1 P-1207/2024

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U ŠIBENIKU

Stjepana Radića 81Šibenik

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Šibeniku po sucu Anđelki Bagić u pravoj stvari tužitelja NL, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koji je zastupan po punomoćnici GL, odvjetnici iz Odvjetničkog društva Višić i partneri d.o.o. Šibenik, Stjepana Radića 53, protiv tuženika: ad.1) HL, [adresa], ad.2) NLD, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], ad.3) ML, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] koji je ujedno i punomoćnik tuženika ad.2) i ad.4) TL, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], a ovi pod ad.2) ad.3) i ad.4) su zastupani i po punomoćniku Mersiha Mulalić, odvjetnici iz Siska, Stjepana i Antuna Radića br. 6/6, OIB: [osobni identifikacijski broj], radi činjenja, nakon održane zaključene javne glavne rasprave dana 12. ožujka 2025. godine u nazočnosti punomoćnika tužitelja GL i tuženika ad3) koji je ujedno i punomoćnik tuženika ad2) i ad4) i izočnosti tuženika ad1) , na ročištu objave i dostave presude dana 17. travnja 2025. godine,

p r e s u d i o  j e

I.Utvrđuje se da su služnost na teret nekretnine kat ozn. 6913/14 K. O. [katastarska općina] u vlasništvu tužitelja, osnovana sudskom nagodbom, u korist čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica], sve K. O. [katastarska općina], upisan u zemljišnim knjigama ovog suda pod poslovnim brojem Z-8121/12 i Z-4051/13, prestala postojati.

II.Ovlašćuje se tužitelj da temeljem ove presude izvrši brisanje zabilježbe prava služnosti u zemljišnim knjigama ovog suda pod poslovnim brojem Z-8121/12 i Z- 4051/13, koja služnost je osnovana na teret čest. zem,. 6913/14, a u korist čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica], sve K. O. [katastarska općina].

III. Dužan su tuženi ad.2., 3., i 4., naknaditi, parnični trošak tužitelju NL, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] u iznosu od 850,00 € sa pripadajućom, zateznom kamatom koja teče od dana donošenja presude 17. travnja 2025. godine do isplate koju je Evropska središnja banka glavne operacije refinanciranja koju je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, sve u roku od 15 dana , dok se tužitelj odbija sa zahtjevom za naknadu troška u dijelu od 500,00 €,7/ kao neosnovan sa pripadajućom zateznom kamatom koja teče od dana donošenja presude 17. travnja 2025. godine do isplate koju je Evropska središnja banka glavne operacije refinanciranja obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena

Obrazloženje

1.U ovoj pravnoj stvari sud je već donio presudu pod posl. br. P- 2005/2021 dana 19. lipnja 2023. godine kojom presudom je odbijen tužbeni zahtjev tužitelja.

2.Protiv navedene presude žalbu je podnio tužitelj, a Županijski sud u Vukovaru je postupajući po žalbi tužitelja presudu ovog suda ukinuo , te predmet vratio ovom sudu na ponovni postupak.

3. U svojim uputama Županijski sud u Vukovaru je naveo da tuženi nisu jedinstveni suparničari u smislu odredbe članka 201. Zakona o parničnom postupku(«Narodne novine» br. 53/91, 91/92, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 25/13, 89/14, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11( prečišćeni tekst), 25/13 i 70/19 80/22, 114/22 i 155/23 dalje: ZPP) , pa da je sud trebao pozvati tuženika ad1) da se očituje da li priznaje tužbeni zahtjev, jer da način priznanja tužbe na ročištu održanom dana 30. kolovoza 2022. godine nije bilo izričito priznanje, pa da bi ga trebalo pozvati da izričito prizna tužbeni zahtjev.

4.Nadalje, Županijski sud je naveo da se u ovom konkretnom slučaju primjenjuje odredba članka 242. st. 1. i 2. Zakona o vlasništvu drugim stvarnim pravima ((„Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17 - dalje: ZVDSP-a) prema kojoj odredbi izgubi li pravo služnost razumnu svrhu , vlasnik poslužen stvari može zahtijevati da se ono ukine ,a ako nije što posebno određeno, odluku o ukinuću donijet će sud na zahtjev vlasnika poslužene stvari, bez obzira na pravni temelje na kojem je ta služnost bila osnovana.

4.1.Sud će na zahtjev vlasnika poslužene nekretnine svojom odlukom ukinuti nužni prolaz , a i drugu služnost puta, bez obzira na to na kojem je temelju osnovana , ako utvrdi da postoji drugi prikladniji prolaz. Ili drugi jednako prikladan prolaz , koji vlasniku poslužnog zemljišta čini manje štete , lli pak jednako prikladan javni prolaz.

4.2.Iz citirane zakonske odredbe da proizlazi da će sud na zahtjev vlasnika poslužene nekretnine ukinuti služnost ukoliko ista izgubi razumnu svrhu odnosno ako postoji drugi prikladniji prolaz, ili drugi jednako prikladan prolaz, koji vlasniku poslužnog zemljišta čini manje štete, ili pak jednako prikladan prolaz.

4.3.Ovaj sud da treba utvrditi činjenice vezane za razumnu svrhu daljnjeg postojanja stvarne služnosti odnosno postojanje drugog prikladnijeg prolaza do povlasnih nekretnina , a ne svoju odluku temeljiti isključivo na utvrđenju da tužitelj nije poštivao sudsku nagodbu.

4.4.Iz činjenica opisa tužbe kao i navoda tužitelja tijekom postupka proizlazi kako isti smatra da je navedena služnost na teret njegove nekretnine izgubila svrhu obzirom da je parcelacijom zemljišnoknjižne čestice i pripajanje određene površine javnoj cesti kao nerazvrstanoj sukladno odredbama Zakona o cestama ( NN 84/11, 18/13, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144721, 114/22, 4723 i 133/23) .

5.Tužitelj je u tužbi i tijekom postupka i u ovom ponovljenom postupku ostao prisvojim navodima te naveo da je u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Šibeniku, kao vlasnik nekretnine kat. ozn. čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], upisan tužitelj za cijelo.

6.Tuženi ad.1) da vlasnik je susjedne nekretnine kat. oznake. čest. zgr. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], a tuženi ad. 2, 3 i 4 da su vlasnici su čest. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina].

7.Na nekretnini u vlasništvu tužitelja da je upisana zabilježba pod poslovnim brojem Z-8121/2012 i to temeljem sudske nagodbe od 24. listopada 2012.g. pod poslovnim brojem P-2657/11, Općinskog suda u Šibeniku, a kojom se na teret čest. broj 6913/14 uknjižuje pravo služnosti prolaza i provoza, u širini 1 m uzduž cijele međe ( sve prema skici mjesta očevida od 03. srpnja 2012.g. koja je sastavni dio sudske nagodbe, kao poslužne nekretnine u korist čest. zgr. 2441, kao povlasne nekretnine. Ista zabilježba samo pod drugim poslovnim brojem i to brojem Z-4051/13, upisana je na teret čest. zem. 6913/14, a u korist čest. zem. 6913/21, K. O. Vodice

8.Opisana služnost služila je za potrebe tuženika odnosno proširenje postojeće javne ceste, a nakon upisa prava služnosti taj 1 m cijelom dužinom međe nekretnine broj 6913/14, Grad Vodice, temeljem Zakona o cestama, a prilikom evidentiranja nerazvrstane ceste, katastarski cijepa i pripaja javnoj cesti koja postaje šira upravo za taj 1m.

9.Navedena parcelacija da je provedena kroz katastar i zemljišne knjige ovog suda. Dakle, taj 1 m cijelom dužinom parcele više nije sastavni dio nekretnine u vlasništvu tužitelja, jer je pripojen javnoj cesti kat. ozn. čest broj 6913/29, K. O. [katastarska općina] u vlasništvu Grada Vodica, kao javno dobro u općoj upotrebi, zbog čega je upis prava služnosti na nekretnini tužitelja suvišan.

10.Grad Vodice je uputio dopis tuženima kojim je istima objašnjeno na koji način je proširena javna cesta (za taj 1 m), uz koji dopis su im dostavljene i Izjave kojim bi tuženi dozvolili brisanje prava služnosti s nekretnine tužitelja na što su se tuženi oglušili, a u razgovoru s tužiteljem istom su rekli da takve izjave ne namjeravaju potpisati zbog čega je tužitelj primoram ustati ovom tužbom.

11.Zbog svega navedenog tužitelj predlaže da sud po provedenom postupku donese presudu kojim će se utvrditi da je služnost na teret nekretnine kat ozn. 6913/14 K. O. [katastarska općina] u vlasništvu tužitelja, osnovana sudskom nagodbom, u korist čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica], sve K. O. [katastarska općina], upisan u zemljišnim knjigama ovog suda pod poslovnim brojem Z-8121/12 i Z-4051/13, prestala postojati, pa da se ovlasti tužitelja da temeljem ove presude izvrši brisanje zabilježbe prava služnosti u zemljišnim knjigama ovog suda pod poslovnim brojem Z-8121/12 i Z-4051/13, koja služnost je osnovana na teret čest. zem,. 6913/14, a u korist čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica], sve K. O. [katastarska općina].

12.Tuženik ad1), svojim navodima u odgovoru na tužbu podneskom i na pripremnom ročištu održanom 30. kolovoza 2022. godine naveo da priznaje tužbu i tužbeni zahtjev i to iz razloga što je sudska nagodba koja je sklopljena u odnosu na služnost na teret nekretnine 6913/14K. O., a u korist čest. zem. [katastarska čestica] sve K. O. [katastarska općina] u vlasništvu tužitelja prestala postojati i njemu da je to sve poznato i jasno i ranije još 2020. godine da je htio potpisati i izjavu da je služnost prestala postojati, a to nije učinjeno, jer je tužitelj htio da izjavu ovjeri kod javnog bilježnika i otac od tuženika OL, kako se to nije dogodilo, da je sudska nagodba ostala upisana na predmetnu nekretninu, a on da je imao namjeru i tada priznati da se nagodba briše , jer nema svrhu, a put da je dio javne površine , pa da moli sud da ga više ne poziva na rasprave, te da sud izbriše njegovo pravo na služnost spornog puta.

12.1.Kako je tuženik ad1) izričito priznao tužbeni zahtjev , te naveo da ga sud više ne poziva na ročišta , a punomoćnik tužitelja je na ročištu održanom dana 12. ožujka 2025. godine naveo da je tuženik ad.1) izričito priznao tužbu i tužbeni zahtjev na održanom ročištu dana 30. kolovoza 2022. godine , te da se je isti i pismeno očitovao da se ne protivi da se služnost zasnovana na teret nekretnine tužitelja u korist nekretnina tuženika briše, to istog sud nije pozivao na ročišta u ovom ponovljenom postupku.

13. Tuženi 2., 3. i 4. su i u ponovljenom postupku ostali pri svojim navodima naveli da osporavaju tužbeni zahtjev u cijelosti.

14.Naime, Kupoprodajnim ugovorom od 20. kolovoza 1988. sklopljenim između ŠL kao prodavatelja i IL i SL kao kupaca prodavatelji da osiguravaju prilazni put do kupljene nekretnine, a koji prema izmjeri koja prileži predmetnom ugovoru iznosi 4 metra.

14.1.Predmetni javni put (prije pristupni put katastarske oznake čestice zemljišta 6913/27, a sada nerazvrstana cesta katastarske oznake čest. zem. [katastarska čestica] naziva ulice Stablinac) već je bio predmet spora između vlasnika s njegove lijeve strane (kat. čestice oznake zem. 2441 zgr. vl. IL OL i 6913/26 vl. HL koji su darovnim ugovorom Gradu Vodicama 2006. godine darovali 2 metra uzduž svojih parcela u korist javnog puta) i tadašnjeg vlasnika kč. br. čestice [katastarska čestica] s desne strane javnog puta u vlasništvu VL koji isto nije želio učiniti i osporavao je pravo prolaza preko svog zemljišta. Spor je riješen Sudskom nagodbom u predmetu Općinskog suda u Šibeniku, posl. br. P-2657/11, kojom su vlasnici nekretnina s lijeve strane javnog puta dobili pravo služnosti prolaza i provoza dijelom čestice 6913/14 u širini od 1 metra uzduž cijele međe (označena točkama B i C) opisane u skici mjesta očevida vještaka mjernika FL i AL od 03. srpnja 2012., a temeljem koje je tadašnji vlasnik čestice 6913/14 istu ogradio žičanom ogradom. Također, temeljem Sudske nagodbe tadašnji vlasnik čestice zemljišta 6913/14 morao je, u razumnom roku, nadležnoj jedinici lokalne prave i samouprave ustupiti vlasništvo dijela svoje nekretnine na kojoj je stečeno pravo služnosti prolaza i provoza (od međe, zamišljenog pravca koji se proteže od označenih točaka B do C, udaljeno za po jedan (1) metar unutar nekretnine čest. zem. [katastarska čestica]) radi konačnog definiranja puta, a što prijašnji vlasnik KL nije učinio.

15.Dopisom Grada Vodica od 9. veljače 2021., KLASA: 943-06/21-01/01, UR.BROJ: 2182/04-05/06-21-2 u ime sadašnjeg vlasnika nekretnine čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], Vidić Ivana, traži se od vlasnika nekretnine čest. zem. [katastarska čestica] ZGR (NLD, TL i ML) i vlasnika nekretnine čest. zem. [katastarska čestica] (SL) k. o. [katastarska općina] suglasnost za brisanje tereta služnosti prava prolaza i provoza sa čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] s obzirom da je Grad Vodice proveo promjenu prijavnim listom DGU Šibenik po snimci izvedenog stanja te je, kako navode, utvrđeno i provedeno stvarno stanje po kojem se pristupni put, u koji spada i „dio“u širini od 1 m² uzduž cijele međe čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], između nekretnine čest. zem. [katastarska čestica], [adresa] te nekretnine br. 2441 ZGR i nekretnine 6913/14, pripojio nerazvrstanoj cesti katastarske oznake čest. zem. [katastarska čestica] naziva ulice Stablinac pa ne predstavlja više dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a za što prilažu skicu i to bez oznake mjerila.

16.S obzirom na otežani pristup nekretninama po putu širine 3 metra vlasnici zemljišta s lijeve strane puta svoje ogradne zidove uvukli su unutar svojih parcela, a kada je predmetni pristupni put asfaltiran isti se, širinom od 3 metra, spajao s tada izgrađenim parcelama uz lijevu stranu puta prema postavljenim ogradnim zidovima, a ne po međi s istima stoga je dio od ruba asfalta s desne strane pristupnog puta uzduž međe s čest. zem. [katastarska čestica] ostao neasfaltiran, a koji površinom obuhvaća pravo služnosti prolaza i provoza temeljem skice očevida iz sudske nagodbe.

17.Kako Grad Vodice navodi pristupni put da je pripojen nerazvrstanoj cesti katastarske oznake čest. zem. [katastarska čestica] naziva ulice Stablinac te je provedena promjena prijavnim listom DGU Šibenik po snimci izvedenog stanja. Dakle, utvrđeno je i provedeno stvarno stanje, a to je stanje prema asfaltu, a ne prema pravu služnosti određenom sudskom nagodbom. S obzirom na navedene činjenice Grad Vodice svojim dopisom ne utvrđuje da je pripajanjem pristupnog puta nerazvrstanoj cesti u cijelosti površina prava služnosti pripojena nerazvrstanoj cesti nego njezin dio, dakle navodi da: „se pristupni put, u koji spada i „dio“u širini od 1 m² uzduž cijele međe čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], između nekretnine čest. zem. [katastarska čestica], [adresa], te nekretnine br. 2441 ZGR i nekretnine 6913/14, pripojio nerazvrstanoj cesti...“.

18.Naime, nesporno je da je jedan dio prava služnosti obuhvaćen nerazvrstanom cestom, ali je nesporna i činjenica da je određeni dio prava služnosti i dalje na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu tužitelja NL PL. Pod posl. brojem brojem Z-14460/2017 16.11.2017. kojim je provedena promjena pristupnog puta oznake čest. zem. [katastarska čestica] i pripojena nerazvrstanoj cesti oznake čest. zem. [katastarska čestica] naziva ulice Stablinac

19.Nakon provedene promjene u ZK, PL da uklanja žičanu ogradu koja je predstavljala među između prava služnosti i njegove nekretnine kč. br. [katastarska čestica], u gornjem dijelu nerazvrstane ceste, izrezuje asfalt i zida betonski ogradni zid unutar prava služnosti, ali i nerazvrstane ceste kč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], pri čemu je obzidao i stup javne rasvjete. Navedenim postupanjem ne samo da je uvelike otežao pristup osobnim vozilima nego je i onemogućio pristup do nekretnina čest zem. 6913/21 i 2441 ZGR, vozilima hitne pomoći, vatrogasaca, komunalnog otpada i sl.

20.Sve navedeno tuženi da su prijavili Upravnom odjelu za komunalno-vodni sustav, zaštitu okoliša i graditeljstvo, Odsjeku za komunalno redarstvo pri čemu je komunalni redar, nakon provedenog nadzora, utvrdio da je UL „izgradio predmetni zid i postavio ivičnjake dijelom i na javnu površinu i to u gornjem dijelu za cca 60 cm, a u donjem dijelu nekretnine za 20 cm gdje je i javni stup rasvjete betonirao u predmetni zid“ te Rješenjem KLASA: UP/I-363-04/21-01/47, URBROJ: 2182/04- 01/06-21-2 od 17. lipnja 2021. naložio uklanjanje predmetnog zida što je PL i učinio.

21.S obzirom da je PL ponovno sazidao betonski ogradni zid na gotovo istom mjestu, radove na istom i danas još uvijek provodi i tvrdi da isti prema geodetskoj izmjeri upisane promjene na kč. br [katastarska čestica] od 18.3.2021.predstavlja među između javnog puta, nerazvrstane ceste kč. br. [katastarska čestica] i zemljišta kč. br. [katastarska čestica] koje je u njegovom vlasništvu, te da se Grad Vodice kao međaš sa zemljištem kč. br. [katastarska čestica] prilikom promjena na temelju Prijavnog lista broj: UP/I-932-06/2021-02/398 od 16.2.2021. Područnog ureda za katastar u Šibeniku nije očitovao čime se složio s predmetnim upisom, a koji ne odgovara površini prava služnosti nesporno je da i dalje postoji pravo služnosti na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu Vidić Ivana.

22.Zahtjev za ukidanje prava služnosti puta osnovan je samo pod pretpostavkom da su se nakon njegovog osnutka izmijenile odlučne okolnosti, da je dakle naknadno izgrađeni novi put uspostavljen u skladu sa zakonom, jer postojanje faktičnog puta ne jamči neometan pristup vlasniku povlasnog dobra.

23.Tuženi 2., 3, i 4 ističu da je izgradnjom betonskog ogradnog zida u gornjem dijelu nerazvrstane ceste Vidić Ivan uzurpirao površinu od oko 70 cm, a u donjem dijelu 20-ak cm čime je u donjem dijelu, točno nasuprot zemljišta kč.br. 2441ZGR, smanjio širinu puta na 293 cm, što je ispod zakonom propisane širine od 3 metra i protivno Prostornom planu uređenja Grada [adresa], a čime da je ne samo onemogućio pravo služnosti nego i zid postavio na javnu cestu.

24.Prema tome, u konkretnom slučaju da nisu ispunjene pretpostavke za prestanak stvarne služnosti puta ukinućem. Naime, sukladno čl. 242. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ...“sud će na zahtjev vlasnika poslužne nekretnine svojom odlukom ukinuti nužni prolaz, a i drugu služnost puta, bez obzira na to na kojem je temelju osnovana, ako utvrdi da postoji drugi prikladniji prolaz, ili drugi jednako prikladan prolaz, koji vlasniku poslužnog zemljišta čini manje štete, ili pak jednako prikladan javni prolaz.

25.Suviše tuženik ad.3) u svoje ime i kao punomoćnik tuženika ad.2) i ad.4) je na ročištu održanom dana 12. ožujka 2025. godine naveo da javni prolaz nije jednako prikladan prolaz , s napomenom da formirani javni put na dijelovima užim od 3 m i da je gradnjom ogradnog zida tužitelj dodatno onemogućio korištenje površine obuhvaćene pravom služnosti puta te da se prolaz i provoz mora odvijati preko dijela čest. 6913/25 u vlasništvu RL, koji nije bio sudionik sudske nagodbe što da je suprotno i shvaćanjima sudske prakse Vrhovnog suda Republike Hrvatske, jer prema shvaćanima Vrhovnog suda pravo služnosti puta ne može se ukinuti ako postoje prikladniji prolaz preko nekretnine koje su u vlasništvu treće osobe. Obzirom da ZL nije dužan dopustiti da se tuženi služe njegovim zemljištem do javnog puta i ukoliko bi isti postavio ogradu na među s javnim putem isti put da postaje potpuno neupotrebljiv za provoz, pa obzirom na navedeno da služnost puta nije izgubila razumnu svrhu.

26.S obzirom na sve navedeno, 2.,3. i 4. tuženi predlažu tužbeni zahtjev odbiti u cijelosti kao neosnovan uz obvezu tužitelja da tuženima nadoknadi troškove parničnog postupka.

27.U tijeku postupka izvedeni su dokazi pregledom zemljište knjige, izjava od lista 6 do 9, pregledom skice u P-2657/11 kao i tog spisa, pregledom rješenja Upravnog ureda za komunalno vodni sustav, zaštitu okoliša i graditeljstva od 17. lipnja 2021. godine, pregledom fotografija koje priležu od lista 29 do 34, skice prava služnosti (list 35), rješenja donesenog od Grada Vodica 09. veljače 2022. godine, fotografije list 50

– 52, skice izmjere (list 53), fotografija (list 56 – 67), pregledom rukopisom napisanog pismena (list 78 – 79) spisa, izvoda iz kat. plana (list 93) spisa, skice mjesta očevida u P-2005/21, posjedovnog lista (list 95 i 96 spisa), fotografije (list 97 i 98) spisa, očevidom na mjestu spora od dana 03. listopada 2022. godine, pregledom skice mjesta očevida od dana 24. listopada 2022. godine ,te u privitku skice i izvoda iz posjedovnog lista, dopune skice mjesta očevida od 01. ožujka 2023. godine te dopunskim saslušanjem vještaka Antonia Reljanović ing. geod., saslušanjem tužitelja NL i tuženika ad.3) ML.

28.Stranke nisu imale daljnjih prijedloga za dopunu dokaznog postupka.

29.Tužbeni zahtijeva tužitelja je osnovan.

30.Temeljem svih izvedenih dokaza , a cijeneći svaki dokaz pojedinačno i u njihovoj cjelokupnosti sukladno odredbi članka 8. Zakona o parničnom postupku («Narodne novine» broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 88/05, 2/07, 84/08, 125/13, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19, 80/22 i 114/23, dalje: ZPP-a), sud je utvrdio da je nesporno između stranaka ovog postupka da je u postupku koji se vodio pred ovim sudom pod posl. br. P-2657/11 između tužitelja VL prednika tužitelja i tuženika ad1) SL i ad.2) IL , prednika tuženika ad.2., 3., i 4. sklopljena sudska nagodba dana 24. listopada 2012. godine , a po kojoj nagodbi je na teret čest. broj 6913/14 kao posluženoj nekretnini čiji je vlasnik tužitelj KL uknjiženo pravo služnosti prolaza i provoza u širini od 1 m uzduž cijele međe u korist čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] čiji je vlasnik tuženik ad.1) i čest. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] čiji je vlasnik tuženik ad.2) kao povlasnih nekretnina , a sve sukladno skici vještaka mjernika ĐL i CL od dana 3. srpnja 2012. godine , a koja skica je i sastavni dio nagodbe , a međa se proteže između točaka B do točke C u naravi predstavlja u širini od jednog metra uzduž cijele opisane međe, dio puta čija je druga strana sastavnica makadamski put katastarske oznake čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], a kojim putem tuženici pristupaju svojim nekretninama, tako da je isti put ukupne širine tri metra.

31.Nadalje u točki tri nagodbe tužitelj je u razumnom roku nadležnoj jedinici lokalne uprave i samouprave , a radi konačnog definiranja puta naprijed opisanog , ustupiti u vlasništvo dijela svoje nekretnine čest. zem. [katastarska čestica], i to baš onu površinu koja predstavlja prostor iste nekretnine položene od točke B do točke C i zemljišnog pravca koji se pruža točkama koje su udaljene za po jedan metar od prethodno navedenih točaka unutar nekretnine tužitelja čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina].

32.Točkom tri nagodbe tužitelj je ovlastio tuženike da izvrše i uknjižbu naprijed opisane služnosti u zemljišnim knjigama što je i uknjiženo.

33.Istom nagodbom u točki pet stranke su se suglasile da tužitelj kad bude ograđivao svoju nekretninu čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] prema površini iste opisanoj u točki tri nagodbe eventualnu ogradu postaviti izvan te površine na preostatak svoje nekretnine, te da time neće ničim ometati površinu čest. zem. [katastarska čestica] ustupljenu za formiranje puta iz točke 2 nagodbe.

34.Sporno je da li tužitelj u ovom postupku može tražiti da se služnost na njegovoj nekretnini briše , iako je nedvojbeno u ovom postupku iz svih provedenih dokaza utvrđeno da se služnost nije uspostavila na cijeloj širini iste po nagodbi , a to obzirom da je grad [adresa] prilikom formiranja i asfaltiranja ulice zauzeo samo jedan dio površine nekretnine tužitelja, dok je drugi dio do ograde do koje se je osnovala služnost ostao slobodan (list 66) spisa što nije ovisilo o tužitelju, pa je tužitelj po formiranju ulice i širine ulice ostatak neasfaltiranog puta postavio ogradni zid , a kako je isti unutar zida u nekretnini tužitelja ostao i rasvjetni stup, pa je tužitelj po izvršenom nazoru komunalnog redara grada [adresa] zid ponovno sagradio na način da je prilikom gradnje rasvjetni stup ostao u ulici izvan njegova zemljišta čest. zem. [katastarska čestica] dakle ,sagrađeni zid tužitelja je izvan površine od tri metra na preostalom dijelu nekretnine i te time tužitelj nije ometao ustupljenu površinu čest. zem. [katastarska čestica] za formiranje puta u širini od 3 metra što je i u skladu sa nagodbom već je prema skici vještaka mjernika Antonia Reljanović CL od 24. listopada 2022. godine i dopuni iste (list 110) spisa utvrđeno da je udaljenost između točke X-1= 0,13 m donja točka puta i između točke Y-2=0,85m donja točka odnosno, pa jedan dio pravca služnosti nije obuhvaćen nerazvrstanom cestom , te se jedan dio prava služnosti i dalje proteže preko čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], koja je u vlasništvu tužitelja, a takva širina za nerazvrstane ceste odgovara po Provedbenom urbanističkom planu Grada [adresa], jer da ne odgovora onda bi grad [adresa] prilikom formiranja ulice asfaltirao veću širinu od 3 m, te time bi zauzeo cijelu površinu zemljišta u vlasništvu tužitelja koja je bila do postavljene ograde pa je ovaj sud nedvojbeno utvrdio da služnost osnovana naprijed navedenom nagodbom u korist predmetnih nekretnina čest. čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] kao povlasnim nekretninama je prestala već u momentu kad je Grad Vodice asfaltirao ulicu u širini od 3 m koja širina je bila dogovorena i po sudskoj nagodbi, pa da iz tog razloga je služnost izgubila svrhu koju je ista imala u vrijeme sklapanja sudske nagodbe, a ulica je postala javna površina i vlasništvo Grada Vodica sukladno Zakona o cestama .

35.Dakle, kako su tuženi ad.2). ad.3) i ad.4) u ovom postupku zahtijevali od tužitelja da postupi sukladno sudskoj nagodbi, a to tužitelj je postupio na način da je jedan dio njegova zemljišta na kojem je bila osnovana služnost spojen sa ostalim dijelom zemljišta i nastala je ulica širine od 3 m , a sve ostale radnje koje je tužitelj poduzimao na ostatku zemljišta na kojem je zasnovana služnost ( gradnja zida i ostalo ) nemaju utjecaja na ovaj postupak obzirom da je tužitelj to rješavao sa gradom [adresa] , jer je već sa dijelom nekretnine tužitelja i ostalim dijelovima zemljišta formiran put odnosno ulica od 3 m širine što je inače i propisano po provedbenim urbanističkim planom grada [adresa] .

36.Na mjestu očevida je također po vještaku mjerniku ĐL i CL koji vještaci su bili i u postupku kad je sklopljena sudska nagodba utvrđeno da je mjesto spora pokazano na terenu identificirano kao dio čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], a ranije u skici 6913/27, a prema postojećoj skici granica je označena slovima B-C do puta. Izmjera na očevidu je čest. zem. [katastarska čestica] odnosno 6913/29 plus 1m od linije B-C u nekretninu 6913/14, a što je vještak mjernik prikazao i u svojim skicama.

37.Tužitelj UL, je u svom iskazu naveo da je 2002. godine sam kupio svoju nekretninu čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] i tada je put bio širine 2m cca. Od njegove parcele 6913/14 da mu je oduzet metar u cijeloj dužini parcele do puta i taj metar je pripojen ulici kao javnoj površini. Da je imao ravnu liniju prema putu i tako je i ostalo kad mi je oduzeto 1m, a sada put ima širinu u donjem dijelu 2,93, nitko nije od susjeda ušao u širinu ceste od 2 m, jedino je jedan susjed ušao 5 cm, a na kraju ulice jedan također susjed je ušao sa 5- 6 cm u ulicu. Tvrdi i sada da je njemu i oduzeto od grada Vodica 1m cijelom dužinom njegove parcele od strane grada [adresa] da bi ulica bila široka 3m i smatra da je to dovoljno što je grad i asfaltirao ulicu i da je na taj način uredna ulica i da zbog toga tuženi ne bi imali više pravo služnosti, jer je sada svi tuženi imaju ulaz na svoju nekretninu od ulice kao javne površine, a njemu da je oduzet 1m u cijeloj dužini njegove nekretnine i s tim bi riješili taj problem služnosti. Tužitelj nakon što je pogledao skicu navodi da je cijelom dužinom B-C 39,33 metra oduzet 1m. Nakon što je Grad Vodice oduzeo 1m za put on je onda postavio zid. On da je sam zid sagradio obzirom na postavljene kolce od strane Grada Vodica kad su mu oduzeli 1m, a da bi oslobodio stup javne rasvjete on da je jedan dio zida i srušio odnosno cijeli zid i javna rasvjeta je ostala izvan ogradnog zida jer je taj zid bio i sporan od strane Grada Vodica. U tom dijelu gdje je javna rasvjeta je čak i više od 3m širina ulice. Grad Vodice je reagirao na gradnju njegovog zida jer je tuženik ad.2) reagirao na gradnju zida i Grad Vodice je tražio da se zid sruši, to da je i napravio ostavio rasvjetu na javnoj površini te opet izgradio zid sukladno oznakama Grada Vodica. kada su se oznake stavljale od strane Grada Vodica da je bio glavni komunalni redar. Donji zid da nije dirao, jer je redar rekao da je taj dio uredu, već da je sam morao središnji dio zida pomaknuti radi rasvjete, jer je rasvjeta bila dijelom u njegovoj parceli.

U odnosu na postavljeno pitanje tuženika ad.2) da li je tužitelj poštivao rješenje Grada Vodica po kojem je u gornjem dijelu svoje parcele ušao u put cca 60cm u gornjem dijelu, a u donjem dijelu 20 cm, da li je on to ispoštovao, tužitelj je naveo da ono što je bilo sporno u odnosu na Grad Vodice da mu je komunalni redar izašao i ispravio pa kako je to rekao komunalni redar po čijem ma nalogu je srušio zid i novi sagradio po njegovim oznakama. U odnosu na postavljeno pitanje da li je postojala žičana ograda kad je kupio parcelu tužitelj je odgovorio da je postojala ne kao granica već da se ne ulazi u njegovu parcelu, da stoka ne ulazi. Žičana ograda da nije bila granica već asfalt kao javna površina. Ona je bila odmah uz asfaltnu ulicu. Tužitelj je naveo da je on svoj ogradni sadašnji zid postavio uz asfaltiranu površinu kud je bio postavljen asfalt i kada je on postavio taj zid onda da je grad [adresa] reagirao i da su tražili da svoj zid sruši da bi javna rasvjeta ostala u javnoj površini, a ne u njegovom dijelu zemljišta, a u gornjem dijelu zida da nije rušio zid. Još jednom tužitelj tvrdi da nije ostavio svog dijela zemljišta za dio gdje je bila rasvjeta i da je zbog toga bila reakcija komunalnog redara, pa je srušio zid i napravio novi pa da je rasvjeta ostala izvan njegove parcele, a samim time parcela da mu je umanjena sa 854 na 815m2 za taj dio koji je Grad Vodice uzeo, a sad je ta površina i manja za 7m2.

38.Tuženik ad.3) ML, sin HL je u svom iskazu naveo da će on početi od nagodbe u predmetu P-2657/11. Tužitelj u tom predmetu i kad je sklopljena nagodba da je bio KL, a on je prednik tužitelja odnosno raniji vlasnik predmetne parcele čiji je vlasnik sad tužitelj čest. 6913/14. U tom postupku sudjelovao i gospodin SL i njegov otac OL. Sa svojim ocem kao sudionik u tom postupku i iz tog razloga ima neposrednih saznanja o svemu što se događalo i kako je sklopljena nagodba. U tom postupku je došlo do nagodbe na način da je KL kao tužitelj njih tužio radi ustupa i nepačanja da je njemu uzeto 2m na ime prolaza, ali taj prolaz je kako je već rekao trebala biti širok 4m iz kupoprodajnog ugovora 1988. godine od prvog vlasnika čiji je ugovor priložio. Prvi vlasnik koji je prodao njegovu ocu je ŠL, on je prodao i SL, a BL je svoje zemljište prepisao na svoju zemlju N koja je prodala zemljište KL, i on je kao prednik prodao tužitelju u ovom postupku. KL je tužio njegovog oca i SL radi ustupa i nepačanja, jer ta dva m po naprijed navedenom kupoprodajnom ugovoru nije priznavao da je to bio put, i u tom postupku je iz tog razloga i sklopljena nagodba na inzistiranje KL. Tu nagodbu da je prihvatio njegov otac koju on također poštujem. KL je svoju parcelu ogradio žičanom ogradom postavljajući granicu po sudskoj nagodbi prema formiranom putu, i on je stavio put plus 1 m kojeg je ostavio u putu i postavljanjem žičane ograde na taj način je ispoštivana sudska nagodba i nikakvih problema sa KL da nije bilo. Nakon toga par godina radi se asfaltiranje nakon postavljanje ograde od KL, prilikom čega nije bilo ukolčenja od grada [adresa]. Asfaltirana površina je pomaknuta 50cm u nekretninu gospodina G koja je pri vrhu puta prva nekretnina na ulazu u ulicu. Asfaltirana cesta, a dokaz da je priložio u predmetni spis, nije išla u razinu ograde već je ušla dijelom u nekretninu gospodina G. Sama linija je iskrivljena i ulica nije po nagodbi već je dio zemljišta ostao na strani tužitelja i posjedujem i sliku u onoj godini kad je asfalt postavljen. KL da je zaustavio asfaltiranje žalio se i tražio da mu se plati naknada za traj metar površine. Nakon toga da je odnio pročelnici EL sve papire i oni nastavljaju asfaltirati bez obzira na njegov prigovor. Asfalt je postavljen ne uz žičanu ogradu nego je postavljen uz susjedne nekretnine na suprotnoj strani ulice i taj dio do žičane ograde je ostao neasfaltiran. Tom prilikom kad je otišao u Grad Vodice nije obuhvaćena površina do žičane ograde koju ogradu je postavio prednik od tužitelja KL, da se je sam opet žalio, i rekli su da će tu razliku asfaltirati, ali to da nisu učinili. Nakon 5 -6 godina tužitelj kupuje nekretninu od KL, ruši ogradu, u gornjem dijelu asfalt reže i stavlja granicu na asfaltnu površinu. Nakon toga da je upozorio tužitelja, nije ga htio poslušati, već da je njegovo do ograde i Da ispoštuje nagodbu, tada da je otišao komunalnom rješenju i iz toga je proizašlo rješenje da je u gornjem ušlo 60 cm u donjem 20 cm. Posebno je naveo da je tužitelj zid koji je prvi sagradio srušio po komunalnom rješenju i u gornjem dijelu je vratio opet prema putu i 60cm ušao u put, i opet je prijavljen da nije ispoštovao rješenje, a komunalni redar još nije izašao i još uvijek je zavedena prijava po kojoj prijavi još nije reagirao do danas. Smatra da linija koju je odredio KL po žičanoj ogradi nije ispoštivana od tužitelja i radi toga se i protivi ovom tužbenom zahtjevu. Kad se ispravi linija onda će se skinuti pravo služnosti, odnosno kad se zid postavi po sudskoj nagodbi i put bude po utvrđenoj širini.

39.Ovdje je potrebno istaknuti da je odredbom članka 242. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima(„Narodne novine“ br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00,73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 41/06, 146/08,38/09, 153/09,143/12,152/14, dalje: ZV) propisano da se ukidanje služnosti može zahtijevati ako služnost izgubi ili pravo služnosti razumnu svrhu, vlasnik poslužene stvari može zahtijevati da se ona ukine, ako nije što posebno određeno, odluku o ukinuću donijet će sud na zahtjev vlasnika poslužene stvari, bez obzira na pravni temelj na kojem je ta služnost bila osnovana.

40.Navodi tuženika ad.2-ad.4) da put nije prikladan i da služnost nije izgubila razumnu svrhu da je put formiran na manjoj površini od 3 m te da je dodatnom gradnjom zida tužitelja onemogućeno korištenje površine obuhvaćene pravom služnosti puta pa da se prolaz i provoz mora odvijati preko dijela čest. 6913/25 u vlasništvu ZL, koji nije sudionik sudske nagodbe , pa da prema shvaćanju Vrhovnog suda RH pravo služnosti da se ne može ukidati ako postoji prikladniji put preko nekretnine koje su u vlasništvu treće osobe, pa ako ZL postavi ogradu na međe s javnim putem put da postaje potpuno neupotrebljiv za prijevoz nisu osnovani obzirom da je sud na mjestu spora utvrdio i po dostavljenoj skici mjesta očevida da je put odnosno ulica Stablinac položena na čest. zem. [katastarska čestica] u jednom dijelu širine 3,20 m , a u drugom dijelu 2,95m, dakle u dovoljnoj širini da se može odvijati prolaz i provoz, a što je propisano i Provedbenim urbanističkim planom grada [adresa] i ova površina je postala vlasništvo grada [adresa] ne trećih osoba pa vlasnik nekretnine dijela čest. zem. [katastarska čestica] ZL koji dio je postao u naravi ulica više nije vlasnik tog dijela nekretnine, jer je taj dio njegove nekretnine u sastavu ulice koja je postala nerazvrstana cesta i temeljem Zakona o cestama pa isti nije više u mogućnosti graditi ograde ili bilo kakvu zapreku na javnoj površini.

41.Sukladno naprijed navedenoj odredbi tužitelj ima pravo zahtijevati da se ukine služnost na njegovoj nekretnini, jer je širina puta 3 m formirana kad je grad [adresa] vršio asfaltiranje ulice što je i po i po sudskoj nagodbi kojom nagodbom je formirana služnost , uspostavljena po kojoj je širina puta trebala biti 3 m što i ovdje, pa sud u ovom postupku ne može ulaziti u problem da li je tužitelj poštivao i sudsku nagodbu , pa i bez obzira da je tužitelj sa gradnjom zida zašao u put koji je po nagodbi uspostavljen za prolaz i provoz i taj dio površine po skici i dopuni skice vještaka naprijed navedenim nije prešao u put već se još uvijek nalazi u posjedu i vlasništvu tužitelja, a dijelom je put na kojem je sudskom nagodbom uspostavljena služnost, a posebno kod činjenice da je širina puta i ugovorena , a i uspostavljena uzimajući u obzir i dio nekretnine tužitelja, a to što grad [adresa] nije uzeo prilikom asfaltiranja ulice cijelu površinu do metalne žice to nije odgovornost tužitelja, pa tužitelj u ovom postupku osnovano zahtijeva da se briše služnost puta osnovana na njegovoj nekretnini čest. br. 6913/14 K. O. [katastarska općina] u korist čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] sve K. O. [katastarska općina] i neovisno o tome što je dio nekretnine koji je bio namijenjen za put ostao i nadalje u nekretnini tužitelja, pa tužitelj može zahtijevati da se služnost ukine i briše i bez obzira na pravni temelj na kojem je ta služnost osnovana , iz razloga što je put postao javna površina i u vlasništvu grada [adresa] sukladno Zakonu o nerazvrstanim cestama , i upisan služnost na nekretnini tužitelja u korist nekretnina tuženika je izgubila razumnu svrhu, radi čega je tužbeni zahtjev tužitelja, a uzimajući u obzir i priznanje tužbe tuženika ad1 )sukladno odredbi članka 225. st. 1. i 2. ZV, trebalo prihvatiti i presuditi kao u pravorijeku ove presude.

42.Odluka o trošku temelji se na odredbi članka 154 st. 1 ZPP-a pa je tužitelju sud priznao trošak sukladno Tarifi o nagradi i naknadi troškova za rad odvjetnika Tarifi o naradi i naknadi troškova za rad odvjetnika ( "Narodne novine" br. 42/12, 103/14, 118/14, 37/22 i 126/22) po Tbr. 7. Tbr.. 1. I 2. kojim je i propisano da odvjetniku pripada jednokratna nagrada za svaki prvostupanjski postupak, bez obzira na broj radnji koje je poduzeo u visini od 250 bodova i postupcima radi smetanja posjeda, radi služnosti i dr. postupcima, pa tužitelju pripada nagrada 250 bodova , te za sastav žalbe Tbr.10. t. 2 100 bodova što je ukupno 350 bodova svaki bod je 2€ pa je nagrada u iznosu od 700,00€ uvećano za 25 % PDV od 175,00 € je ukupno 875,00€ koji trošak su dužni naknaditi tuženi ad.2)., ad.3) i ad.4) sa pripadajućim zateznim kamatna sukladno odredbi članka 29. ZOO-a što se tiče visine , a vrijeme od kad teče kamata je određeno sukladno odredbi članka 30. st. 2 OZ-a , dok je sud tužitelja odbio sa zahtjevom za naknadu troška u preostalom iznosu od 500,00 € obzirom da se u ovom postupku trošak za sve poduzete radnje odvjetnika računaju kao jednokratna naknada sukladno naprijed navedenom Tbr 7. t. 1.i 2.

U Šibeniku, dana 17. travnja 2025. godine

SUDAC

Anđelka Bagić

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka pismenog otpravka. Žalba se podnosi ovom sudu za Županijski sud u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke.

DN-a:

- kao na zapisniku objave i dostave od dana 17. travnja 2025. godine.