Poslovni broj: Pn-53/2019-27

Republika Hrvatska

Općinski sud u Splitu

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Splitu, po sucu Tomislavu Bagi, u pravnoj stvari tužitelja HA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Jeleni Mandarić, odvjetnici u Splitu, protiv tuženika Republike Hrvatske, OIB: 18683136487, zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Splitu, Građansko-upravni odjel, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 3. ožujka 2025., u nazočnosti tužitelja i zamjenika punomoćnice te zamjenika Općinskog državnog odvjetnika, na ročištu određenom radi objave presude, 17. travnja 2025.

p r e s u d i o  j e

Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"1.Nalaže se tuženiku da u roku od 15 dana platu tužitelju iznos od 1.000,00 kuna sa zateznom kamatom po stopi određenoj propisom iz članka 29. stavak 2 Zakona o obveznim odnosima, koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena a koja teče od 4.Xi. 2015. pa do isplate.

2. Nalaže se tuženiku da u roku od 15 dana nadoknadi tužitelju parnične troškove."

i r i j e š i o j e

I Odbija se prijedlog tužitelja za oslobođenje od plaćanja sudskih pristojbi.

II Nalaže se tužitelju nadoknaditi tuženiku trošak ovog postupka u iznosu od 266,36 eura, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je protiv njega je pod brojem K-16/2001 vođen kazneni postupak pred Županijskim sudom u Splitu. Tužitelj je lišen slobode 15. rujna 1996. i sud je proveo istragu protiv tužitelja. Nakon završene istrage Županijsko državno odvjetništvo je podnijelo optužnicu, a Županijski sud u Splitu je donio presudu kojom je tužitelja oglasio krivim te ga osudio na kaznu zatvora u trajanju od dvije godine. Sudac Županijskog suda u Splitu je podnio prijavu protiv tužitelja Hrvatskoj odvjetničkoj komori koja je donijela rješenje kojom je tužitelju obustavljeno obavljanje odvjetništva radi toga jer je oglašen krivim i osuđen. Vrhovni sud je ukinuo osuđujuću presudu, a rješenjem Hrvatske odvjetničke komore je ukinuta obustava prava na obavljanje odvjetničke djelatnosti. Za vrijeme trajanja mjere zabrane obavljanja odvjetništva tužitelj da nije mogao obavljati odvjetničke poslove, nije mogao zastupati, nije mogao sastavljati isprave, nije mogao davati pravne savjete itd., pa je pretrpio štetu. Tuženik je u mirom postupku odbio zahtjev za mirno rješenje spora. Zbog svega podnosi tužbu i predlaže prihvatiti tužbeni zahtjev.

2. Tuženik je u odgovoru na tužbu istaknuo kako predlaže odbaciti tužbu jer nije ostvarena pozitivna procesna pretpostavka propisana čl. 186. a Zakona o parničnom postupku jer zahtjev za mirno rješenje spora nije sadržavao sve potrebne elemente koje sadržava tužbe. Tužitelj da je zlorabio procesna ovlaštenja obzirom da je podnio jedan podnesak kojeg je nazvao zahtjevom za mirno rješenje spora da bi , nakon što zastupnik po zakonu tuženika nije udovoljio tom zahtjevu, protiv tuženika podnio nekoliko tužbi. Tuženik osporava osnovu i visinu tužbenog zahtjeva, u postupanju pravosudnih tijela u svezi vođenja kaznenog postupka protiv tužitelja da nije bilo elemenata nezakonitog, odnosno nepravilno grada. Mjera zabrane tužitelju obavljanja odvjetničke djelatnosti u cijelosti da je utemeljena na pozitivnim propisima što da znači kako ne postoji element protupravnosti kao pretpostavka za zasnivanje odgovornosti za štetu.

3. U postupku su izvedeni dokazi uvidom u dopis tuženika tužitelju od 03. prosinca 2018. ( l.s. 4), spise Županijskog suda u Splitu poslovni broj K-16/01 i K-Us 3/11( u prilogu spisa i putem sustava eSpis), spis Hrvatske odvjetničke komore 7070/14( u prilogu spisa), saslušao tužitelja. Sud je odustao od izvođenja dokaza saslušanjem suca i zamjenika općinskog državnog odvjetnika kao nepotrebnima jer nije sporno koje su odluke ( sudske i državnoodvjetničke) donesene u odnosu na predmet spora.

4. Tužbeni zahtjev nije osnovan.

5. Prema čl. 154. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ( Narodne novine broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23, u daljnjem tekstu: ZOO) tko drugome uzrokuje štetu dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje. Odredbom čl.1100.st.1. ZOO-a propisano je da u slučaju povrede prava osobnosti će sud, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaju opravdaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema. Odredbom čl.19.st.1. ZOO-a propisano je da svaka fizička i pravna osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti pod pretpostavkama utvrđenim zakonom. St.2. istog članka ZOO-a propisano je kako pod pravima osobnosti u smislu zakona se podrazumijevaju: pravo na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, slobodu i dr. Prema čl. 25. st. 4. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine broj 56/90, 135/97, 08/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10, 05/14 ) svatko tko je bio nezakonito lišen slobode ili osuđen ima, u skladu sa zakonom, pravo na odštetu i javnu ispriku. Odredbom čl. 9. st. 5. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima, a koje je Republika Hrvatska prihvatila retroaktivno počev od 6. listopada 1991. (Narodne novine - Međunarodni ugovori, br. 12/1993.), propisano je da svaka osoba koja je bila žrtva nezakonitog uhićenja ili pritvora ima pravo na naknadu štete. Pravo na slobodu i sigurnost, uključujući i pravo na odštetu žrtvama nezakonitog uhićenja ili pritvaranja propisano je i odredbom čl. 5. st. 1. i 5. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (Narodne novine – Međunarodni ugovori, broj: 6/99, 88/99).

6. Među strankama nije sporno na koji se način vodio i kako je završio predmet Županijskog suda u Splitu pod poslovnim brojem K-16/01 te kada je i koja rješenja donio HOK postupajući po disciplinskoj prijavi suca Županijskog suda u Splitu. U skladu s odredbom članka 59. Zakona o odvjetništvu ("Narodne novine" broj 9/94., 117/08., 50/09., 75/09. i 18/11. – u daljnjem tekstu: ZO) sud odnosno drugo državno tijelo dužno obavijestiti Komoru o pokretanju prekršajnog odnosno kaznenog postupka i određivanju pritvora protiv odvjetnika, izricanju osuđujuće presude odvjetniku i o odluci kojom se pravomoćno završava kazneni ili prekršajni postupak protiv odvjetnika. Nije bilo sporno da je u razdoblju od 8. rujna 2014. do 5. srpnja 2017. tužitelju bila na snazi mjera zabrane obavljanja odvjetništva. Sporno je pitanje procesne pretpostavke za podnošenje tužbe u ovoj pravnoj stvari te pasivne legitimacija tuženika i osnovanosti tužbenog zahtjeva.

7. Tužitelj je nesporno podnio zahtjev za mirno rješenje spora koji je podnio nadležnom Državnom odvjetništvu u Splitu, koji je zaprimljen 25. listopada 2018. i u kojem je naveo da je u predmetu Županijskog suda u Splitu pod poslovnim brojem K-16/01 presudom Vrhovnog suda RH pod poslovnim brojem Kž-646/14 odbijena optužba te da je tužitelj pretrpio imovinsku i neimovinsku štetu u iznosu od 15.170,00 kuna pa je predložena isplata tog iznosa. S obzirom da je tužitelj u zahtjevu za mirno rješenje spora naveo broj kaznenog postupka koji se pred Županijskim sudom u Splitu vodio protiv njega i koji je završio na povoljan način za njega te da je pretrpio štetu u iznosu koji je veći od iznosa koji traži u ovom postupku, ovaj sud smatra da je tužitelj u zahtjevu naveo sve bitne činjenice o kojima ovisi zauzimanje stava o osnovanosti zahtjeva kao i određen novčani iznos te je time, i bez obzira što iznos nije identičan iznosu koji potražuje u ovom postupku, ispunio procesnu pretpostavku za podnošenje tužbe za naknadu štete u ovom postupku. Disciplinski postupak Hrvatske odvjetničke komore pokrenut je vezano za predmet Županijskog suda u Splitu pod poslovnim brojem K-16/01, što je i rezultiralo rješenjem Hrvatske odvjetničke komore od 8. rujna 2014. kojim je tužitelju obustavljeno obavljanje odvjetništva. Dakle, tužitelj je presudom Županijskog suda u Splitu 27. lipnja 2014. proglašen krivim i osuđen na kaznu zatvora od dvije godine, nakon čega je po disciplinskoj prijavi iz tog predmeta Hrvatska odvjetnička komora donijela rješenje kojim je tužitelju obustavljeno obavljanje odvjetništva, a naknadno je tužitelj oslobođen optužbe. Hrvatska odvjetnička komora je rješenjem od 5. srpnja 2017. ukinula rješenje od 8. rujna 2014. na način da je ukinuta obustava prava na obavljanje odvjetničke djelatnosti. Iz navedenog proizlazi kako postoji uzročno posljedična veza između vođenja kaznenog postupka pred Županijskim sudom u Splitu i donošenja rješenja HOK-a, što znači da je tuženik pasivno legitimiran u ovoj pravnoj stvari.

8. Ovaj sud smatra kako u predmetu Županijskog suda pod poslovnim brojem K-16/01 nije bilo nezakonitog ili nepravilnog rada suca prilikom obnašanja sudačke dužnosti, u smislu odredbe iz članka 105. stavak 1. Zakona o sudovima ("Narodne novine" broj: 28/13., 33/15., 82/15., 82/16., 67/18. i 126/19.) što bi bila pretpostavka odgovornosti države za štetu koju je njezin dužnosnik nanio oštećenoj stranci u postupku, nego je prilikom donošenja presude iskazano pravo na slobodno izražavanje pravnih mišljenja i stavova, kao i neovisnost prilikom odlučivanja, što su temeljne pretpostavke za slobodan rad suca kao pojedinca, ali i za očuvanje slobodnog i neovisnog funkcioniranja pravosuđa. Zato nema mjesta izvođenju dokaza saslušanjem svjedoka ili bilo kakvih drugih dokaza jer su rezultati kaznenog postupka jasni i nedvojbeno utvrđeni.

9. Tužitelj u ovom slučaju vezano za obranu optuženog MA u predmetu ovog pod poslovnim brojem K-755/13 nije dokazao da mu je postupanjem tuženika vezano za obustavu prava na obavljanje odvjetničke djelatnosti nastala bilo kakva šteta koju bi tuženik trebao naknaditi. Prema odredbi članka 27. stavak 1. ZO-a dva ili više odvjetnika upisanih u imenik odvjetnika Komore mogu osnovati odvjetnički ured sa svojstvom pravne osobe (odvjetničko društvo), koje se osniva kao javno trgovačko društvo ili kao društvo s ograničenom odgovornošću (stavak 2.). Na odvjetničko društvo se na odgovarajući način primjenjuje Zakon o trgovačkim društvima (stavak 3.). U odredbi članka 29. stavak 1. ovog Zakona propisano je da pravnu pomoć u odvjetničkom društvu mogu pružati samo odvjetnici i odvjetnički vježbenici, a odvjetnici koji rade u odvjetničkom društvu ne moraju biti članovi društva (stavak 2.). Prema odredbi članka 30. stavak 2. ZO-a odvjetnik koji radi u društvu dužan je pružati one oblike pravne pomoći koje mu odredi društvo, ako ugovorom sklopljenim između društva i odvjetnika nije drugačije određeno. Nesporno je tužitelj član i osnivač Odvjetničkog društva Lubina i Čutura j.t.d. Split, u društvu su radili u sporno vrijeme i drugi odvjetnici koji nisu morali biti članovi društva, kao i odvjetnički vježbenici. Upravo je odvjetnik koji radi u društvu mogao pristupiti na raspravu u predmetu pod poslovnim brojem K-755/13 održanoj 4. studenog 2015. Stoga ni tužitelju ni odvjetničkom društvu nije nastala bilo kakva šteta koja bi bila u uzročno-posljedičnoj vezi s donošenjem rješenja HOK-a. O izgubljenoj zaradi moglo bi se govoriti samo u slučaju da radi donošenja rješenja o obustavi obavljanja odvjetništva nitko iz Odvjetničkog društva Lubina i Čutura j.t.d. Split nije mogao pristupiti na raspravu pa je tužitelj kao član odvjetničkog društva radi toga izgubio zaradu i to u vidu troška zastupanja na raspravi na kojoj je okrivljenik uredno zastupan po drugom punomoćniku. Sukladno važećim odredbama Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, i 152/14 ), članak 69/3, okrivljenog mogu zastupati tri odvjetnika, dakle nije bilo zapreke da na raspravi pristupi netko iz Odvjetničkog društva Lubina i Čutura j.t.d. Članovi društva koje je osnovano kao javno trgovačko društvo, naime, solidarno odgovaraju za obveze odvjetničkog društva. Javno trgovačko društvo je trgovačko društvu u koje se udružuju dvije ili više osoba zbog trajnog obavljanja djelatnosti pod zajedničkom tvrtkom, a svaki član društva odgovara vjerovnicima društva neograničeno solidarno cijelom svojom imovinom (članak 68. stavak 1. Zakona o trgovačkim društvima – "Narodne novine" broj: 111/93., 34/99., 121/99., 52/00., 118/03., 107/07., 146/08., 137/09., 125/11., 152/11., 111/12., 68/13., 110/15. i 40/19.). Prema odredbi članka 78. tog Zakona svaki član društva ima pravo i obvezu voditi poslove društva. Konačno, tužitelj nije predložio pribavu tog spisa (K-755/13) kao dokaza u ovom postupku.

10. U skladu s iznesenim, tužba nema valjanog zakonskog uporišta, radi čega je tužbeni zahtjev odbijen. U predmetu Županijskog suda u Splitu poslovni broj K-Us- 3/11 tužitelj nije branio okrivljenika kojeg navodi u tužbi niti je naveo zbog čega je predložio pribaviti i taj spis pa isti spis nije od značaja za odluku u ovom predmetu.

11. Sud je odbio prijedlog tužitelja za oslobađanje od plaćanja sudske pristojbe jer tužitelj nije oslobođen plaćanja istih, sukladno Zakonu o sudskim pristojbama („Narodne novine“, broj: 118/18., 51/23.). Prema odredbi članka 172. ZPP, pravo na oslobođenje od plaćanja troškova postupka i pravo na stručnu pomoć stranka ostvaruje na način i uz uvjete propisane posebnim propisom kojim se uređuje besplatna pravna pomoć, a uvjeti i postupak za ostvarivanje pravne pomoći propisani su odredbama Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći („Narodne novine“, broj: 143/13, 98/19; u daljnjem tekstu: ZBPP). Odredbe ZBPP-a propisuju da je oslobođenje od plaćanja sudskih pristojbi vrsta sekundarne pravne pomoći koja se pokreće podnošenjem zahtjeva nadležnom uredu državne uprave koji temeljem članka 17. stavak 1. ZBBP-a o zahtjevu odlučuje rješenjem.

12. O trošku je odlučeno temeljem čl. 154. i 155. ZPP-a te Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ( Narodne novine broj 142/12, 103/2014, 118/2014, 107/2015, 37/22 i 126/22) i Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ( Narodne novine broj 138/23), pa tuženiku, s obzirom da je uspio u sporu, pripada pravo na naknadu troška i to za zastupanje na ročištima od 9. travnja 2019., 6. lipnja 2024. i 3. ožujka 2025. vrijednost od po 50 bodova ( Tbr. 9.1.), što ukupno iznosi 266,36 eura. Vrijednost boda određena je prema tarifi koja je bila na snazi u trenutku poduzimanja radnje i sukladno vrijednosti predmeta spora.

13. Zbog svega navedenog odlučeno je kao u izreci.

U Splitu, 17. travnja 2025.

S u d a c

Tomislav Bago v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude i rješenja dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se predaje putem ovog suda, u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa ove presude i rješenja.

DNA

1. Tužitelju po punomoćnici.

2. Tuženiku po zastupniku po zakonu.