Republika Hrvatska
Općinski sud u Čakovcu
Prekršajni odjel
Čakovec, Zrinsko-Frankopanska 9
Broj: Pp-331/2025-7
U IME REPUBLIKE HRVATSKE
P R E S U D A
Općinski sud u Čakovcu, Prekršajni odjel, po sucu Draženu Bence, uz sudjelovanje zapisničarke Ljiljane Lehkec, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika TD „VURADIN IZGRADNJA“ d.o.o., kao pravne osobe i okrivljenika OŽ, kao odgovorne osobe, zbog prekršaja iz čl. 98. st. 1. i st. 2. podstavak 1. Zakona o zaštiti na radu, rješavajući po prigovoru 1. i 2. okrivljenika na Prekršajni nalog Državnog inspektorata, Područni ured Varaždin, Služba za nadzor zaštite na radu, Varaždin, pod brojem KLASA: UP/I-116-04/24-07/186, URBROJ: 443-02-04-09/24-3 od 15. srpnja 2024.godine, nakon provedene i zaključene javne glavne rasprave, temeljem čl. 183. Prekršajnog zakona ("Narodne novine" br. 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22), dana 18. travnja 2025. objavio je, i
p r e s u d i o j e
1. Okrivljenik: VURADIN IZGRADNJA d.o.o., sa sjedištem u [adresa], MBS: 070073367, OIB 66412619079, djelatnost: Izrada krovišta, nadstrešnica, broj zaposlenih: 4, posluju s dobiti, prekršajno nekažnjavani, ne vodi se drugi postupak,
- kao pravna osoba,
2. Okrivljenik: ŠŽ, sin O i Š rođ. Đ, OIB [osobni identifikacijski broj], krovopokrivač, strojobravar, zaposlen u 1. okr. pravnoj osobi Vuradin Izgradnja, rođ. **.**.1977. u [adresa], oženjen, otac troje djece, od toga 1 mlt., po narodnosti T, državlj. RH, imovinske prilike srednje, prekršajno nekažnjavan, ne vodi se drugi postupak protiv njega,
- kao odgovorna osoba,
k r i v i s u
I. kao poslodavac pravna osoba, te odgovorna osoba u pravnoj osobi, što nisu dana 05. srpnja 2024. godine, na lokaciji privremenog radilišta izrade krovišta na pomoćnoj građevini (garaže sa spremištem), u Završju Podbelskom, Završje Podbelsko 125/A, investitora fizičke osobe ĐŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], a prilikom obavljanja poslova skidanja betonskog crijepa sa kosog krovišta pomoćne građevine (garaže sa spremištem), kada su radnici: TŽ, ZŽ i VŽ za navedenog poslodavca obavljali gore opisane poslove, za iste poslove procijenili rizike za život i zdravlje radnika i osoba na radu u pisanom ili elektroničkom obliku, uzimajući u obzir naprijed navedene poslove i njihovu prirodu odnosno izradili procjenu rizika u pisanom ili elektroničkom obliku, koji odgovara postojećim rizicima na radu i u vezi s radom i koja je dostupna radniku na mjestu rada za naprijed navedene poslove radnog mjesta „pomoćnog radnika – krovopokrivača“
II. čime su počinili prekršaj:
a) - pravna osoba iz čl. 18. st. 1. i 2. Zakona o zaštiti na radu (Narodne novine“ br. 71/14, 118/14, 94/18, 96/18), kažnjiv po čl. 98. st. 1. podstavak 1. istog Zakona,
- odgovorna osoba iz čl. 18. st. 1. i 2. Zakona o zaštiti na radu (Narodne novine“ br. 71/14, 118/14, 94/18, 96/18), kažnjiv po čl. 98. st. 2. u svezi st. 1. podstavak 1. istog Zakona,
temeljem kojih im se, a primjenom čl. 33. i 37. Prekršajnog zakona,
i z r i č e
III. novčana kazna i to:
- pravnoj osobi u iznosu 1.500,00 eura (tisuću petsto eura),
- odgovornoj osobi u iznosu od 400,00 eura (četiristo eura),
koju su okrivljenici temeljem čl. 33. st. 10. Prekršajnog zakona ("Narodne novine" br. 107/07 i 39/13) dužni platiti u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti ove presude.
Temeljem članka 152. stavak 3. Prekršajnog zakona ("Narodne novine" br. 107/07 i 39/13), smatrat će se da je novčana kazna u cjelini plaćena ako osuđena osoba plati dvije trećine izrečene novčane kazne u roku određenom ovom presudom.
IV. Temeljem čl. 139. st. 3. u svezi čl. 138. st. 3. Prekršajnog zakona ("Narodne novine" br. 107/07 i 39/13) okrivljenici su dužni u roku od 30 dana od pravomoćnosti presude, nadoknaditi trošak prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 30,00 eura (trideset eura), svaki.
Ukoliko okrivljenici ne plate u određenim rokovima novčanu kaznu i troškove postupka, novčana kazna i troškovi postupka će se temeljem članka 34. stavak 1. Prekršajnog zakona ("Narodne novine" br. 107/07 i 39/13), naplatiti prisilno.
Obrazloženje
1. Državni inspektorat, Područni ured Varaždin, Služba za nadzor zaštite na radu, [adresa], pod brojem KLASA: UP/I-116-04/24-07/186, URBROJ: 443-02-04-09/24-11 od 21. kolovoza 2024.godine, izdao je prekršajni nalog kojim su okrivljenici proglašeni krivima i kažnjeni za prekršaj činjenično i pravno opisan u izreci ove presude.
2. Predsjednik Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske je Rješenjem broj: 31 Su-251/2025-2 od 18. veljače 2025., odredio Općinski sud u Čakovcu, Prekršajni odjel, kao drugi stvarno nadležan sud za postupanje u predmetima prekršaja Općinskog suda u Varaždinu, Prekršajnog odjela.
3. Na prekršajni nalog okrivljenici su pravodobno uložili prigovor, te je isti stavljen izvan snage i provedena je glavna rasprava pred ovim sudom.
4. Na ročište glavne rasprave dana 17.04.2025. pristupio je 2. okrivljenik ŠŽ, koji je iskazao daće obranu iznijeti u ime pravne osobe, te kao odgovorna osoba. Iskazao je da u cijelosti ustraje kod činjeničnih navoda navedenih u prigovoru na prekršajni nalog Državnog inspektorata te se činjenični navodi imaju smatrati obranom u pisanom obliku. Ujedno predlaže sudu da kod donošenja odluke uzme u obzir sve olakotne okolnoti i to priznanje prekršaja, dosadašnju nekažnjvanost, imovinske prilike te da su nedostaci odmah nakon izvršenog nadzora Državnog inspektorata otklonjeni u pogledu procjene rizika.
U prigovoru na prekršajni nalog okrivljenici navode:
Protiv citiranog Prekršajnog naloga prvookrivljenik i drugookrivljenik podnose prigovor pobijajući ga zbog izrečene prekršajnopravne sankcije.
Prvookrivljenik i drugookrivljenik ne osporavaju da bi postupili suprotno odredbama čl. 18. Zakona o zaštiti na radu, međutim, isitiču kako je do počinjenja prekršaja došlo bez ikakve namjere (nesvjesnim mehajem), kao i da postoje okolnosti koje su od utjecaja na visinu izrečene sankcije.
Odredbom čl. 18. Zakona o zaštiti na radu propisano je da je poslodavac obvezan uzimajući u obzir poslovne i njihovu prirodu, procijenjivati rizike za život i zdravlje radnika i osoba na radu, radi sprečavanja ili smanjenja rizika, pri čemu je poslodavac obvezan procjenu rizika imati u pisanom ili elektroničkom obliku. U tijeku inspekcijskog nadzora zapravo je utvrđeno da su prvookrivljenik i drugookrivljenik imali izrađenu procjenu rizika, međutim, ista nije bila izrađena u skladu sa važećim propisom, a o čemu drugookrivljenik nije imao saznanja obzirom nije znao da se u međuvremenu (od dana izdavanja prve procjene rizika 2011. godine) izmijenio propis koji nalaže takvu obvezu poslodavcu. Da je tome tako svjedoči i činjenica da su odmah po inspekcijskom nadzoru prvo i drugookrivljenik izradili procjenu rizika za poslove radnog mjesta „pomoćnog radnika – krovopokrivača“ čime je u potpunosti otklonjena uočena nepravilnost.
Dokaz: uvid u izrađenu procjenu rizika za poslove radnog mjesta „pomoćni radnik – krovopokrivač“.
Osim što je odmah po uočenoj nepravilnosti ista ispravljena od strane okrivljenika, što sigurno predstavlja olakotnu okolnost za okrivljenike, isti smatraju da postoje i druge okolnosti koje bi mogle biti od utjecaja na izricanje smanjenje kazne okrivljenicima.
Naime, prvookrivljenik (a i drugookrivljenik kao odgovorna osoba prvookrivljenika) od samog početka svog poslovanja nikada nije počinio nikakav prekršaj, poštuje pravni poredak i propise koji uređuju njegovo poslovanje, uredno posluje na tržištu te obavlja i podmiruje sve svoje obveze uredno i u rokovima. Živimo u izazvonom vremenu za svakog poslodavca kojem je ključ uspjeha na tržištu zadovoljan i dobro plaćen radnik, a da bi prvookrivljenik mogao uredno ispuniti svoje obveze prema svojim zaposlenicima važam mu je svaki ostvareni prihod. Plaćenje izrečene novčane kazne mogli bi ugroziti redovno poslovanje prvookrivljenika i utjecati na podmirenje ostalih obveza u rokovima, što se bi u svakom slučaju negatino odrazilo na cjelokupno poslovanje prvookrivljenika.
Uzimajući u obzir činjenicu da je navedeni prekršaj počinjen potpuno nesvjesno obzirom prvookrivljenik i drugookrivljenik nisu imali saznanja o tome da procjena rizika k o ju imaju nije važeća kao i činjenicu da bi plaćanje izrečene kazne moglo negativno utjecati na cjelokupno poslovanje prvookrivljenika (kašnjenje s plaćanjima ostalih obveza), predlaže se da tijelo koje će donositi odluku u ovom prigovoru uzme u obzir izneseno, te preinači odluku o visini izrečene novčane kazne pri čemu se ističe da će i tako ublažena kazna imati značajan utjecaj na okrivljenike i njome će u potpunosti biti postignuta svrha kažnjavanja.
4.1. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid i pročitao dokaze koji priležu sudskom spisu i to zapisnik o inspekcijskom nadzoru od 21.08.2024. str. 18-24 spisa, zapisnik Državnog inspektorata od 26.07.2024. str. 25-28 spisa, zapisnik Državnog inspektorata od 8.7.2024. str. 37-41 spisa, zapisnik Državnog inspektorata od 05.07.2024. str. 42-58 spisa, te potvrde iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa, Odjela za prekršajne evidencije str. 71-74 spisa.
5. Nakon provedenog dokaznog postupka, a na temelju obrane okrivljenika, temeljem priznanja prekršaja, kao i uvida u dokumentaciju iz spisa, sud nalazi nedvojbeno utvrđenim da su okrivljenici počinili prekršaj koji im je stavljen na teret.
5.1. Materijalnom odredbom čl. 18. st. 1. i 2. Zakona o zaštiti na radu propisano je: (1) Poslodavac je obvezan, uzimajući u obzir poslove i njihovu prirodu, procjenjivati rizike za život i zdravlje radnika i osoba na radu, osobito u odnosu na sredstva rada, radni okoliš, tehnologiju, fizikalne štetnosti, kemikalije, odnosno biološke agense koje koristi, uređenje mjesta rada, organizaciju procesa rada, jednoličnost rada, statodinamičke i psihofiziološke napore, rad s nametnutim ritmom, rad po učinku u određenom vremenu (normirani rad), noćni rad, psihičko radno opterećenje i druge rizike koji su prisutni, radi sprječavanja ili smanjenja rizika.
(2) Poslodavac je obvezan imati procjenu rizika izrađenu u pisanom ili elektroničkom obliku, koja odgovara postojećim rizicima na radu i u vezi s radom i koja je dostupna radniku na mjestu rada.
5.2. Člankom 98. st. 1. podst. 1. cit. Zakona propisana je novčana kazna u iznosu od 3981,68 eura za pravnu osobu, te u st. 2. cit. članka novčana kazna u iznosu od 796,34 eura za odgovornu osobu.
5.3. Okrivljenici u pisanoj obrani, kao i na ročištu kod ovog suda dana 17.04.2025. godine izričito priznaju počinjenje prekršaja koji im se stavlja na teret. Navedeno priznanje okrivljenika potvrđuje i dokumentacija iz spisa, a ponajprije zapisnici o inspekcijskom nadzorima izvršenim kod okrivljenika dana 26.07.2024. i 21.08.2024. godine. Dakle, takvim svojim postupanjem ostvarili su u obilježje djela prekršaja koje im se stavlja na teret.
6. Stoga je sud okrivljenike proglasio krivima i kod odmjere kazne okrivljenicima uzeta je u obzir težina prekršaja, kao i sve okolnosti iz čl. 36. Prekršajnog zakona, kao olakotno je uzeto je priznanje prekršaja, prekršajna nekažnjavanost 1. i 2. okrivljenika, prema potvrdama Ministarstva pravosuđa, a kao posebno olakotna okolnost 1. i 2. okrivljenicima, da su obvezu naknadno izvršili, zbog čega je sud okrivljenicima primjenom čl. 33. i čl. 37. PZ-a izrekao novčane kazne ispod minimalnih propisanih novčanih kazni za taj prekršaj, smatrajući da će se ovako ublaženim kaznama postići svrha kažnjavanja.
7. Izreka o troškovima postupka temelji se na odredbi čl. 139. st. 3. u svezi čl. 138. st. 1. i 2. Prekršajnog zakona, a troškovi su odmjereni u paušalnom iznosu srazmjerno složenosti postupka i imovnom stanju okrivljenika u iznosu od 30,00 eura (trideset eura) svakom, budući da su ih prouzročili počinjenim prekršajem.
U Čakovcu, 18. travnja 2025.
Zapisničarka
Sudac
Ljiljana Lehkec
LŽ
UPUTA O PRAVU NA ŽALBU: Protiv presude je dopuštena žalba u roku od 8 dana od dana dostave prijepisa presude. Temeljem čl. 194. st. 2. Prekršajnog zakona žalba se može podnijeti samo zbog odluke o prekršajnopravnoj sankciji i drugim mjerama. Žalba se podnosi Općinskom sudu u Čakovcu, Prekršajni odjel, Ulica Zrinsko frankopanska 9, u dva primjerka, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud u Zagrebu.
DOSTAVNA NAREDBA:
1. Okrivljenicima,
2. Tužitelju,
3. Za spis,
4. Za izvršenje.
