REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-2304/2021-29

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Ivani Markotić, u pravnoj stvari tužiteljice ĆKD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Dejan Trninić, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika Allianz Hrvatska d.d., Zagreb, Heinzelova 70, OIB:23759810849, kojeg zastupaju punomoćnici odvjetnici iz Odvjetničkog društva Kačić & Brbora, u Zagrebu, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene dana 17. ožujka 2025. u nazočnosti punomoćnika tužitelja Dejana Trninića, odvjetnika, tužitelja osobno i zamjenice punomoćnika tuženika Ivane Mršo, odvjetnice, dana 17. travnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Allianz Hrvatska d.d., Zagreb, Heinzelova 70, OIB:23759810849 isplatiti tužiteljici NKD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] iznos od 2.212,047 EUR, zajedno sa zakonskom zateznom tekućom od dana 17. ožujka 2021. pa do isplate, određene do dana 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima, izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od jedne godine nefinancijskim trgovačkim društvima izračunata izračunate od strane Hrvatske narodne banke za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2024. pa do isplate, pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana, pod prijetnjom ovrhe.

II. Odbija se tužiteljica sa zahtjevom za isplatu daljnjeg iznosa od 4.424,093 EUR zajedno sa zakonskom zateznom tekućom od dana 17. ožujka 2021. pa do isplate.

III. Nalaže se tuženiku naknaditi tužiteljici trošak ovog parničnog postupka u iznosu od 1.105,33 EUR zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana 17. travnja 2025. pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana, pod prijetnjom ovrhe.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je protiv tuženika podnijela tužbu radi naknade štete i to isplate iznosa osiguranja od posljedica nesretnog slučaja prema Polici osiguranja od nezgode broj 1010-118000534 koju je njen pokojni suprug ĆK imao kod tuženika, a kojom je bio osiguran za slučaj smrti zbog nezgode na svotu od 50.000,00 kn/ 6.636,14 EUR. Pokojni suprug tužiteljice ĆK je dana 14.9.2019. smrtno stradao utapanjem u moru. Stoga tužiteljica kao njegova nasljednica od tuženika potražuje isplatu iznosa osigurane svote za slučaj smrti zbog nezgode, uvećano za zateznu kamatu tekuću od dana 17.3.2021. pa do isplate. Navedenog se je dana tužiteljica obratila tuženiku u tzv. mirnom postupku Prijavom nesretnog slučaja, dostavljenom tuženiku preporučenom poštanskom pošiljkom 17.3.2021. uz koju je prijavu tužiteljica dostavila tuženiku svu dokumentaciju (medicinsku i dr.) potrebnu za utvrđivanje osnova i visine obveze tuženika prema tužiteljici, no tuženik je zahtjev tužiteljice otklonio.

Tužiteljica uz tužbu kao dokaze prilaže: Nalaz Opće bolnice Zadar od 14.9.2019., Potvrdu o smrti Opće bolnice Zadar od 16.9.2019., Rješenje o nasljeđivanju broj: O-6604/19 UPP/OS-79/19-3 od 7.1.2020. te odštetni zahtjev od dana 15.3.2021., uz presliku povratnice. Uz podnesak od dana 31.8.2022. tužiteljica dostavlja i cjelokupni zdravstveni karton za pokojnog ĆK.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu ne spori činjenicu da je kod prednika tužiteljice, pokojnog ĆK dana 14.9.2019. došlo do utapanja, uslijed čega je isti prilikom dolaska u bolnicu preminuo. Tuženik ističe da isto nije posljedica nezgode, već da je do predmetnog štetnog događaja došlo zbog bolesti, odnosno zbog srčanog zastoja, a što je vidljivo iz dostavljene Potvrde o smrti Opće bolnice Zadar od 16.9.2019. Obzirom na navedeno tuženik osporava odgovornost, osnov i visinu tužbenog zahtjeva. Predlaže da sud odbije tužiteljicu sa tužbom i tužbenim zahtjevom te ju obveže na plaćanje troškova parničnog postupka zajedno sa zateznom kamatom tekućom od dana donošenja prvostupanjske presude pa sve do ispate.

3. Tužiteljica je u cijelosti ostala kod tužbe i postavljenog tužbenog zahtjeva, a navodima tuženika iz odgovora na tužbu se protivi kao neosnovanima i neistinitima. Posebno ističe da je netočan navod, da pokojni prednik tužiteljice preminuo prilikom dolaska u bolnicu obzirom je iz Nalaza Opće bolnice Zadar od 14.9. 2019. izrijekom i nedvosmisleno potvrđeno: "Pacijent dovežen kolima hitne zbog utapanja u moru. Reanimiran u kolima hitne.", "...primio 11. amp. Adrenalina za vrijeme reanimacije pri dolasku i za vrijeme transporta.", "...pacijent je prestao disati i ostao bez pulsa 2-3 min. prije dolaska u bolnicu." Nadalje, Potvrdom o smrti Opće bolnice Zadar od 16.9.2019., izrijekom se i nedvosmisleno pod točkom 23. d) "osnovni uzrok smrti", potvrđuje "Aspiratio contentum liqiudum pulmonium", dakle prodor tekuće vode u pluća, a do kojega je došlo utapanjem, što je potvrđeno Nalazom Opće bolnice Zadar od 14.9.2019.

4. Tuženik ustraje na stavu da nisu ispunjeni uvjeti za isplatu osigurane svote, a ističe i prigovor nedostatka aktivne legitimacije. Naime, sukladno odredbi čl. 14. Uvjeta korisnici osiguranja u slučaju smrti osiguranika su izričito navedeni po redovima pa se tako istima smatraju djeca i supružnik osiguranika, s tim da im osigurana svota za slučaj smrti pripada na jednake dijelove. U prilogu podneska od 22.4.2022. dostavlja Uvjete za dragovoljno osiguranje vlasnika tekućeg računa od posljedica nesretnog slučaja (456-0101) koji čine sastavni dio police osiguranja od nezgode broj 1010-118000534. Tužiteljica opisani prigovor drži neosnovanim navodeći da su se djeca pokojnog ĆK u ostavinskom postupku odrekla nasljedstva u korist majke, ovdje tužiteljice.

5. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za isplatom iznosa osiguranja od posljedica nesretnog slučaja prema Polici osiguranja od nezgode broj 1010-118000534 koju je njen pokojni suprug ĆK imao kod tuženika, a kojom je za slučaj smrti zbog nezgode osigurana svota od 6.636,14 EUR. Nesporno je da je pokojni ĆK bio osiguranik tuženika te da je isti preminuo dana **.**.2019. Sporna je aktivna legitimacija tužiteljice. Sporno je je li smrt njenog prednika posljedica nesretnog slučaja, utapanja, ili je uzrok iste bolest, odnosno srčani zastoj. Sporna je visina tužbenog zahtjeva.

6. Bitne činjenice potrebne za utvrđivanje spornih okolnosti sud je utvrdio čitanjem naprijed pobrojane dokumentacije dostavljene uz tužbu i podnesak tuženika od 22.4.2022 Na okolnost nastanka štetnog događaja je saslušana tužiteljica ĆKD. Na okolnost uzročno posljedične veze između smrti pokojnog ĆK , utapanja u moru, i razloga koji su do toga doveli je provedeno sudsko medicinsko vještačenje. Cijeneći provedene dokaze svaki za sebe i u njihovoj ukupnosti sukladno čl. 8. Zakona o parničnom postupku (NN br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22,114/22 i 155/23 u nastavku ZPP-a), sud utvrđuje da je tužbeni zahtjev djelomično osnovan.

7. Tužiteljica NK je u svom iskazu danom na glavnoj raspravi održanoj dana 17.3.2025. opisala događaje koji su prethodili smrti njenog pokojnog supruga. Navodi kako njen pokojni suprug predmetnog dana nije naglo ulazio u more, već se, kao i uvijek prije ulaska u more, najprije namočio. Osim toga, ovaj se događaj desio u rujnu oko 17,30, nije bilo vruće. More je bilo malo uzburkano, ali ne toliko da se ne bi moglo plivati jer da je tome bilo tako ona sigurno ne bi ulazila u more, a onda ne bi niti on. O nekoj igri u vodi nije bilo ni riječi, ako se i igrao to je bilo samo sa djecom u plićaku, a tada su njih dvoje bili sami na moru. Plivala je iza njega. U jednom je trenutku primijetila da gleda prema dolje. To joj nije bilo ništa neobično jer je često promatrao morsko dno, tamo je pjeskovito, u Staroj Novalji. Prišla mu je, primijetila da se zagrcnuo. Lijevom rukom mu je digla glavu iznad vode, ne zna koliko je to bilo uspješno jer se s desnom rukom održavala u moru. Bili su udaljeni na cca 100 m od obale, počela je vikati za pomoć, prišli su im, izvukli ga na obalu, polegli na bok kako bi iscurila voda, dali mu masažu srca. Posebno naglašava da je njen pokojni suprug bio sportski tip, bio je zdrav, 75 puta je dobrovoljno dao krv, često su zajedno planinarili. Nikada se nije tužio da bi osjećao kakve srčane tegobe. Nikada nije išao na bolovanje. Nije joj poznato da bi uzimao kakve lijekove za srce niti jesu li mu kakvi lijekovi za srce bili propisani.

8. Sud je rješenjem od dana 6.9.2022. odredio provođenje sudsko medicinskog vještačenja koje je povjerio stalnom sudskom vještaku prof. dr. sc. Davoru Mayer, specijalistu sudske medicine. Naloženu mu je da na temelju spisu priložene medicinske dokumentacije utvrdi okolnosti uzročno posljedične veze između smrt prednika tužiteljice, utapanja u moru, i razloga koji su do toga doveli. Sudski vještak je dana 28.7.2024. dostavio svoj pisani nalaz i mišljenje. Na temelju proučene medicinske dokumentacije i to nalaza OHBP OB Zadar od 14.9.2019., potvrde o smrti OB Zadar i zdravstvenog kartona prednika tužiteljice, sudski vještak daje mišljenje da je uzrok smrti pokojnog ĆK utapanje. Pojašnjava da se iz dostupne medicinske dokumentacije razabire da je na mjesto događaja pristigla ekipa HMS koja je započela reanimaciju. Reanimacija je nastavljena i tijekom hitnog transporta u bolnicu gdje je pacijent preuzet od stane tima hitnog bolničkog prijema bez znakova života, početni ritam na monitoru je bila asistolija (odsutnost srčane aktivnosti), reanimacija je nastavljena u bolničkim uvjetima, ali je ostala bez odgovora te je proglašen smrtni ishod. Tijelo prednika tužiteljice nije od strane mrtvozornika upućeno na obdukciju, što predstavlja stručni propust. Izostanak obdukcije, a time i obdukcijskog nalaza, ograničava preciznije zaključivanje o pojedinostima, ali se uzrok smrti u takvim slučajevima utvrđuje prema onome što je poznato, a to su prije svega okolnosti smrti. Iz prikazanog slijeda zbivanja, odnosno prema okolnostima događaja, jasno proizlazi kako je prednik tužiteljice umro nasilnom smrću-nesretnim slučajem, a uzrok smrti je utapanje. Utapanje je vrsta asfiksije do koje dolazi kada tekućina – u ovom slučaju, morska voda – prodre u dišne puteve i onemogući unos kisika u tijelo disanjem, pa dolazi do prestanka rada mozga (koji je najosjetljiviji na nedostatak kisika), a potom i drugih organa. Očigledno je kako je tijelo prednika tužiteljice bilo dovoljno dugo u moru, bez mogućnosti disanja, da proces utapanja bude dovršen i to jedinim mogućim ishodom – smrću. Vještak posebno pojašnjava da dijagnoza srčanog zastoja (arrestus cordis) koja je upisana u potvrdu o smrti i na koju upire tuženik (odgovor na tužbu, l. 17) predstavlja terminalno zbivanje, dok je kao osnovni uzrok smrti ispravno navedeno udahnuće tekućine u pluća, a upravo to zbivanje i stoji u osnovi utapanja, kako je prethodno istaknuto. Drugim riječima, zastoj srca je nastao kao krajnja posljedica procesa utapanja. Zbivanje koje je dovelo do utapanja ostaje nepoznato i nije ga moguće retrogradno utvrditi. Podaci iz zdravstvenog kartona sugeriraju da se radilo o osobi dobrog zdravlja za životnu dob. Fibrilacija atrija koja je predniku tužiteljice slučajno dijagnosticirana prilikom preopracijske obrade predstavlja čest kronični poremećaj srčanog ritma i bila je pod odgovarajućom medikamentoznom terapijom. Zaključno, kod prednika tužiteljice se ne radi o smrti uslijed bolesti (prirodna smrt), već o smrti kao posljedici nesretnog slučaja.

9. Tužiteljica nije imala prigovora na opisani nalaz i mišljenje sudskog vještaka. Tuženik je istome prigovorio, posebno jer smatra da potvrda o smrti OB Zadar pobija mišljenje vještaka da se radi o posljedici nesretnog slučaja, utapanja, jer je u istoj izričito navedeno da se radi o prirodnoj smrti.

10. Pred sudom je dana 17.3.2025. održano ročište radi usmenog obrazlaganja sudskog vještaka prof dr. sc. Davora Mayera utvrđenja iz njegovog nalaza i mišljenja, sve sukladno čl. 260. ZPP-a. Vještak je istaknuo kako nije točna tvrdnja iz prigovora da obrazac potvrde o smrti pobija njegov nalaz. Tom nasuprot, potvrdu o smrti je proučio pri izradi nalaza i mišljenja i već tada naznačio kako onaj koji ju je sastavljao nije postupio sukladno pravilima struke. Potvrda je u svom sadržaju sama sebi proturječna što se, među ostalim, vidi po tome što je u točci 1.d. naznačeno udahnuće vode u pluća, što je zapravo supstrat utapanja i evidentno je da se radi o nasilnom zbivanju, dok je istodobno smrt označena kao prirodna po načinu, što je posve netočno. Spominjanje kardiomiopatije na koju upire tuženik jest po svemu sudeći odraz saznanja mrtvozornika koji je ispunio potvrdu o tome da je prednik tužitelja bio srčani bolesnik. Međutim, o nestručnosti prilikom ispunjavanja govori da je upisana dijagnoza dekompenzirane kardiomiopatije što označava zatajivanje funkcije srca praćeno kliničkim manifestacijama, pa se, konkretno, takvi pacijenti guše, nedostaje im zraka, bore se za zrak, a zasigurno ne idu na plažu u takvom stanju. Povrh toga, predmetna dijagnoza je upisana pod točkom 2. u obrascu smrti, a to je mjesto gdje se upisuju stanja koja nisu u uzročno posljedičnoj vezi sa smrću. Da je tome tako jednostavno je provjeriti svakome tko načini jedan uvid u prazni, neispisani obrazac potvrde o smrti. Zbivanje koje je dovelo do utapanja ostaje nemoguće za utvrditi. Postoji mogućnost da bi samom utapanju prethodio, kako ga tuženik naziva, kardiološki incident tj. da bi prednik tužitelja dok je bio u moru doživio neke srčane tegobe. Ta se mogućnost ne može niti potvrditi niti osporiti, ali ni u jednom ni u drugom slučaju ne mijenja zaključak o uzroku smrti. Naime, srčani incidenti ne moraju završiti smrću, barem ne u situaciji kada je pacijent na kopnu, tj. na suhom, a ako i završe smrću, smrt nije trenutačna, već se na trenutak pojave tegoba nadovezuje neko vremensko razdoblje u kojem će osoba disati. Ako se osoba nalazi u moru je notorno da se izlaže udisanju vode u pluća, što onda i vodi do utapanja kao uzroka smrti. Vještak na traženje tuženika pojašnjava i zapis iz potvrde o smrti pod točkom 1.a. gdje stoji "srčani arest", te ističe da je u tekstu mišljenja naveo da se radi o srčanom zastoju, dakle prestanku rada srca koje je terminalno zbivanje svakog umiranja, pa i umiranja od utapanja, odnosno u ovom slučaju predstavlja krajnju posljedicu procesa utapanja. Poznato mu je da je prednik tužiteljice imao postavljenu dijagnozu srčane aritmije jer je navedeno sadržano u zdravstvenom kartonu čije je bitne dijelove i citirao u tekstu nalaza. Ukratko, radilo se o tzv. fibrilaciji atrija koja je predniku tužiteljice po prvi put upisana u karton u srpnju 2019. kada je bio na preoperativnoj anesteziološkoj obradi. Prednik tužiteljice je primao kardiološku medikamentoznu terapiju u skladu s time i u skladu s rezultatima kardiološke obrade koju je proveo, tj. uzimao je "lijekove za srce". Moguće je da se osoba utopi u moru i ako je prethodno dobrog zdravstvenog stanja jer su moguća zbivanja koja dovedu do početka procesa utapanja, odnosno do udisanja vode u dišni sustav različita. Jedna od mogućnosti je i nastup nekih srčanih tegoba. Pored toga postoji i niz drugih mogućih zbivanja, primjerice nehotimično udisanje vode koje onda dovede do refleksa kašlja, panike, ponovnog udisanja i nastavka tog tzv. začaranog kruga reakcije osobe koje rezultira utapanjem. Daljnja moguća zbivanja su, primjerice, mišićna kontrakcija (laički rečeno "grč"), potapanje od strane druge osobe u igri koja onda krene po zlu, nagli doživljaj straha iz bilo kojeg razloga itd. Dakle, uzroci su brojni pa iz toga proizlazi da žrtve utapanja nisu samo starije osobe narušenog zdravlja već je moguće i iz života dobro poznato da u takvim incidentima stradaju i mlađe zdrave osobe. Temeljem stanja spisa, odnosno dostupnih podataka o događaju nije moguće utvrditi zbivanje koje je dovelo do utapanja prednika tužiteljice. Fizički napori kao što je plivanje može predstavljati povećani rizik nastupa srčanih tegoba kod osoba u zdravstvenom stanju kakvo je prema dostupnim podacima bilo stanje prednika tužitelja, a ovisi, naravno, o tempu, odnosno energičnosti plivanja. Sažimajući do sada rečeno, vještak navodi da je mogući slijed zbivanja da osobi koja se nalazi u moru, laički rečeno "pozli od srca" pa da se zbog toga u nastavku utopi, iako u aktualnom stanju spisa nema potvrde za tijek zbivanja koji je opisao kao moguć.

11. Tuženik je i nakon opisanog usmenog očitovanja vještaka, ostao kod prigovora na utvrđeni uzrok smrti prednika tužiteljice zbog čega predlaže da sud odredi novo vještačenje. Sud ja taj prijedlog odbio jer smatra da je isti neosnovan i usmjeren odugovlačenju postupka. Sud u cijelosti prihvaća nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Davora Mayera, dodatno pojašnjeno usmenim očitovanjem na glavnoj raspravi jer svoja utvrđenja vještak temelji na spisu priloženoj medicinskoj dokumentaciji pomoću koje je, uz svoje stručno znanje i iskustvo, u cijelosti ispunio zadatak suda.

12. Povezujući rezultate provedenog sudsko medicinskog vještačenja i po tužiteljici opisani slijed događaja koji su prethodili smrti njenog prednika, pokojnog ĆK, sud sa sigurnošću utvrđuje da je smrt utapanjem posljedica nesretnog slučaja. Tuženik u svojim Uvjetima za dragovoljno osiguranje vlasnika tekućeg računa od posljedica nesretnog slučaja (456-0101) koji čine sastavni dio police osiguranja od nezgode broj 1010-118000534, u čl. 5 definira nesretni slučaj kao svaki iznenadni i o osiguranikovoj volji neovisan događaj koji, djelujući uglavnom izvana i naglo na osiguranikovo tijelo, ima za posljedicu njegovu smrt, potpuni ili djelomični invaliditet, prolaznu nesposobnost za rad ili pogoršanje zdravlja koje zahtijeva liječnički pomoć. U st. 3. t. 5. istog članka su navedeni i primjeri nesretnih slučajeva te je kao isti predviđeno davljenje i utapanje. Obzirom na sve navedeno, tuženikovi prigovori osnovu tužbenog zahtjeva nisu osnovani. Nije osnovan niti prigovor aktivne legitimacije budući je tužiteljica supruga pokojnog osiguranika tuženika i korisnica osiguranja za slučaj njegove smrti, što jasno proizlazi iz čl. 14 Uvjeta. Međutim, u Polici osiguranja su kao korisnici osiguranja za slučaj smrti, a sukladno čl. 14. Uvjeta, predviđena i djeca osiguranika. Čitanjem rješenja o nasljeđivanju broj: O-6604/19 UPP/OS-79/19-3 od 7.1.2020. utvrđeno je da pokojni osiguranik tuženika ima dvoje djece i to BK i SK. Stoga su i oni, sukladno Uvjetima, osobe kojima se isplaćuje osigurana svota, i to svim korisnicima na jednake dijelove. Djeca pokojnog ĆK nisu ustupila pravo na osigurani iznos tužiteljici na način propisan čl. 986 Zakona o obveznim odnosima (NN br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23, u nastavku ZOO - a), a okolnost da su se u ostavinskom postupku iza pokojnog ĆK djeca odrekla nasljedstva koje im pripada temeljem zakona u korist svoje majke, ovdje tužiteljice, ne povlači automatski i odricanje od isplate osiguranine. Stoga djeci pripada pravo na podjelu koristi, sve temeljem čl.982 i čl. 984 ZOO-a, slijedom čega tužiteljici pripada pravo na isplatu trećina ugovorene svote osiguranja, tj. pravo na isplatu iznosa od 2.212,047 EUR, dok ju sa prestalim zatraženim iznosom za isplatu daljnjeg iznosa od 4.424,093 EUR sud odbija jer zahtjev nije osnovan.

13. Zakonske zatezne kamate na dosuđeni iznos od 2.212,047 EUR počinju teći od dana prijave nesretnog slučaja, 17.3.2021. sve temeljem čl. 943 ZOO-a.

14. Odluka o troška je donesena temeljem čl. 154 st. 2 i čl. 155 ZPP-a, sukladno vrijednosti predmeta spora, u skladu s važećom Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika. Tužiteljica je u pogledu osnove uspjela u omjeru od 100%, dok je u pogledu visine uspjela u omjeru od 33% pa je omjer uspjeha tužiteljice 66,5%, a omjer uspjeha tuženika 33,5%. Nakon obračuna postotaka u kojima su stranke uspjele u parnici (na način da se od postotka one stranke koja je u većoj mjeri uspjela oduzme postotak one stranke koja je u manjoj mjeri uspjela), utvrđen je uspjeh tužiteljice u omjeru od 33%. Troškovi koji su tužiteljici bili potrebni za svrhovito vođenje postupka odnose se na sastav odštetnog zahtjeva u iznosu od 100 bodova (Tbr. 32), tužbe u iznosu od 100 bodova (Tbr. 7 t. 1), podnesaka od 5.4.2022., 29.8.2024.., u iznosu od po 100 bodova za svaki (Tbr. 8 t. 1), sastav podnesaka od 31.8.2022. i 28.10.2024. u iznosu od po 50 bodova za svaki (Tbr. 8.t. 3), sastavak podnesaka od 5.2.2021. i 31.5.2022. u iznosu od po 25 bodova za svaki (Tbr. 8. t. 4.), zastupanja na ročištu održanom 11.4.2022. u iznosu od 25 bodova (Tbr. 9.t.5), te zastupanja na ročištima održanim 6.9.2022. i 17.3.2024. u iznosu od po 100 bodova za svako (Tbr. 9 t. 1.). Priznat je trošak pristupa ročištu za objavu presude u iznosu od 50 bodova (Tbr. 9. t. 3.). Nije priznat zatraženi trošak sastava podneska od 28.9.2022. kojim tužiteljica obavještava sud o plaćanju predujma za vještačenje jer isti nije nužan budući navedeno sud provjerava i sam. Uz vrijednost jednog boda u iznosu od 2,00 EUR i 25 % PDV-a u iznosu od 412,50 EUR trošak tužiteljice iznosi 2.062,50 EUR. Obzirom na omjer uspješnosti od 33% tužiteljici pripada pravo na naknadu troška od 680,63 EUR. Navedenom treba dodati trošak medicinskog vještačenja u iznosu od 199,08 EUR, sudske pristojbe na tužbu (112,81 EUR) i presudu (112,81 EUR) pa ukupno priznati trošak tužiteljice iznosi 1.105,33 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama temeljem čl. 29. st. 2 ZOO-a, tekućim od dana 17.4.2025. pa do isplate, obračunatim po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, plativo u roku od 15 dana.

U Zagrebu 17. travnja 2025.

Sutkinja

Ivana Markotić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dozvoljena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, pisano, u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa ove presude.

DNA:

- Pun. tužiteljice uz rješenje za pristojbu na tužbu i na presudu

- Pun. tuženika