Poslovni broj: Pn-329/2024-4

Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Rijeci, po sucu toga suda Mirni Santini, u pravnoj stvari tužitelja IK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Adnanu Rizviću, odvjetniku iz Rijeke, protiv tuženika WIENER OSIGURANJE VIENNA INSURANCE GROUP d.d., zastupanog po punomoćnicima iz Odvjetničkog društva Ilijevski i Cibralić iz Pule, radi naknade štete, nakon glavne rasprave zaključene dana 04. ožujka 2025. u prisutnosti punomoćnika tužitelja te punomoćnika tuženika, a koja presuda je objavljena 18. travnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku da tužitelju isplati iznos od 1.626,06 eura sa zakonskim zateznim kamatama po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunata za referentno razdoblje koje prethodi za tekuće polugodište za 3% poena počevši od

18. travnja 2025. g. pa do isplate sve u roku od 15 dana.

II. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja za isplatom iznosa od 114,05 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama na taj dio.

III. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja za isplatom zakonske kamate na iznos od 1.626,06 eura od 29.07.2021. g. do 18.04.2025. g.

IV. Nalaže se tuženiku isplati trošak postupka u iznosu od 1.894,53 eura sa zakonskim zateznim kamatama po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunata za referentno razdoblje koje prethodi za tekuće polugodište za 3% poena od 18. travnja 2025. pa do isplate u roku od 15 dana dok se za više zatraženi parnični trošak zahtjev tužitelja odbija kao neosnovan.

Obrazloženje

1.Tužitelj u tužbi navodi da se dana 29.07.2021. g. u 04,55 h na cesti A-6 Bosiljevo ( čvorište Bosiljevo 2 ) ( A1 ) Delnice- Rijeka ( čvorište Orehovica A7 ) Općina Čavle na km 72 kn-155 m dogodila prometna nezgoda na auto cesti na kojoj su učestvovali on sa osobnim vozilom marke Seat Ibiza [registarska oznaka] i srna. U predmetnoj nezgodi na njegovom vozilu da su nastupila višestruka oštećenja u iznosu od 1.743,11 eura. Obratio se u mirnom postupku tuženiku sa zahtjevom za naknadu štete. Tuženik da je odgovorio da je ophodnja autoceste vršena u skladu s važećim propisima odnosno vremenskim razmacima na osnovu dnevnika i putnog lista te da u tom smislu ne postoji propust osiguranika koji je u vezi s naslovnim događajem i da na zaštitnoj ogradi nema nikakvih oštećenja. Tuženik da gubi iz vida da je autocesta opasna stvar i da se šteta mjeri po objektivnoj odgovornosti od opasne stvari. Navodi da je on korisnik auto-ceste, platio je cestarinu za nesmetan prolaz cestom i tuženik je dužan osigurati sigurnu i neometanu vožnju autocestom. To što su djelatnici osiguranika tuženika vršili povremene ophodnje i radili dnevnik da ne oslobađa odgovornosti tuženika jer je srna na autocesti uzrokovala prometnu nezgodu i nanijela mu štetu. Srna da je odnekud došla na autocestu i samo njezino pojavljivanje da je dokaz propusta djelatnika osiguranika tuženika jer nisu radili svoj posao kakao treba. Stoga predlaže da sud usvoji tužbeni zahtjev sadržaja naznačenog kao u izreci. Tužitelj je dalje u tijeku postupka učinio nespornim izračun štete od tuženika u iznosu od 1.629,06 eura.

2. U svom odgovoru na tužbu tuženik osporava osnov i visinu te ističe prigovor promašene aktivne i pasivne legitimacije. Navodi da divlja životinja nije sudionik u prometu pa tako ni u prometnoj nezgodi. Osporava aktivnu legitimaciju tužitelja jer isti nije dokazao da je vlasnik vozila Seat Ibiza reg. oznake [registarska oznaka] niti da su mu na istom nastala oštećenja u visini od 1.743,11 eura . Ponuda koju tužitelj prilaže uz tužbu da nije dokaz da su navodna oštećenja uopće nastala a pogotovo ne u predmetnoj nezgodi. Osporava i pasivnu legitimaciju jer ju tužitelj ničim ne dokazuje. Odgovornost tuženika u predmetnom slučaju da se prosuđuje sukladno odredbi čl. 50. Zakona o cestama koja propisuje da se za štetu trećim osobama nastalu na javnoj cesti zbog naleta na divljač odgovara po osnovi krivnje. Kako tuženik nije odgovoran za pojavu srne na prometnici odnosno kako je njegov osiguranik vršio ophodnju autoceste u skladu s važećim propisima i vremenskim razmacima na osnovu dnevnika i putnog lista to tu da nema njegove odgovornosti. Na navedenoj dionici autoceste da je postavljena zaštitna ograda na kojoj nisu nađena nikakva oštećenja. Stoga da je osiguranik tuženika poduzeo ve zakonske mjere za sprječavanje nastanka prometne nesreće i ispunio j zakonsku obvezu iz čl. 16. Zakona o cestama slijedom čega u smislu odredbe čl. 50. Zakona o cestama neman njegove odštetne odgovornosti pa tako niti odgovornosti tuženika. Za štetu koja nastane nalijetanjem vozila na divljač redovito odgovara lovačko društvo na čijem području se nezgoda dogodila (kroz čije područje-lovište prolazi cesta) i čija odgovornost proizlazi iz općih pravila o odgovornosti za štetu koju je odavno već utvrdila broja sudska praksa jer divlja životinja po prirodi nije opasna stvar uslijed čega za štetu od opasne stvari odgovara njezin imatelj odnosno lovačko društvo koje gospodari lovištem i to prema objektivnom kriteriju. Osporava i tijek zakonskih kamata zatraženih od 29. srpnja 2021. g. kao dana nastanka štetnog događaja jer za to nema nikakvog osnova. Radi se o nerepariranoj imovinskoj šteti na koju kamate mogu teći od presuđenja a iste bi prije donošenja odluke mogle početi teći samo od dana kada je šteta otklonjena odnosno od dana kada su učinjeni troškovi radi otklanjanja štete. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev.

3. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u dokumentaciju priloženu spisu, saslušao tužitelja i svjedoke OK, PK, MK i ĆK. Druge dokaze stranke nisu predlagale. Odbijen je dokazni prijedlog tužitelja za pribavom police osiguranja po službenoj dužnosti jer je taj dokaz predložen nakon zaključenja prethodnog postupka.

4. Tužbeni zahtjev tužitelja je djelomično osnovan.

5. Neosnovan je prigovor nedostatka aktivne legitimacije tužitelja kraj činjenice da je tužitelj dostavio dokaz da je vlasnik automobila koji je oštećen (knjižica vozila –ls. 24 ). Neosnovan je prigovor promašene pasivne legitimacije istaknut od strane tuženika jer je do štetnog događaja došlo na dionici auto ceste kojom upravlja njegov osiguranik. Iako tužitelj nije na vrijeme predložio provođenje dokaza pribavom police osiguranja uvidom u dopis tuženika tužitelju od 14.10.2021. g.( l.s.12) sud utvrđuje da je tuženik zapravo priznao da je osiguranik Hrvatskih autocesta d.o.o. U spomenutom dopisu u kojem tuženik otklanja odgovornost za štetu navodi se kako je utvrdio da je ophodnja autoceste vršena u skladu s važećim propisima pa da ne postoji odgovornost njegovog osiguranika. Nadalje se navodi kako je konstantni nadzor nad autocestom nemoguća činidba pa da u konkretnom slučaju nema odgovornosti njegovog osiguranika. Osim toga i u odgovoru na tužbu tuženik navodi kako je njegov osiguranik vršio ophodnju u sladu s važećim propisima. Sve to ukazuje na činjenicu da je tuženik pasivno legitimiran u ovoj pravnoj stvari. Tuženik je tijekom postupka isticao prigovor promašene pasivne legitimacije prvenstveno upirući na činjenicu da bi pasivno legitimirano trebalo biti nadležno lovačko društvo. Eventualna odgovornost ovlaštenika lovišta nije od utjecaja, jer bi se radilo o solidarnoj odgovornosti ovlaštenika lovišta s osiguranikom tuženikom, što znači da tužitelj cjelokupni iznos štete mogao potraživati i od osiguranika tuženika sukladno čl. 43. Zakona o obveznim odnosima.

6. Sud utvrđuje da je vozilo tužitelja oštećeno dana 29. srpnja 2021. g. kada je došlo do štetnog događaja uslijed naleta na divljač. Iz Potvrde MUP-a RH, Postaje prometne policije Rijeka slijedi da se dana 29.07.2021. g. u 04:55 sati na cesti A8. Bosiljevo ( čvorište Bosiljevo 2 A1- Delnice- Rijeka ( čvorište Orehovica A7 9 Općina Čavle na km 72 km * 150m dogodila prometna nezgoda/ događaj u kojoj su sudjelovali ovdje tužitelj IK u svojstvu vozača vozila Seat Ibiza sa putnicima u vozilu VK, JK i OK. U događaju da nije bilo ozlijeđenih osoba a uginulu divljač preuzeo je ophodar Hrvatskih autocesta MK. Na vozilu su nastala oštećenja pobliže opisana u Potvrdi.

7. Iz iskaza OK, supruge tužitelja i putnice u vozilu slijedi da je do nezgode došlo oko 5 satu ujutro, još je bio mrak na autocesti koja vodi prema Zagrebu a prije naplatnih kućica na Grobniku. Navodi da su odjednom čuli udarac s lijeve strane, sa strane vozača, tužitelj je stao, zvali su policiju , došli su djelatnici autoceste i rekli da ih je pogodio jelen. Služba da je odnijela jelena a oni da su produžili. Tužitelj je iskazao kao i njegova supruga te naveo da je bio mrak i nije vidio jelena koji je očigledno došao sa njegove lijeve strane.

8. Svjedok ĐK iskazao je da je do nezgode došlo na području Kikovice, po dojavi je došao na mjesto nezgode, zaštitna ograda nije bila oštećena. Tamo da se nalazi čvor, izlaz na staru cestu tako da srna može nesmetano prići autocesti, ne mora preskakati ogradu. Srnu su našli baš u središnjem pojasu, ne zna otkud je došla ali mogla je doći s obje strane jer je čvor na kojem nema ograde jer mora postojati ulaz i izlaz sa autoceste.

9. Svjedok MK iskazuje da je bio u ophodnji sa kolegom ĆK te su dobili dojavu oko 5 ujutro o naletu divljači na grobničkom polju. Obavijestili su PK da on ode sa vozilom, na teren tako da je došao prije njih jer je njima trebalo pola sata. I da je bila točno na čvoru Kikovica na izlaznoj traci D3 i bila je na pretjecajnoj traci dijelom a automobil je bio 200 m naprijed da ne ometa promet na platou naplate. Naveo je da su vršili vizualni pregled otprilike 250 m i prije i poslije mjesta nezgode i nisu našli nikakvih oštećenja zaštitne žičane ograde. Čvor da nema video nadzora niti rasvjete pa da je teško utvrditi od kuda je došla srna. Inače da obilaze svoju dionicu dva puta danju i dva puta noću. Ovaj čvor je bez naplate tako da nema fizičkih prepreka kao ni ostala čvorišta po auto cesti koja su bez naplate.

10. Svjedok ĆK naveo je u svom iskazu da je bio sa kolegom MK te su dobili dojavu o naletu divljači na automobil, to da je bilo na kraju profila autoceste na čvoru Kikovica prije same naplate. Divljač da je bila odbačena valjda od naleta uz samu ogradu pretjecajne trake. Potvrdio je da su pregledali zaštitnu ogradu iz smjera Zagreba a radi se o novoj ogradi na kojoj nije bilo nikakvih oštećenja. Ta divljač da je došla sa otvorene ceste iz smjera Zagreba.

11. Autocesta je posebna površina ograđena zaštitnom žičanom ogradom namijenjenom zaštiti prometa na cesti od divljači i drugih životinja i svi ulazi / izlazi ( naplatne postaje, dvostrane benzinske postaje i sl ). moraju spriječiti ulaz u zaštićeni prostor autoceste jer autocestom se ne smiju kretati životinje. Pravilnim održavanjem zaštitne žičane ograde i kontrolom ulaza divljač fizički ne može ući u prostor autoceste. Na autocesti se ne postavljaju prometni znakovi opasnosti „ divljač na cesti „.

12. Za vozače je divljač na autocesti nepredvidiva zapreka. Ta je divljač na autocesti prometno-sigurnosno izuzetno opasna stvar zbog brzine kretanja, teškog uočavanja i nepredvidivosti. Prema brzini kretanja divljači, divljač je posebno u noćnim uvjetima kao neosvijetljena i neoznačena, prometno-tehnički iznenadna opasnost koja traje kraće od vremena reagiranja.

13. Tuženik odgovora po principu presumirane krivnje sukladno odredbi čl .1045. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ( NN 53/91 i dr. ) s tim da se po st. 2. istog članka predmnijeva obična nepažnja.

14. Prema odredbi čl. 2. st. 1. točka 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama ( NN-67/08 i dr. ) autocesta je javna cesta posebno izgrađena i namijenjena isključivo za promet motornih vozila koja ima dvije fizički odvojene kolničke trake ( zeleni pojas, zaštitnu ogradu i sl.) za promet iz suprotnih smjerova sa po najmanje vije prometne trake širine najmanje 3,5 m a s obzirom na konfiguraciju terena – i po jednu traku za zaustavljanje vozila u nuždi širine najmanje 2,5 m bez raskrižja sa poprečnim cestama i željezničkim ili tramvajskim prugama u istoj razini, u čiji se promet može uključiti, odnosno isključiti samo određenim i posebno izgrađenim priključnim prometnim trakama za ubrzavanja ili usporavanje, odnosno priključnim rampama, kojom je omogućen siguran prometni tok vozila brzinom od najmanje 80 km/h i koja je kao autocesta označena propisanim prometnim znakom.

15. Divljač koja slobodno i nekontrolirano luta po cesti predstavlja u smislu odredbe čl .1063. ZOO-a opasnu stvar čime imalac opasne stvari odgovara po principu objektivne odgovornosti.

16.Tuženik odgovara po principu presumirane krivnje. Odgovornost tuženika se prosuđuje prema odredbi čl. 50. Zakona o cestama (NN-84/11). Odredba čl. 50. st. 1. Zakona o cestama propisuje da se za štetu trećim osobama nastalu na javnoj cesti zbog naleta na divljač odgovora po osnovi krivnje.

17. Zaštitna ograda je tehnička sigurnosna konstrukcija čije je svrha spriječiti iskliznuće vozila s planuma ceste, odnosno da zadrži vozila skrenuta s kolnika. Zaštitna žičana ograda je element kojim se štiti površina autoceste (cestovno zemljište) od nepoželjnog ulaza i omogućava siguran promet. Iz samih definicija zaštitnih ograda slijedi da im nije svrha onemogućavanje naleta divljači a da bi postojala obveza osiguranika tuženika da ih nužno postavlja i nam ulazima i izlazima sa autoceste.

18.Osiguranik tuženika je temeljem čl. 18. i 23. Zakona o javnim cestama bio dužan osigurati neometan i siguran promet na javnoj cesti, obavještavati javnost o stanju na javnoj cesti i načinu odvijanja prometa te poduzimati sve mjere za očuvanje i zaštitu okoliša, što je isti propustio učiniti na što ukazuje činjenica da je do štetnog događaja došlo. Tuženik je po stajalištu suda u konkretnom slučaju odgovoran za štetni slučaj jer je u postupku utvrđeno da je u štetnom događaju na autocesti A1-A7, u prometnoj nezgodi došlo do naleta automobila na jelena. Sama činjenica da je jelen bio na kolniku ukazuje na propust tuženika tj. njegovog osiguranika .Ovaj sud je utvrdio da nije bilo propusta od strane ophodara koji su doista i obavili sve propisane redovite cestarske ophodnje što su konačno potvrdili u svom iskazu i svjedoci MK , ĐK i ĆK. Međutim postojanje redovite cestarske ophodnje ne znači da je osiguranik tuženika oslobođen odgovornosti za nastalu štetu naletom divljači na vozilo ovdje tužitelja. Bez obzira što na zaštitnoj ogradi u dužini koja je pregledana nije bilo vidljivih oštećenja u smislu pukotina ili sl. a da bi se divljač kroz ta oštećenja mogla provući do autoceste očigledno je da je divljač našla put do autoceste naročito uzimajući u bozi činjenicu da je do nezgode došlo kraj čvora za izlaz gdje nema zaštitne ograde. To nadalje znači da konkretna dionica nije adekvatno ograđena. Pri tome je nebitna činjenica da li je tuženik primio zahtjev za postavljanje znaka opasnosti za divljač na cesti jer postavljanje tog znaka samo po sebi ne oslobađa ga od odgovornosti već samo upozorava na eventualan pojačan oprez u smislu smanjenje a brzine i sl. Mjesto štetnog događaja je dionica autoceste na kojoj se nalazi čvor-izlaz na staru cestu tako da divljač ima slobodan put na autocestu. S obzirom na mjesto štetnog događaja ovaj sud smatra da tuženik nije dokazao da je poduzeo sve potrebne mjere za sigurno odvijanje prometa predmetnom dionicom cesta bez obzira na postojanje zaštitne ograde i redovite ophodnje. I saslušani svjedoci -djelatnici Hrvatskih autocesta d.o.o. naveli su da na konkretnom čvoru Kikovica zna biti divljači, vukova i pasa koji tjeraju divljač i sl. te da idu dva puta u smjeni u ophodnju kao i da ne smije proći 8 sati i više bez ophodnje. Na koji će način tuženik spriječiti ulaz divljači na cestu oštećenika se ne tiče. Divljač ne smije biti na cesti, radi se o autocestama kroz koji se prolaz naplaćuje tako da su autoceste dužne osigurati nesmetano odvijanje prometa i spriječiti ulazak divljači na cestu, pa ako treba i zaštitnom ogradom od 3 m visine. Tuženik je dakle odgovoran za nastalu štetu tužitelju.

19. Stranke su se suglasile o visini štete tj. o iznosu od 1.626,06 eura pa je taj iznos i dosuđen tužitelju dok je u preostalom dijelu za iznos od 114,05 eura njegov zahtjev odbijen. Na dosuđeni iznos kamata teče od presuđenja tj. od 18.travnja 2025. g. budući tužitelj nije popravio automobil niti je dostavio račun o popravku. Zato je odbijen sa više zatraženom kamatom od dana štetnog događaja do presuđenja.

20.Odluka o trošku temelji se na čl. 154. st. 2. Zakona o parničnom postupku. Tužitelj je uspio u sporu u razmjeru od 93 % a tuženik od 7 %. To nadalje znači da tužitelju pripada trošak od 86 %. Tužitelju je priznat trošak sastava odštetnog zahtjeva i tužbe u visini od po 100 bodova, sastav žalbe od 125 bodova, zastupanje po punomoćniku iz redova odvjetnika na ročištima 06.06.2022. g. , 25.08.2022..g. , 21.11.2022. g. i 04.03.2025. g. sve u visini od po 100 bodova, na ročištu 04.04.2022. g. u visini od 50 bodova ( Tbr.9/2 jer se na ovom ročištu nije raspravljalo o glavnoj stvari u smislu da su se izvodili dokazi ) što sa PDV-om iznosi 1.937,50 eura. Tome treba pridodati i trošak pristojbe na tužbu od 66,36 eura, na presudu od 66,36 eura te na žalbu od 132,72 eura pa je ukupni trošak tužitelja 2.202,94 eura odnosno 86 % tog troška iznosi 1.894,53 eura. U preostalom dijelu zahtjev tuženika za naknadom parničnog troška je odbijen jer mu nisu priznati troškovi sastava podnesaka nebitnih za raspravljanje niti pristup na sva ročišta po Tbr.9/1 iz već iznesenih razloga.

U Rijeci, 18. travnja 2025.

S U D A C

Mirna Santini

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka pismenog otpravka. Žalba se podnosi putem ovog suda na nadležni Županijski sud, pismeno u tri istovjetna primjerka.

D N A :

- tužitelju po punomoćniku

- tuženiku po punomoćniku

nakon pravomoćnosti:pozvati tuženika pristojba na odgovor na tužbu 30,86 eura

U Rijeci, 18.04.2025.

S U D A C: