Republika Hrvatska

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Pn-450/2021-28

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sutkinji tog suda Maji Vukmir, u pravnoj stvari tužitelja GI, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupanog po pun. Damiru Blaževiću odvj. u Splitu, protiv tuženika LI, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa],22203 Rogoznica, zastupanog po pun. Vjekoslavu Mladineo, odvj. u Splitu, radi naknade štete, nakon održane glavne rasprave dana 04. ožujka 2025. u prisutnosti tužitelja sa punomoćnikom i pun, tuženika, na ročištu za objavu presude održanom dana 17. travnja 2025. godine

p r e s u d i o  j e

I. Dužan je tuženik isplatiti tužitelju na ime naknade nematerijalne (neimovinske) štete, iznos od 750,00 Eura, - što predstavlja povredu prava osobnosti- prava na duševno i tjelesno zdravlje tužitelja, sveukupno sa zakonskom zateznom kamatom od 29. rujna 2021. god., kao dana podnošenja tužbu, pa do isplate u visini koja je propisana zakonom, dok se za više traženo u pogledu tužbenog zahtjeva (do ukupnog iznosa od 3.318,08 Eura), te u pogledu više zatraženih zakonskih zateznih kamata (s početkom tijeka od 01. listopada 2015. god.) tužbeni zahtjev odbija.

II. Nalaže se tužitelju da tuženiku naknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 420,36 Eura, sa zakonskim zateznim kamatama, a koje teku od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

obrazloženje

1. U tužbi se navodi da se Tuženik je dana 1. listopada 2015., oko 11,00 sati, u Splitu, na javnoj površini u Kačićevoj ulici, nasuprot stambeno-poslovne zgrade kbr. 13, s ciljem da uvrijedi tužitelja, obratio ŠI s riječima: "Šta to tu slikaješ? Jesi li ti onaj što si hranio pase onog kriminalca i lopova? Sve ću vas pobiti!" i to ponovio u više navrata, da bi istog dana oko 11,45 sati na istom mjestu s ciljem da uvrijedi privatnog tužitelja obratio se TI riječima: "Kurvetino jedna, što radiš za kriminalca, lopova. Sve ću vas pobiti!" i to u više navrata, vrijeđajući čast i ugled tužitelja. Povodom gore počinjenih uvreda protiv časti i ugleda, tužitelj je Općinskom sudu u Splitu, dana 28. prosinca 2015., protiv tuženika podnio tužbu zbog kaznenog djela klevete iz čl. 149. st. 1., a sud da je usvojih tužbu i osudio tuženika na novčanu kaznu u visini od 20 (dvadeset) osobnih dnevnih dohodaka, što ukupno iznosi 1.600,00 (tisućuišestokuna) kuna. Budući da se gore opisana situacija kojom je tužitelju povrijeđena čast i ugled, zbila neposredno ispred stambeno-poslove zgrade, koja se nalazi u centru grada, koja je u njegovom isključivom vlasništvu, a u kojoj s kraćim prekidima boravi od ranog djetinjstva, to su se tužitelju prilično diskretno, i u više navrata obraćali susjedi, poznanici, poslovni partneri, pa čak i prolaznici s pitanjima, kojim povodom, i čime je tuženik bio motiviran, da vičući i galameći pred mnoštvom prolaznika je sramotio i prijetio tužitelju. Tužitelju da je time narušen ugled i integritet, koji je i dan danas intenzivno povezan s strahom i neugodnošću, pri svakom susretu s poznatim osobama, kako u Splitu, tako i u Zagrebu, a i Rijeci, obzirom da se informacija o opisanom događaju brzo proširila izvan Splita.

2. Tuženik se protivi tužbi i ističe prigovor zastare. Navodi da tuženik temeljem presude Općinskog suda u Splitu br. K-1151/15 od 27. 01. 2021. g. koja je potvrđena presudom Županijskog suda u Dubrovniku br. Kž-112/21 od 30. 9. 2021. g. nije proglašen krivim za kazneno djelo klevete i da je protiv drugostupanjske presude podnio Ustavnu tužbu. Osporava da bi došlo do povrede prava osobnosti tužitelja, a sve i da jest da bi se radilo o neznatnoj povredi prava osobnosti u kojem slučaju oštećenik nema prava na novčanu naknadu, pa čak i kad bi štetnik bio i kazneno osuđen. Pri odlučivanju o iznosu pravične novčane naknade sud mora voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilj kojemu služi ta naknada, ali mora voditi računa i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive s njezinom naravi i društvenom svrhom. Ako je povreda prava osobnosti neznatna, čak ako objektivno i postoji neimovinska šteta, ne postoji pravo oštećenika na dosudu pravične novčane naknade.

2.1. Navodi dalje da slučaju ako je tuženik za tužitelja rekao da je kriminalac ili lopov, što se osporava, napominje se da iz kaznene prijave tuženika LI od 04. 03. 2010. g. te priložene dokumentacije proizlazi da je tuženik imao ozbiljnog razloga povjerovati da je tužitelj GI počinitelj kaznenog djela krivotvorenja isprava iz koristoljublja i to na štetu tuženika LI, što se u razgovornom jeziku može podvesti pod pojmove "kriminalac" i "lopov", kao i drugih kaznenih dijela, pa u tom slučaju tuženik ne bi mogao biti odgovoran za naknadu štete jer bi to značilo povredu tuženikovog prava na slobodu izražavanja.

3. U dokaznom postupku pregledana je pisana dokumentacija u spisu i saslušani svjedoci i tužitelj.

4. Tužbeni zahtjev je djelomično osnovan.

5. Odredbom čl. 230. st. 1. i 2. ZOO je propisano da tražbina naknade štete zastarijeva za tri godine otkad je oštećenik doznao za štetu i za osobu koja je štetu učinila, a u svakom slučaju ta tražbina zastarijeva za pet godina otkad je šteta nastala.

6. Prema odredbi čl. 231. ZOO kad je šteta prouzročena kaznenim djelom, a za kazneni progon je predviđen dulji rok zastare, zahtjev za nakandu štete prema odgovornoj osobi zastarijeva kad istekne vrijeme određeno za zastaru kaznenog progona (st. 1.), a prekid zastare kaznenog progona povlači za sobom i prekid zastare zahtjeva za naknadu štete (st. 2.).

7. U konkretnom slučaju sporni događaj zbio se 01. listopada 2015. god., dok je tužba u ovoj pravnoj stvari podnesena 29.09.2021. god., dakle izvan trogodišnjeg zastarnog roka iz čl. 230 ZPP-a.

8. Međutim, Presudom ovog suda K-1151/2012 od 27. siječnja 2021. god. tuženik je po privatnoj tužbi tužitelja, proglašen krivim za kazneno djelo protiv časti i ugleda - uvrede po čl. 147. st. 1. Kaznenog zakona, a koja je presuda potvrđena presudom Županijskog suda u Dubrovniku br. Kž-112/21 od 30. 9. 2021. g. i postala pravomoćna, te je osuđen na novčanu kaznu u visini 20 osobnih dnevnih dohodaka.

9. U pogledu zastare treba stoga primijeniti odredbu čl. 231. ZOO-a. Prema odredbi čl. 81. Kaznenog zakona kazneni progon zastarijeva za 6 godina za sva ostala djela, dakle ona koja nisu navedena u prethodnim stavkama, a to su sva ona za koje je zapriječena novčana kazna, pa tako i kazneno djelo uvrede.

10. Dakle, kazneni progon bi nastupio 01. listopada 2021. god., a tužba je podnesena 29. rujna 2021. god., tako da nije nastupila zastara.

11. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadom neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti, u vidu prava na duševno zdravlje, ugled, čast i dostojanstvo, a sve vezano za kazneno djelo protiv časti i ugleda - klevete za koje je tuženik oglašen krivim i osuđen na novčanu kaznu. Točno je zaista da je tužitelj podnio privatnu tužbu u kaznenom postupku za kazneno djelo klevete po čl. 149. st. 1. KZ-a, dok je u konačnici osuđen za kazneno djelo uvrede po. čl. 147. st. 1. KZ-a, a za koju prekvalifikaciju djela je općinski sud u Splitu dao objašnjenje u obrazloženju presude na 8-moj strani, predzadnji pasus odozdo. Naime, u svakom je slučaju teško razgraničiti djelo uvrede i klevete osobi koja je pravni laik po tom pitanju, ali kako se radi o istom događaju, istim riječima tuženika upućenim tužitelju to ovaj sud smatra da sama kvalifikacija kaznenog djela nije presudne važnosti već se treba uzeti da je tuženik pravomoćno proglašen krivim za kazneno djelo protiv časti i ugleda u odnosu na tužitelja.

12. Odredbom čl. 12. st. 3. ZPP-a, je propisano da je sud u pogledu postojanja kaznenog djela i kaznene odgovornosti počinitelja vezan za pravomoćnu presudu kaznenog suda kojom se optuženik oglašava krivim. Prema dugogodišnjoj i stabilnoj sudskoj praksi građansko-pravna odgovornost je šira od kaznene odgovornosti što znači da ona može postojati čak i u slučaju da neka osoba nije u kaznenom postupku proglašena krivom za počinjenje određenog kaznenog djela kojim bi se počinila šteta, dok je u konkretnom slučaju tuženik pravomoćnom kaznenom presudom oglašen krivim za kazneno djelo uvrede na štetu tužitelja. Kaznena odgovornost za kazneno djelo kojim je prouzročena šteta po naravi stvari uključuje u sebi i građansko-pravnu odgovornost za tu štetu (npr. odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev 402/2003).

13. Odredbom čl. 19. st. 1 ZOO-a propisano je da svaka fizička i pravna osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti pod pretpostavkama utvrđenim zakonom, a u smislu stavka 2. članka 19. citiranog Zakona pod pravima osobnosti u smislu ovoga Zakona razumijevaju se prava na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, slobodu i dr.

14. Odredbom čl. 1100. st. 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 121/21, 114/22 i 156/22 – dalje: ZOO) je propisano da će sud, u slučaju povrede prava osobnosti ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema, a pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud će voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i to da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom. Prema tome, jačina i trajanje pretrpljenih fizičkih bolova i straha te duševnih boli su samo mjerilo težine povrede prava osobnosti i uzimaju se u obzir, pored drugih relevantnih okolnosti, pri utvrđivanju visine pravične novčane naknade, a ne predstavljaju samostalne oblike povrede prava osobnosti.

15. Za utvrđenje spornih činjenica proveden je prvenstveno dokaz saslušanjem svjedoka.

15.1. Svjedokinja TI navela je da u Kačičevoj ulicu u prostoru iznajmljenom od tužitelja ima svoj knjigovodstveni servis. Da je predmetnog dana pri dolasku na posao uočila kamion s dizalicom i košarom u vlasništvu HEP-a kako iznad tužiteljeve parcele siječe grane te ga je nazvala i obavijestila, a po njegovoj uputi krenula slikati mobitelom navedeno vozilo. Tada da je začula iza sebe glas ŠI kao da s nekim razgovara na mobitel i govori "sve ću vas pobiti". Nešto kasnije kada je izašla iz ureda i krenula niz prolaz da se prema njoj zaletjela nepoznata muška osoba sa luđačkim izrazom lica vičući "kurvo jedna, droljo, to radiš za onog razbojnika, kriminalca GI, lopova". U tom trenutku u ulici je bilo puno ljudi i svi su gledali prema njoj, pa joj je bilo jako neugodno, osjetila je slabost pa se naslonila na zid, a tada joj je prišao ŠI i odveo u ured. Rekla je onoj muškoj osobi da ću zvati policiju, a on je rekao "zovi koga hoćeš". Ona da nije zvala policiju, ali je kasnije ista došla, ne zna tko je zvao. Došla je i prva pomoć, također ju je netko pozvao jer je njoj bilo jako loše. Odveli su je na Hitnu pomoć, a tamo je opet došla ta muška osoba još uvijek vičući "nije ti ništa šta glumiš", pa su ga liječnici izbacili iz ordinacije.

15.2. Navodi da tužitelja poznaje od srednje škole i zna da je živio u toj zgradi u [adresa]., da ne zna gdje konkretno sada živi jer da i dosta putuje, ali kada je u Splitu da dolazi u tu kuću. Dodaje da su u toj u ulici i prodavaonice, te da su onom prilikom sve djelatnice izašle na ulicu i čule i vidjele što se događa. Kada je nakon nekog vremena od onog događaja došla na posao, pitale su je što je to bilo, o čemu se radi te je li istina što je tuženik vikao za tužitelja. Iskazuje da ne zna tko je sve u trenutku kada je tuženik njoj uputio one pogrdne riječi i nazivao tužitelja kriminalcem i lopovom itd. bio u ulici, da nije obraćala pažnju, a bilo je puno ljudi. Bila je to jedna kaotična situacija, gdje je rijeka ljudi prolazila kroz taj prolaz koji je zbog vozila HEP-a bio sužen, ne može se sjetiti točno koliko je sati bilo, svakako negdje između 10 i 12 sati kada je u gradu vrlo prometno. Susjede da ne poznaje samo iz viđenja neke od njih, a da su je o događaju pitale djelatnice prodavaonice cipela koji je prostor također u najmu kod tužitelja. Navodi da je i osobno pokrenula kazneni postupak protiv tuženika.

15.3. Upitana da li je tužitelj imao kakvih posljedica zbog riječi kojima ga je nazvao tuženik, navodi da bi rekla da mu je bilo jako neugodno, a da je to vidjela po njemu, iako on ne priča puno pa nisu o tome razgovarali. Navečer da ga je nazvala telefonom, obavijestila o svemu i vidjela je da mu je neugodno i radi nje što je to doživjela. Ona ne zna je li prije ovog događaja tuženik imao kakve sporove sa tužiteljem.

15.4. Navela je da je za tužitelja po potrebi vodila njegove poslovne knjige, ali da on ima više firmi i izvan Hrvatske, pa upitana prema svojim saznanjima, iz svog knjigovodstvenog kruga poslova reći da li je opseg poslovanja tužitelja nakon ovog predmetnog događaja smanjen, odgovorila je da s njim nije tome toliko razgovarala, a po knjigovodstvenom djelokrugu ne može se o ovome izjasniti. Ipak, da mu se obim poslova nakon 2015. znatno smanjio, promet i poslovanje također ali ne može reći koji su tome razlozi.

15.5. Svjedok ŠI iskazao je da ga je tužitelj molio da povremeno obiđe njegovu kuću u [adresa] kada ga nema u Splitu. Jednom prilikom da mu je prišao nepoznati mu muškarac i rekao: " jesi ti onaj što je hranio psa od onog kriminalca GI". Tog istog dana da je vidio da djelatnici HEP-a sijeku grane u njegovom dvorištu je nazvao tužitelja koji mu je rekao mi je da to snimim mobitelom, kako je njegov mobitel loš da je otišao po gđu. TI, pa kada je krenula na ulicu prema njoj je došao onaj isti muškarac i htio joj je istrgnuti mobitel i čak ju je ogrebao pritom, a obratio joj se riječima "kurvetino od kriminalca GI, sve ću vas pobiti". U tom trenutku da je on bio 10ak koraka iza gđa TI, i ovo čuo jer je taj čovjek vikao. Tada da je pomogao gospođi jer joj je pozlilo i odveo je u ured. Bilo je to između 10.30 i 12.00 sati, u ulici je bilo puno ljudi jer je to prometna ulica u centru grada, ali ne može reći je li primijetio da ljudi zbog vike izlaze iz trgovina, jer da on tu nikoga ne poznaje. Upitan je li prethodno ovom događaju on razgovarao na mobitel i vikao, navodi da je razgovarao s gosp. GI, ali nije na nikoga vikao. Inače da osobno nije uopće reagirao kada mu se tuženik obratio onim riječima, jer je čovjeka prvi put i vidio, a da mu se ovaj bio unio u lice i uštipnuo ga za obraz. Upitan da odredi kojim intenzitetom je tuženik vikao ove riječi gospođi TI, odgovara onako kako bijesan čovjek može vikati, moglo se čuti po cijeloj ulici. Naveo je da je i nakon ovog događaja nastavio obilaziti nekretninu tužitelja.

16. Iz iskaza saslušanih svjedoka proizlazi da je zapravo ponašanjem i riječima tuženika najviše bila osobno i direktno povrijeđena TI. Tužitelj nije bio osobno prisutan a niti je bio prisutan u Kačićevoj ulici neposredno nakon ovog događaja. Dakle, on je o svemu informiran odstrane gđe. TI i ŠI. Svakako iz njihovim iskaza proizlazi da bi tuženik tužitelja nazvao riječima "lopov" i "kriminalac", vičući te riječi u prometnoj ulici u centru grada u vrijeme kada na ulici ima najviše ljudi, a k tome baš ispred zgrade u kojoj tužitelj ima poslovne prostore koje iznajmljuje, kao i svoj stan, odnosno pred kućom u kojoj je tužitelj odrastao i povremeno i danas boravi, te je bilo jasno da je sve to čuo veći broj ljudi, pa tako i djelatnice trgovine u prostoru iznajmljenom od tužitelja, te mogući njegovi susjedi.

17. Tužitelj je u svom iskazu naveo da je 01.10.2015. bio u Njemačkoj, a do informacija o uvredama upućenim od strane tuženika došao je preko TI i ŠI, a poslije i preko policije koji su mu dali informacije. Ovaj događaj da mu je stvorio velike probleme i jako ga uznemirilo jer je tuženik njega nazivao lopovom i kriminalcem, prijetio njemu, TI i ČI da će ih sve pobiti, a inače on je zbog ovoga kasnije i pravomoćno osuđen u kaznenom postupku. Ovaj događaj se dogodio u vrlo frekventnoj ulici, nasuprot stambeno poslovne zgrade u kojoj ima poslovni prostor i stan i u kojoj je faktički od druge godine svog života te iako sada ne živi u [adresa] kada god dođe u Split tu boravi, dakle ulica je prometna, a osim ljudi koji tu žive mnogo ljudi prolazi a mnoge od njih da poznaje jer mu je tu poslovni prostor. Jedno dva tri dana nakon ovog događaj počeli su ga telefonski zvati razni poznanici, ne samo iz Splita već odasvud i pitati što se to događa i svima je trebao ponovno objašnjavati taj događaj, o kakvim se uvredama radi i zbog čega. Također i danas neki od tih ljudi kada ga nazovu da znaju pitati "da li se ono riješilo". To da mu svaki put nanovo izaziva stres. Već sam kontakt s tim ljudima mu izaziva stres jer očekuje da bi ga to mogli pitati. Na pitanje suda da li su određene osobe nakon ovog događaja prema njemu promijenila dosadašnje ponašanje, odgovorio je da nitko tko ga bolje poznaje nije povjerovao u te uvrede, ali je primijetio kod nekih ljudi da ga nakon ovog događaja drugačije gledaju pa čak i izbjegavaju. Na pitanje je li ovaj događaj utjecao na njegovo poslovanje posebno u dijelu poslovnog prostora u Splitu pred kojim se događaj odvio, kazao je da je njegovo poslovanje puno vite od Splita, uglavnom koncentrirano na Zagreb, Englesku, SAD, tako da na to nije imalo nekakav utjecaj, a poslovanje u Splitu je tek jedan mali segment, ali ljudi koji su ga pitali za sami događaj nisu svi iz [adresa]. Nakon predmetnog incidenta da se nije obraćao za pomoć liječniku, psihijatru ili psihologu, ali da je uzeo terapiju određenih lijekova za smirenje, ali ne nekih jakih već Normabela i nekih njemačkih lijekova, dakle onih koje liječnik može prepisati ne psihijatar. Iskazao je da zna da je tuženik te prigode vikao jer su mu to rekli TI i ŠI, a još su ga neku poznanici pitali "zašto je onako vikao?", međutim, nije mogao imenovati nikoga konkretno tko ga je pitao u vezi spornog događaja, pravdajući se protekom vremena. Upitan jesu li ga ljudi koji su ga zvali pitali i za neke druge kaznene predmete protiv njega o kojima se pisalo u medijima, kazao je da bi mu trebalo navesti poslovne brojeve predmeta o kojima se radi. Na konkretno pitanje da li su ga osobe koje su ga zvale nakon ovog događaja pitale i vezano za novinske članke i objave na portalima u kojima se navodi da su protiv njega podignute optužnice, odgovorio je da u vezi toga nije imao poziva koji bi mu doprinijeli neugodnosti. Nitko prije da ga nije nazvao kriminalcem, lopovom, razbojnikom.

18. U spis su dostavljeni novinski članci, objavljeni u Slobodnoj Dalmaciju, prvi dana 13.09.2013. s naslovom " DORH podigao optužnicu protiv GI", a drugi od 27.02.2014. s naslovom " GI prijeti do 5 godina zatvora", a sve ovo zbog izvođenja bespravnih građevinskih radova na području od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku. Članak je objavljen i na T-portalu 23.02.2014. god. Potpuno je nevjerojatno da ga baš nitko nije zvao zbog javno objavljenih članaka sa njegovim imenom gdje se navodi da je protiv njega podignuta optužnica i da mu prijeti 5 godina zatvora, koji obzirom su objavljeni u raznim medijima su dostupni širem broju ljudi, a kada u manjoj uličici u doduše centru grada netko viče da je "lopov" i "kriminalac" za osobu koja čak nije ni prisutna, odjednom ga svi znanci zovu pitati što je to bilo i to mu izaziva neugodnost, a novinski članak gdje piše da mu prijeti 5 godina zatvora, ne.

19. No, naravno, osjećaj neugodnosti, srama i povrede ugleda i časti je potpuno subjektivna kategorija.

20. Stoga je prema naprijed izloženom činjeničnom supstratu, trebalo je utvrditi jesu li se izrečenim tvrdnjama, odnosno izjavom ispunile pretpostavke za dosudu neimovinske štete zbog povrede ugleda, dostojanstva i časti tužitelja. Povrede časti i ugleda su česti događaji, međutim oni uvijek ne daju osnova za zahtjev za novčanu naknadu neimovinske štete. Da bi takav zahtjev mogao postojati one moraju imati za posljedicu intenzivnu duševnu bol uzrokovanu posljedicama ugroženosti časti i ugleda.

21. Iz iskaza tužitelja vezano za okolnosti slučaja, sud je dobio spoznaju kojoj je duševnoj boli bio izložen tužitelj. Istom je očito u kontaktu s ljudima bilo nelagodno, očito je određeni broj poznanika, poslovnih partnera postavljao pitanja vezano za sam događaj i riječi koje je na račun tužitelja izgovorio tuženik, tužitelj se morao opravdavati, tužitelj je imao osjećaj nesigurnosti, straha, poteškoće u komunikaciji i neugodnosti u kontaktu s kolegama i znancima.

22. Tužitelj tužbenim zahtjevom (koji nije naknadno preformuliran u eure kao važećoj valuti u Republici hrvatskoj) potražuje ukupni iznos naknade nematerijalne štete u visini od 25.000,00 kuna i od toga na ime duševnih bolova zbog smanjenja životne aktivnosti 13.000,00 kuna, a za pretrpljeni strah 12.000,00 kuna – što sve predstavlja i povredu prava osobnosti – prava na duševno i tjelesno zdravlje tužitelja.

23. Ponavlja se: Odredbom čl. 1100. st. 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 121/21, 114/22 i 156/22 – dalje: ZOO) je propisano da će sud, u slučaju povrede prava osobnosti ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema, a pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud će voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i to da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom. Prema tome, jačina i trajanje pretrpljenih fizičkih bolova i straha te duševnih boli su samo mjerilo težine povrede prava osobnosti i uzimaju se u obzir, pored drugih relevantnih okolnosti, pri utvrđivanju visine pravične novčane naknade, a ne predstavljaju samostalne oblike povrede prava osobnosti. Dakle, naknada štete zbog povrede prava osobnosti daje se u vidu satisfakcije i predstavlja pravičnu novčanu naknadu koju u svakom pojedinom slučaju utvrđuje i određuje sud uvažavajući sve okolnosti konkretnog slučaja.

24. Polazeći od činjenice da je neimovinska šteta po osnovi povrede prava osobnosti jedinstvena šteta, a pojedine manifestacije te štete su tek kriteriji za utvrđivanje visine pravične novčane satisfakcije, imajući u vidu da se radi o povredama koje nisu ostavile trajne posljedice na zdravlje tužitelj, da nije došlo do trajnog smanjenja životne aktivnosti, pa čak ni privremenog smanjenja životne aktivnosti tužitelja, da nije bilo straha jakog pa ni srednjeg intenziteta, a eventualno slabog intenziteta prilikom razgovora sa znancima u vidu straha kako će oni shvatiti riječi kojim ga je nazvao tuženik, da je tužitelj osjećao prolaznu nelagodu i uznemirenost, ali kratkog trajanja, sud smatra da bi primjerena novčana satisfakcija po osnovi neimovinske štete iznosila ukupno najviše 750,00 Eura, a obzirom da je sud u pogledu postojanja pravne osnove vezan pravomoćnom kaznenom presudom protiv tuženika, dok u osnovi smatra da se radi o neznatnoj povredi prava osobnosti.

25. Tužitelj potražuje zakonske zatezne kamate od 01. listopada 2015. kao dana nastanka štete, odnosno predmetnog događaja.

26. Prema odredbi čl. 1103. ZOO-a obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga, pa su stoga tužitelju zakonske zatezne kamate priznate od 29. rujna 2021. god. kao dana podnošenja tužbe.

27. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbama čl. 154. i 155. TPP-a i Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, te popisima troška stranaka, a sukladno vrijednosti predmeta spora.

27.1. Tužitelju pripada parnični trošak zastupanja po punomoćniku – odvjetniku u visini od 100 bodova za sastav tužbe i zastupanje na ročištu od 04.03.2023., ukupno 200 bodova, što pomnoženo sa 2,00 eura koliko iznosi vrijednost boda daje 400,00 eura, uvećano za 25% na ime PDV-a daje 500,00 Eura, te uvećano za iznos pristojbe tužbe u iznosu od 39,82 eura i isto toliko pristojbe presude daje 579,64 eura.

27.2.Tužitelju je priznat parnični trošak zastupanja po punomoćniku – odvjetniku prema popisu troška i to za sastav odgovora na tužbu – 100 bodova (priznat samo jedan trošak, jer nije bilo potrebe za dva podneska obzirom se sve moglo napisati u prvom odgovoru na tužbu, a ne naknadno slati "dopunu") , za zastupanje na ročištima od 19.09.2023., 16.05.2024., te 16.05.2024. sve po 100 bodova, ukupno 400 bodova, dakle 800,00 eura, uvećano za 25% na ime PDV-a u iznosu od 200,00 Eura, tako da ukupni trošak iznosi 1.000,00 Eura.

27.3. Tužitelj je uspio u sporu sa 23% tužbenog zahtjeva, a tuženik sa 77%, tako da u konačnici tužitelj treba tuženiku naknaditi 420,36 Eura parničnog troška.

U Splitu, 17.travnja 2025. godine

SUTKINJA

Maja Vukmir

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, u tri primjerka, u roku od 15 dana, od dana objave presude. Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onog dana kad je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste ( čl. 335. ZPP-a). Presuda će biti istaknuta na internetskoj stranici e-oglasne ploče suda osam dana, računajući od dana kada je održano ročište za objavu. Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi (čl. 335 ZPP-a).

DNA:

punomoćniku tužitelja

punomoćniku tuženika