predmetna čestica ne predstavlja zemljište na kojem je sagrađena zgrada i koje služe za njezinu redovnu upotrebu te ne može dijeliti pravnu sudbinu zgrade, da je riječ o zemljištu površine 600 m² te da okolnost što su osobe koje su upisane kao vlasnici predmetnog zemljišta ujedno i prodavatelji stana koje je vlasništvo tužiteljice nije od značaja za ocjenu osnovanosti zahtjeva tužiteljice, a s obzirom da je prednica tužiteljice kupila isključivo stan u zgradi i da predmet kupoprodaje nije bila sporna čestica koja je oduvijek imala zaseban status. Ponovljena je ocjena o tome da tužiteljica nije imala potrebnu kvalitetu posjeda za stjecanje vlasništva dosjelošću,
-da je u drugostupanjskoj presudi broj Gž-1485/20 od 21. siječnja 2021. g., kojom je potvrđena presuda suda prvog stupnja, navedeno da nije sporno da je tužiteljica vlasnica jednog stana, a tuženici vlasnici preostalih sedam stanova u stambenoj zgradi u [adresa] (čest. zgr. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]), da je pravilan zaključak suda prvog stupnja da su se čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u vrijeme stupanja na snagu ZPZV-a (8. listopada 1991. g.) nalazile u različitim z.u. (1025 i 4152), što znači da se radilo o nekretninama koje nisu dijelile istu pravnu sudbinu, pa da se ne može smatrati da je sporna čestica služila za redovnu
P 4579/22 -23
uporabu zgrade izgrađene na susjednoj čestici. Ocijenjen je kao pravilan i zaključak prvostupanjskog suda da, u konkretnom slučaju, nisu ispunjene zakonske pretpostavke za stjecanje prava suvlasništva dosjelošću, obzirom da tužiteljica u postupku nije dokazala neprekinuti slijed posjeda, zakonom predviđene kvalitete i trajanja nje i njezine pravne prednice. Izvrgnut je kritici i zahtjev tužiteljice za utvrđenje da je pravo suvlasništva spornog dvorišta stekla u omjeru koji je utemeljen na omjeru neto površine tužiteljičinog stana u odnosu na neto površinu svih stanova u zgradi izgrađenoj na čest. zgr. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a s obzirom da predmet tužbenog zahtjeva nije ta nekretnina, nego druga nekretnina upisana u drugi z.u.
Dakle, iz iznesenih razloga, koje u cijelosti prihvaća ovaj sud, tužiteljica je pravomoćno izgubila spor u kojem je tražila iz istih razloga kao u ovom postupku, utvrđenje svog prava suvlasništava čest. zem. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u idealnom dijelu koji je označila kao 1114/10000, s tim da iz rezultata pregledanog postupka proizlazi da je i u tom postupku tužiteljica tvrdila i na licu mjesta prilikom uviđaja pokazala da se radi o točno određenom realnom dijelu nekretnine koji je vještak Darko Burazin u skici dopunskog nalaza i mišljenja od 8. lipnja 2012. g. označio kao lik A, B, C, D, J, K i A.
Drugim riječima, iako se ne radi o objektivnom identitetu sporova jer je u predmetu P 1205/19 tužiteljica na terenu prilikom radnje uviđaja na licu mjesta pokazani realni dio u konačno postavljenom tužbenom zahtjevu nakon dopuna nalaza i mišljenja sudskog vještaka građevinske struke odredila u razlomku odnosno idealnom dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji odgovara razmjernom dijelu njenog vlasništva stana kao posebnog dijela zgrade u susjednoj čest. zgr. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u odnosu na ostale stanove u toj zgradi, a u ovom postupku kao lik označen slovima i površinom, te se čak poslužila skicom iz predmeta P 1205/19 postavljajući tužbeni zahtjev u ovom predmetu te tražeći da ta skica bude sastavni dio presude iz ovog predmeta, jasno je da je predmet oba postupka potpuno isti dio dvorišta i da je tužiteljica u tužbi ponovila potpuno jednake razloge za stjecanje vlasništva kao i u predmetu P 1205/19. Takav postupak tužiteljice nije nedopušten, ali nije bilo nikakvog razloga provoditi iznova cijeli dokazni postupak kao i u predmetu P 1205/19 koji je započeo 2006. g. i pravomoćno okončao 2021. g. Stvarno se radi o nastojanju tužiteljice za ponavljanje pravomoćno okončanog postupka, barem ukoliko se promatra t. I. njenog zahtjeva.
Iz tog je razloga sud u cijelosti reproducirao dokaze i zaključke sudova prvog i drugog stupnja iz predmeta P 1205/19 i ocijenio zahtjev tužiteljica za utvrđenje prava vlasništva na fizički odvojenom dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] označenom slovima i površinom u cijelosti neosnovanim.
Kako tužiteljica nema nikakvih vlasničkih prava na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], potpuno je jasno da joj ne pripada ni pravo služnosti prolaska pješice do tog fizički odvojenog dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te da nema pravo ni na zaštitu od uznemiravanja tog dijela 9189/4 k. o. [katastarska općina], što predstavlja sadržaj njenih zahtjeva iz t. II. i III. petita tužbe, pa je odlučeno kao u izreci ove presude, odnosno i ti su zahtjevi tužiteljice odbijeni kao neosnovani.
Trebalo se kratko osvrnuti i na rezultate drugog pravomoćno okončanog postupka koji je sud pregledao: Pst 466/14 (raniji broj I P 822/07): radi se o predmetu
P 4579/22 -23
koji su tužitelji pod 1) i 2) i pravni prednik tuženika pod 3) i 4) vodili protiv DF i CF, kao tuženika pod 1) i 2), radi ukidanja odnosno prelaganja prava stvarne služnosti prolaska, u kojem se odlučivalo i o protutužbenom zahtjevu tuženika pod 1) osobno i kao pravnog slijednika tužene pod 2) za utvrđenje da je isključivi vlasnik dijela nekretnine označene kao čest. zem [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] ukupne površine 40 m² koji je u skici mjernika TF od 2. rujna 2014. g. označen brojevima 1, 2, 3 i 4, slovom A i žutom bojom, dakle drugog realnog dijela istog dvorišta.
I u tom je postupku, naime, zaključeno da nekretnina označena kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ne predstavlja zemljište koje služi redovitoj upotrebi zgrade položene na susjednoj čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a sve i da se u upravnom postupku utvrdi da bi predmetni dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] služio za redovnu uporabu zgrade na čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] tuženik pod 2)-protutužitelj da time ne bi mogao ex lege steći pravo vlasništva na predmetnom dijelu nekretnine. Čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u kojoj je stan u vlasništvu tužene pod 1), je nekretnina sa zgradom naslonjenom na zgradu koja se nalazi na čest. zgr. [katastarska čestica], te je čest. zem. koja je predmet ovog postupka i koja u naravi predstavlja dvorište od 600 m², susjedna nekretnina i ovoj zgradi.
Drugim riječima, ni suvlasnici zgrade izgrađene na čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nisu uspjeli s tužbenim zahtjevom na utvrđenje prava vlasništva dijela dvorišta označenog kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na što su tuženici u svojim odgovorima na tužbu htjeli sudu skrenuti pažnju, i što je sud u ovom obrazloženju naveo iako to nije razlog za odbijanje tužbenog zahtjeva tužiteljice.
U odnosu na stjecanje vlasništva dosjelošću treba navesti, na kraju, da je ovaj sud najviše bio impresioniran sadržajem suglasnosti od 6. studenog 1990. g. koju su tadašnji suvlasnici zgrade označene kao čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] potpisali na traženje tužiteljice, a koja predstavlja dopuštenje za otvaranje već postojećeg prozora u vrata i u kojoj tužiteljica objašnjava da joj je namjera urediti sobu u zadnjem dijelu zgrade koja je u derutnom stanju i koja ima prozor ali da dotok svjetla i zraka nije dovoljan te da joj je namjera umjesto prozora ugraditi balkonska vrata kako bi prostorija bila prozračnije i bolje osvijetljena, te dodatno navodi da ta vrata ne bi služila kao ulazna već bi se otvarala iz postojeće prostorije odnosno ne bi služila kao ulazna već kao balkonska.
Iz ove suglasnosti proizlazi, prije svega, da tužiteljica ni njena pravna prednica do tada nisu imale nikakvu mogućnost direktnog pristupa iz stana u prizemlju u dvorište koje nosi oznaku čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a drugo, da se tužiteljica u ovoj suglasnosti, koja sadrži i njenu izjavu, obvezala da tako prošireni prozor neće koristiti za potrebe prolaska već da se radi o ustupku suvlasnika radi toga da njen prizemni stan bude bolje prozračen odnosno osvijetljen, što je naknadno, očito, prekršila te u dijelu dvorišta ispred proširenog prozora postavila stol i stolice i kroz prošireni prozor počela prolaziti. Po mišljenju ovog suda da je tužiteljica imala vlasnička prava na dvorištu koje graniči sa zgradom u kojoj je prizemni stan s prozorom na istočnoj strani koji je namjeravala pretvoriti u balkonska vrata, a posebno na dijelu dvorišta koje je predmet ovog postupka takvu suglasnost zasigurno ne bi tražila. Nakon što je dobila suglasnost i prozor zamijenila balkonskim vratima tužiteljica je posjed dijela dvorišta ispred tih vrata počela izvršavati protivno dopuštenju suvlasnika zemljišta, dakle, njen posjed nakon 1990. g. ne samo da nije bio pošten (jer je tužiteljica znala da se radi o tuđem zemljištu)
P 4579/22 -23
nego nije imao ni drugu traženu kvalitetu: istinitost jer je pribavljen zloupotrebom povjerenja (precario).
Tuženik pod 1) je u svom iskazu u pravomoćno okončanom predmetu objasnio zašto je, unatoč svom pismu od 29. listopada 1990. g. u kojem je izrazio protivljenje pretvaranju prozora u vrata iako je pozdravio uređenje sobe u prizemnom stanu tužiteljice u koji se ulazi sa zapadne strane zgrade, ipak potpisao suglasnost niti mjesec dana nakon što je tužiteljici poslao pismo: naveo je da je tužiteljica svega osam dana nakon što je dobila pismo došla s unaprijed tiskanim tekstom suglasnosti gdje je zamolila da joj se dozvoli proširenje prozora bez da je spominjanja u koju svrhu bi htjela veći otvor na tom mjestu. Naveo je da je u pismu spomenuo želje drugih stanare da na dvorištu izgrade verandu kojima se ne može udovoljiti procjenjujući da bi i tužiteljica mogla čak pristupiti i izgradnji verande, te da je u pismu primjerom spomenuo što su sve suvlasnici čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] dozvoljavali onome tko bi došao zamoliti za dozvolu da nešto radi na toj čest. zem.
Stoga je mišljenje ovog suda, a što se tiče načina posjedovanja čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] o kojem je u pismu od 29. listopada 1990. g. govorio tuženik pod 1) otvoreno i po ocjeni ovog suda točno i dobronamjerno, da takav način posjedovanja od strane svih stanara ne predstavlja temelj za stjecanje prava vlasništva, a posebno ne na točno određenom fizičkom dijelu dvorišta. Naime, ako su svi stanari, uz dozvolu suvlasnika zemljišta, koristili tuđu stvar na način da su tu sušili robu, cijepali drva, bojali prozore ili primjerice popravljali bicikl, to ne predstavlja izvršavanje vlasničkih prava već samo izvršavanje posjeda kao prekarist ili kao ovlaštenik nekog stvarnog prava na tuđoj stvari, što sud nije ispitivao niti je trebalo ispitivati jer je tužiteljica ustala tužbom radi utvrđenja prava vlasništva točno određenog dijela dvorišta te služnosti u korist tog dijela kao povlasnog dobra, koje je zahtjeve sud ocijenio neosnovanim.
Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje ZPP) jer je tužiteljica u cijelosti izgubila spor, pa je trebalo obvezati na naknadu troškova postupka kojima su bili izloženi tuženici pod 1), 2), 3) i 4).
Tuženicima pod 1) i 2) trebalo je priznati trošak sastava odgovora na tužbu i zastupanja na ročištu od 16. siječnja 2025. g. po 100 bodova (ukupno 200 bodova).
Ukupan broj bodova od 200 trebalo je uvećati za zatraženo povišenje tarifnih stavki radi zastupanja više osoba iz Tbr. 36. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/23, dalje Tarifa) od 10% i taj broj bodova (220) pomnožiti s vrijednošću boda iz Tbr. 54. Tarife. Iznos koji se dobije na opisani način (440,00 EUR) predstavlja trošak kojem su bili izloženi tuženici pod 1) i 2) sudjelujući u postupku i kako je trebala glasiti odluka o troškovima iz t. II. izreke presude.
Tuženici pod 3) i 4) popisali su trošak na isti način, što je sud prihvatio i na dobiveni iznos od 440,00 EUR zatražili i uvećanje za PDV, što konačno iznosi 550,00 EUR, kako je trebala glasiti odluka o troškovima postupka u odnosu na tuženike pod 3) i 4).
P 4579/22 -23
Splitu, 18. travnja 2025. g.
S U D A C :
SANDI PETRIČIĆ
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:Protiv ove presude nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu u roku od 15 dana od dana prijema pisanog otpravka. Žalba se podnosi nadležnom županijskom sudu, a putem ovog suda u 3 primjerka.
Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu na koje nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onog dana kad je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka (čl. 335. st. 7., 8., 9. i 11. ZPP-a).
