REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: PR-25/2025-10

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sutkinji Petri Hertelendi Lovrić, u pravnoj stvari tužitelja I. tužitelja ŽČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i II. tužitelja TČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koje oboje zastupa punomoćnik Stipe Cvitanović, odvjetnik u Metkoviću, protiv tuženika MERKUR OSIGURANJE d.d., Zagreb, Ulica Ljudevita Posavskog 31, OIB: 08937835435, kojeg zastupa punomoćnica Vanja Joka Brkljačić, odvjetnica u Zajedničkom odvjetničkom uredu Joka & Vegar u Zagrebu, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 12. ožujka 2025., u prisutnosti zamjenika punomoćnika tužitelja Joška Kaleba, odvjetnika i punomoćnice tuženika Vanje Joka Brkljačić, odvjetnice, 18. travnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Merkur osiguranje d.d. Zagreb, Ulica kneza Ljudevita Posavskog 31, OIB: 08937835435 isplatiti I. tužitelju ŽČ, na ime novčane naknade neimovinske štete, iznos od 13.200,00 EUR, zajedno sa zateznim kamatama tekućim od 23.08.2024. pa do isplate, po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku Merkur osiguranje d.d. Zagreb, Ulica kneza Ljudevita Posavskog 31, OIB: 08937835435 isplatiti II. tužiteljici TČ na ime novčane naknade neimovinske štete, iznos od 13.200,00 EUR, zajedno sa zateznim kamatama tekućim od 23.08.2024. pa do isplate, po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku 15 dana.

III. Nalaže se tuženiku da tužiteljima naknadi parnične troškove od 2.500,00 EUR, odnosno svakom od tužitelja po 1.250,00 EUR, sa zateznom kamatom tekućom od 18.4.2025. pa do isplate, po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelji u tužbi navode da je njihov sin, sada pok. JČ - smrtno stradao 17.06.2023. na Gradilištu C-4 Izgradnja građevine Vodosprema Čepelovac. U vrijeme štetnog događaja njegov poslodavac ENGLER d.o.o. [adresa] imao je kod tuženika ugovorenu Policu osiguranja od odgovornosti prema djelatnicima broj: 445507. Tužitelji su se obratili tuženiku sa Odštetnim zahtjevom da bi ih tuženik svojim Ddopisom od 22.08.2024. obavijestio kako im nema namjeru isplatiti odštetu pozivom na odredbu čl. 7. st. 2. Općih i posebnih uvjeta osiguranja od odgovornosti OUODG 1995 – ukoliko bi se utvrdilo da je šteta nastala kaznenim djelom. Tužitelji ističu da je takva odredba u konkretnom slučaju ništetna na što sud pazi po službenoj dužnosti pa se predlaže takvom ju i oglasiti, a ništetna je iz svih razloga navedenih u člancima 322. i 942. Zakona o obveznim odnosima, ukratko jer je suprotna svrsi samog Ugovora. Naime, u konkretnom slučaju se ne radi primjerice da je jedan radnik na gradilištu drugog radnika ozlijedio „vatrenim ili hladnim oružjem“ jer naravno da neće tuženik za takav slučaj odgovarati, a i jasno je da se upravo na takva i slična kaznena djela odnosi sadržaj i smisao ove odredbe. U odnosu na samu Policu osiguranja tužitelji skreću pozornost kako je svota pokrića ugovorena na iznos od 26.400,00 EUR, dakle toliko bi iznosila sveukupna obveza tuženika pa će se u ovom postupku utvrditi kako ovaj iznos neće moći pokriti cjelokupnu štetu jer će svota biti u svakom slučaju iscrpljena. Kod takvog stanja stvari a sukladno dogovoru obitelji kao solidarnih vjerovnika tužitelji potražuju da 1/2 polovina te svote pripadne ocu a druga 1/2 polovina majci, svakome dakle po 13.200,00 EUR. Naime, tužiteljima kao roditeljima pok. JČ prema kriterijima VSRH pripadala bi naknada neimovinske štete na ime duševnih boli zbog smrti sina od po 45.000,00 EUR svakom. Obzirom se predmetna nezgoda dogodila na način da je nesretnom JČ poklopac građevinskog stroja pao na glavu pritom ga usmrtivši, od značaja je i činjenica da pok. JČ kritične zgode nije nosio zaštitnu kacigu. Tu nesporno postoji i njegova suodgovornost, odnosno doprinos oštećenika nastanku štete, a koji doprinos sukladno sudskoj praksi tužitelji cijene u omjeru 20 % (u kojem dijelu je potrebno umanjiti gore navedene iznose kriterija VSRH), s tim da tužitelji dozvoljavaju mogućnost kako će sud možebitno naći i drugačiji omjer. No, u svakom slučaju, odnosno i u slučaju većeg omjera, tužitelji ponavljaju kako će svota osiguranja opet biti iscrpljena, i u tom smislu se obveza tuženika može smatrati točno određenom, odnosno nepromjenjivom. Slijedom navedenog, tužitelji predlažu donijeti presudu kojom se nalaže tuženiku isplatiti tužiteljima svakome po 13.200,00 EUR sa zateznim kamatama tekućim od 23.8.2024. do isplate, uz naknadu parničnih troškova sa zateznim kamatama tekućim od presuđenja do isplate.

2. U odgovoru na tužbu tuženik priznaje da je s poslodavcem pok. JČ, trgovačkim društvom ENGLER d.o.o. iz Križevaca, Smičiklasova 48, sklopio Ugovor o osiguranju od odgovornosti prema djelatnicima, broj ugovora: 445507. Tuženik priznaje i nastanak štetnog događaja od 17.06.2023. kojom prilikom je smrtno stradao sin tužitelja pok. JČ. Tuženik osporava osnov i visinu tužbenog zahtjeva te osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti. Navodi da se pred Općinskim državnim odvjetništvom u Koprivnici pod posl. br. KP-DO- 270/2023-22 povodom kaznene prijave Državnog inspektorata, Područnog ureda Varaždin, Službe za nadzor zaštite na radu provodi postupak protiv UČ, HČ i RČ radi kaznenog djela iz čl. 222. stavak 2. u vezi s 2. člankom 215. stavak 2. Kaznenog zakona, a radi se o kaznenom djelu dovođenja u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom gdje je kao posljedica prouzročena smrt osobe. Člankom 7. st. 2. Općih i dopunskih uvjeta za osiguranje od odgovornosti (OUODG 1995) propisani su uvjeti kada dolazi do isključenja obveze osiguratelja pa je tako određeno kako tuženik ne pokriva odštetne obveze osiguranika za štete koje je osiguranik uzrokovao protupravnim radnjama i s umišljajem, pri čemu se smatra da je jednako umišljaju činjenje ili propuštanje dužne radnje, ako je osiguranik postupao svjesno, iako je bilo vjerojatno za očekivati da će takvo činjenje ili propuštanje izazvati štetne posljedice. S obzirom na navedeno, te na činjenicu da postoji osnovana sumnja na počinjenje kaznenog djela od strane osnivača i odgovorne osobe osiguranika RČ jasno je kako u ovom trenutku nije moguće utvrditi postojanje obveze na isplatu na strani tuženika i to sve do utvrđenja okolnosti u kaznenom postupku o kojima ovisi ostvarenje razloga za isključenje obveze tuženika. Stoga, tuženik sukladno čl. 213. Zakona o parničnom postupku predlaže da naslovni sud odredi prekid postupka do pravomoćnog okončanja kaznenog postupka koji se pred Općinskim državnim odvjetništvom u Koprivnici vodi povodom navedenog događaja pod posl.br. KP-DO-270/2023-22. Za slučaj kada bi tužbeni zahtjev tužitelja bio osnovan, tuženik se protivi njegovoj visini kao i tijeku kamate kako je to zatraženo tužbenim zahtjevom. U pogledu kamate tužitelj u tužbi potražuje kamatu tekuću od 23.08.2024., dok obveza tuženika na eventualnu isplatu osigurane svote, sukladno čl. 11. st. 1. Općih i dopunskih uvjeta za osiguranje od odgovornosti (OUODG 1995) nastaje 14 dana od dana kad je tuženik utvrdio svoju obvezu i visinu te obveze. Obzirom na sve prethodno izneseno, a što je tužitelju jasno komunicirano dopisom od 22.08.2024., tuženik, do pravomoćnog utvrđenja relevantnih činjenica u kaznenom postupku, nije u mogućnosti utvrditi postojanje visine svoje obveze te stoga ni u kojem slučaju nije niti mogla nastupiti obveza tuženika na isplatu osigurane svote. Stoga, čak i kada bi postojala obveza tuženika na isplatu osigurane svote, prije zaprimanja relevantne odluke iz kaznenog postupka tuženik nije niti mogao utvrditi postojanje i visinu svoje obveze. Slijedom svega navedenog, tuženik predlaže da sud odbije predmetnu tužbu i tužbeni zahtjev uz obvezivanje tužitelja da tuženiku naknadi troškove ovog parničnog postupka, zajedno sa zateznim kamatama tekućim od dana donošenja prvostupanjske presude do isplate.

3. U tijeku postupka sud je proveo dokaz uvidom u svu dokumentaciju koju su stranke dostavile u spis.

4. Ocjenom provedenih dokaza u smislu odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje: ZPP) sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev u cijelosti osnovan.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja kao roditelja pokojnog JČ za naknadom štete zbog povrede prava osobnosti na duševno zdravlje zbog smrti bliske osobe koji je smrtno stradao 17.6.2023. na gradilištu poslodavca Engler d.o.o.

[adresa] koji je bio osiguranik tuženika.

6. Iz navoda stranaka i isprava u spisu među strankama nije sporan nastanak štetnog događaja, aktivna i pasivna legitimacija stranaka, odnosno činjenica da je pok. JČ smrtno stradao 17.6.2023. na gradilištu poslodavca Engler d.o.o. [adresa] koji je bio osiguranik tuženika. Sporno je da li su ispunjene pretpostavke za isključenje odgovornosti tuženika iz čl. 7. st. 2. Općih i posebnih uvjeta osiguranja od odgovornosti.

7. Za rješenje ovog spora mjerodavno je primijenjeno materijalno pravo sadržano u odredbama:

- čl. 111. Zakona o radu Zakona o radu ("Narodne novine" broj 93/14, 127/17, 98/19, dalje: ZR) kojom je propisano da je, u slučaju ako radnik pretrpi štetu na radu ili u svezi s radom, poslodavac dužan radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznoga prava;

- čl. 25. Zakona o zaštiti na radu („Narodne novine“ br. 71/14, dalje: ZZR) kojom je propisana odgovornost poslodavca radniku za štetu uzrokovanu ozljedom na radu i profesionalnom bolešću po načelu objektivne odgovornosti. Sukladno stavku 2. istog članka poslodavac može biti oslobođen odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe, na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu;

- čl. 1063. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 114/22, 155/23, dalje: ZOO) kojom je popisano da se smatra da šteta nastala u vezi s opasnom stvari odnosno opasnom djelatnošću potječe od te stvari odnosno djelatnosti, izuzev ako se dokaže da one nisu bile uzrok štete;

- čl. 1064. ZOO kojom je propisano da za štetu od opasne stvari odgovara njezin imalac, a za štetu od opasne djelatnosti odgovara osoba koja se njom bavi;

- čl. 1101. ZOO kojom je propisano da u slučaju smrti ili osobito teškog invaliditeta neke osobe pravo na pravičnu novčanu naknadu neimovinske štete imaju članovi njezine uže obitelji (bračni drug, djeca i roditelji);

- čl. 1092. ZOO kojom je propisano da oštećenik koji je pridonio da šteta nastane ili da bude veća nego što bi inače bila ima pravo samo na razmjerno sniženu naknadu. Kad je nemoguće utvrditi koji dio štete potječe od oštećenikove radnje ili propusta, sud će dosuditi naknadu vodeći računa o okolnostima slučaja;

- čl. 68. st. 1. ZZR koji propisuje da je radnik obvezan i odgovoran obavljati poslove dužnom pažnjom te pri tome voditi računa o svojoj sigurnosti i zaštiti zdravlja, kao i sigurnosti i zaštiti zdravlja ostalih radnika, koje mogu ugroziti njegovi postupci ili propusti na radu. Smatra se da radnik radi s dužnom pažnjom kada poslove obavlja u skladu sa znanjem i vještinama koje je stekao tijekom osposobljavanja za rad na siguran način, te kada radi po uputama poslodavca;

- čl. 7. st. 3. ZR koja propisuje da je obveza poslodavca da radniku osigura uvjete za rad na siguran način i na način koji ne ugrožava zdravlje radnika;

- čl. 17. st. 1. ZZR koja propisuje da je poslodavac odgovoran za organiziranje i provođenje zaštite na radu radnika u svim dijelovima organizacije rada i u svim radnim postupcima, nadalje, obvezan je uvažavati prirodu obavljanih poslova te prilagoditi zaštitu na radu promjenjivim okolnostima;

- čl. 32. ZZR koji propisuje obvezu poslodavca da radnike obavještava te po potrebi izdaje pisane upute o svim opasnostima i štetnostima.

- čl. 44. ZZR koji propisuje obvezu poslodavca planirati, pripremati i provoditi radne postupke te razraditi i primjenjivati tehnologiju rada tako da ne ugrožava sigurnost i zdravlje radnika, uvažavajući pri tome najvišu moguću razine zaštite od rizika na radu i u vezi s radom, u skladu s pravilima zaštite na radu i drugim propisima.

8. Budući da nije sporno da se prednik tužitelja ozlijedio obavljajući poslove svog radnog mjesta, radi se o šteti na radu za koju tuženik odgovara po načelu objektivne odgovornosti (uzročnosti), a prema općim propisima obveznog prava, čija je odgovornost kao osiguratelja jednaka odgovornosti poslodavca. Također, imajući na umu da je tužitelju pao na glavu poklopac građevinskog stroja, isti treba smatrati opasnom stvari.

9. Uvidom u Zapisnike o obavljenom inspekcijskom nadzoru koji su dostavljeni u spis utvrđeno je da je do ozljede radnika JČ sa smrtnom posljedicom došlo 17.6.2023. na lokaciji privremenog gradilišta C 4 - Izgradnja građevine Vodosprema Čepelovac prilikom obavljanja dogovorenih poslova sa HČ, radnikom tvrtke Rumenjak d.o.o., rukovateljem samohodnim strojem na motorizirani pogon, odnosno prilikom ručnog spuštanja prethodno podignutog metalnog poklopca motora zajedno sa polovicom blatobrana od strane HČ smješteno iznad zadnjeg lijevog kotača utovarivača koji je bio osiguran od spuštanja prema dolje samo preko poluge, odnosno na istom poklopcu sa unutarnje strane nedostajala su dva amortizera, uslijed čega je, došlo do udarca srednjeg dijela istog metalnog poklopca motora u glavu radnika JČ, koji prilikom toga nije koristio u radu zaštitnu kacigu, zatim do njegovog pada prema natrag, kojeg je zatim, a prilikom pada radnik HČ, uspio uhvatiti te spustiti na zemlju. Navedeni radnik JČ, a nakon udarca, bio je u nesvjestici, nije disao, te je krvario iz usta, te je radnik HČ nazvao Hitnu pomoć Đurđevac, koja je ubrzo došla, a za to vrijeme po naputcima od strane djelatnice Hitne, vršio oživljavanje, i to masažom srca. Nakon dolaska, Hitne pomoći, te pruženog oživljavanja, konstatirana je smrt od strane doktorice, i to u 12:07 sati. Neposredno nadređeni radnik smrtno stradalom radniku JČ, u vrijeme događaja ozljeđivanja 17.06.2023. na lokaciji predmetnog privremenog gradilišta, a zbog neradnog dana i odsutnosti ovlaštenika poslodavca ČČ bio je RČ, direktor trgovačkog društva ENGLER d.o.o., sa sjedištem [adresa].

10. Nadalje je uvidom u navedene Zapisnike utvrđeno da je radnik tvrtke Rumenjak d.o.o. HČ radio poslove pripremanja zemlje za zatrpavanje dok su radnici JČ i VČ vršili postavu čapaste folije po bočnim stranama betonske konstrukcije vodospreme. HČ je započeo sa utovarom zemlje sa korpom utovarivača uslijed čega je došlo do gašenja stroja što se događa 3 puta godišnje, te je HČ iz iskustva pristupio otvaranju poklopca motora smještenog sa stražnje strane stroja, otkopčao kopču blatobrana i izvršio ručno podizanje poklopca motora zajedno sa polovicom blatobrana preko ručke te je došlo do njegovog zaustavljanja. Nakon što je HČ izvršio dotezanje matica na diznama, palio i gasio stroj da bi isti pokrenuo, pristupio je spuštanju poklopca sa desne strane. Radnik JČ je pristupio poklopcu s lijeve strane te izvršio spuštanje u kojem trenutku je došlo do udara poklopca u glavu JČ i njegovog pada.

11. U obavljenom inspekcijskom nadzoru utvrđeni su propusti za društvo Rumenjak d.o.o. i za Poslodavca - trgovačko društvo ENGLER d.o.o., odnosno direktora trgovačkog društva RČ, na lokaciji privremenog gradilišta C 4 Izgradnja građevine VODOSPREMA ČEPELOVAC sa odvodnim kanalom i to:

- nije smio dozvoliti samostalno obavljanje tesarskih poslova, radniku JČ, odnosno istog je bio obvezan, na temelju procjene rizika, osposobiti za rad na siguran način i to prije početka rada, a u skladu sa člankom 27. Zakona o zaštiti na radu („Narodne novine" br: 71/14,118/14, 94/18, 96/18.),

- nije smio dopustiti obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada i to poslova tesar, koji Procjenom rizika trgovačkog društva ENGLER d.o.o. nije organiziralo i osiguralo pružanje prve pomoći radnicima i drugim osobama do pružanja hitne medicinske pomoći ili do prijema u zdravstvenu ustanovu u skladu sa člankom 56. Zakona o zaštiti na radu koji propisuje da na svakom radilištu i u radnim prostorijama gdje istodobno radi dva do 50 radnika, najmanje jedan radnik, te još po jedan do svakih sljedećih 50 radnika, mora biti osposobljen za pružanje prve pomoći u skladu s pravilima zaštite na radu,

- nije osigurao da radnik JČ koristi na propisani način odgovarajuću osobnu zaštitnu opremu za zaštitu glave zaštitnu kacigu.

12. Člankom 7. st. 2. Općih i dopunskih uvjeta za osiguranje od odgovornosti isključena je odgovornost tuženika za štete koje je osiguranik uzrokovao protupravnim radnjama i s umišljajem.

13. I po stavu ovog suda, navedena odredba nije primjenjiva u ovom slučaju kada je radnik pok. JČ smrtno stradao na radu obavljajući poslove radnog mjesta, već bi se to odnosilo na slučaj primjerice kada jedan radnik ubije drugog radnika, a što nije ovaj slučaj. Čak i da se utvrdi kaznena odgovornost drugih radnika u smrtnom stradavanju pok. JČ, ta činjenica ne bi umanjila odgovornost tuženika kao osiguratelja, već bi to bio osnov za regres od odgovornih osoba.

14. Tuženik je predložio prekinuti postupak u ovoj pravnoj stvari do pravomoćnog okončanja kaznenog postupka pokrenutog protiv UČ, HČ i RČ radi kaznenog djela iz čl. 222. stavak 2. u vezi s 2. člankom 215. stavak 2. Kaznenog zakona, a radi se o kaznenom djelu dovođenja u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom gdje je kao posljedica prouzročena smrt osobe, jer da se radi o prethodnom pitanju za ovaj spor.

15. Sud je takav prijedlog tuženika odbio jer je građansko pravna odgovornost šira od kaznene, tuženik ovdje odgovora po polici osiguranja od djelatnosti kao osiguranik poslodavca pok. JČ društva Engler d.o.o., a pitanje pravomoćno utvrđene kaznene odgovornosti može biti od značaja tuženiku da se regresira od onog tko je kriv za nesreću. Naime, isplatom naknade iz osiguranja prelaze na osiguratelja, po samom zakonu, do visine isplaćene naknade, sva osiguranikova prava prema osobi koja je po bilo kojoj osnovi odgovorna za štetu (čl. 963. st. 1. ZOO). Stoga je odbijen prijedlog stranaka za pribavom kaznenog spisa ODO Koprivnica kao suvišan.

16. Odbijen je kao suvišan i prijedlog tuženika za provođenjem sudsko medicinskog vještačenja na okolnost utvrđenja opsega suodgovornosti pok. prednika tužitelja. Naime, tužitelji su sami učinili nespornim suodgovornost prednika tužitelja u štetnom događaju u omjeru od 20% zbog nenošenja kacige, a taj omjer doprinosa je i po stavu ovog suda primjeren okolnostima slučaja. Ovo stoga što je radnik koji ne nosi kacigu na gradilištu, a koju je od poslodavca zadužio, djelomično odgovoran za svoje ozljeđivanje posebice u situaciji kao što je ova kada mu je na glavu pao poklopac građevinskog stroja.

17. Da radnik pok. JČ nije u većem omjeru doprinio svojem stradavanju razvidno je iz Zapisnika o inspekcijskom nadzoru iz kojeg proizlazi da isti nije bio osposobljen za samostalno obavljanje poslova već je trebao raditi pod nadzorom radnika ČČ, a koji ni nije bio prisutan na gradilištu 17.6.2023. kada je pok. JČ smrtno stradao (izjava radnika ČČ u Zapisniku od 17.6.2023. – list 35). Naime, ČČ je u svojoj izjavi naveo i da nije dao nalog pok. JČ da pomaže nekom od radnika prilikom rada sa utovarivačem nego isključivo da obavlja poslove čišćenja i tesarske poslove.

18. Prema tome, imajući na umu da je pok. JČ kritične zgode radio poslove na koje nije ni bio raspoređen, da nije bio obučen da samostalno obavlja poslove, da nadređenog radnika u trenutku stradavanja nije ni bilo na gradilištu, da se radnik ozlijedio dok je pomagao radniku druge tvrtke da pokrene građevinski stroj koji je prestao raditi, zaključak je suda da osiguranik tuženika u konkretnom slučaju nije uopće vodio brigu o sigurnosti te zaštiti života i zdravlja pok. prednika tužitelja prilikom obavljanja radnog zadatka, jer mu nije omogućio da obavlja poslove na siguran način zbog čega je došlo do smrtnog stradavanja radnika.

19. Stoga je u ostalih 80% u ozljeđivanju prednika tužitelja odgovoran tuženik kao osiguratelj poslodavca, čija je odgovornost objektivne prirode.

20. Budući da su tužitelji roditelji pok. JČ, pripada im pravo na naknadu neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na duševno zdravlje zbog smrti bliske osobe, a to je najveća bol koju roditelj može doživjeti, te ista u konkretnom slučaju za svakog od tužitelja iznosi 53.000,00 eura sukladno Orijentacijskim kriterijima VSRH i stopi inflacije, a kada se od toga oduzme 20% doprinosa pok. JČ, pripada im iznos od 42.400,00 eura za svakoga.

21. Kako tužitelji tužbenim zahtjevom potražuju manje iznose uzevši u obzir da je policom ugovorena svota pokrića od 26.400,00 eura, to im je trebalo dosuditi tražene iznose i to svakome polovicu iznosa od 13.200,00 eura.

22. Sukladno odredbi čl. 29. st. 1. ZOO tužitelji ostvaruju pravo na zatezne kamate, koje na temelju čl. 1103. ZOO na neimovinsku štetu teku od dana podnošenja odštetnog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga. S obzirom da tužitelji potražuju kamate od 23.8.2024. kao dana kada je tuženik odgovorio na odštetni zahtjev, to su im iste tako dosuđene.

23. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbama članka 154. stavka 1. i članka 155. stavka 1. ZPP, a troškovi su odmjereni tužiteljima koji su u cijelosti uspjeli u postupku sukladno Tbr. 52. st. 1. u vezi s Tbr. 54. Tarife o nagradama i naknadi za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/2023) prema vrijednosti predmeta spora od 26.000,00 eura. Tužiteljima je priznat trošak:

- sastava odštetnog zahtjeva od 500,00 eura (Tbr.32),

- sastava tužbe od 500,00 eura (Tbr. 7/1),

- sastava podneska od 13.2.2025. od 500,00 eura (Tbr.8/1),

- pristupa na ročište 12.3.2025. od 500,00 eura (Tbr. 9/1),

što ukupno iznosi 2.000,00 eura, uvećano za trošak PDV-a od 25% (Tbr. 46), a što sve ukupno iznosi 2.500,00 eura, odnosno za svakog od tužitelja trošak iznosi 1.250,00 eura.

24. Odluka o zateznim kamatama na trošak parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 151. st. 3. ZPP po stopi propisanoj odredbom čl. 29. st. 2. ZOO.

U Zagrebu 18. travnja 2025.

Sutkinja:

Petra Hertelendi Lovrić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi e-komunikacijom ili pisano u četiri istovjetna primjerka putem ovog suda za nadležni županijski sud.

DNA:

1. I. i II. tužitelju po punomoćniku

2. tuženiku po punomoćnici