REPUBLIKA HRVATSKA

Trgovački sud u Zagrebu

Zagreb, Trg J.F. Kennedyja 11

R1-66/2025

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Trgovački sud u Zagrebu, po sucu mr. sc. Ivani Koštarić Fegeš, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja HIDROINŽENIRING d.o.o., Ljubljana, OIB: 73604385600, Vodovodna cesta 109, Ljubljana, Republika Slovenija, HIDROINŽENIRING d.o.o. Ljubljana Podružnica Zagreb, Lastovska 2A, Zagreb, kojeg zastupa punomoćnik Ivan Delić, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Strukan Delić Mandac d.o.o. u Zagrebu, protiv protivnika osiguranja ITD TERMO EOOD, Ruski 188, Sofija, Bugarska, OIB: 65583103580, radi osiguranja nenovčane tražbine određivanjem privremene mjere, 17. travnja 2025.

r i j e š i o  j e

I. Radi osiguranja nenovčane tražbine predlagatelja osiguranja HIDROINŽENIRING d.o.o., Ljubljana, OIB: 73604385600, Vodovodna cesta 109, Ljubljana, Republika Slovenija, HIDROINŽENIRING d.o.o. Ljubljana Podružnica Zagreb, Lastovska 2A, Zagreb, prema protivniku osiguranja ITD TERMO EOOD, Ruski 188, Sofija, Bugarska, OIB: 65583103580, koja se sastoji u svakoj daljnjoj zabrani naplate po zadužnici poslovni broj OV-472/2025 potvrđenoj 28. siječnja 2025. od strane vršitelja dužnosti javnog bilježnika Ene Blažević izdanoj na iznos 1.500.186,00 EUR, određuje se

privremena mjera

1. Zabranjuje se protivniku osiguranja ITD TERMO EOOD, Ruski 188, Sofija, Bugarska, OIB: 65583103580 svaka daljnja naplata po zadužnici poslovni broj OV- 472/2025 potvrđenoj 28. siječnja 2025. od strane vršitelja dužnosti javnog bilježnika Ene Blažević izdanoj na iznos 1.500.186,00 EUR.

2. Zabranjuje se Financijskoj agenciji, OIB: 85821130368, Ulica grada Vukovara 70, Zagreb da u korist protivnika osiguranja ITD TERMO EOOD, Ruski 188, Sofija, Bugarska, OIB: 65583103580, odnosno bilo koje treće osobe po njegovom nalogu, izvrši svaku daljnju pljenidbu i prijenos bilo kojeg daljnjeg novčanog iznosa s računa predlagatelja osiguranja HIDROINŽENIRING d.o.o., Ljubljana, OIB: 73604385600, Vodovodna cesta 109, Ljubljana, Republika Slovenija, HIDROINŽENIRING d.o.o. Ljubljana Podružnica Zagreb, Lastovska 2A, Zagreb, u svim bankama prema podacima iz Jedinstvenog registra koji se vodi pri Financijskoj agenciji, temeljem zadužnice poslovni broj OV-472/2025 potvrđene 28. siječnja 2025. od strane vršitelja dužnosti javnog bilježnika Ene Blažević izdane na iznos 1.500.186,00 EUR.

II. Zabrana je provedena danom dostave ovog rješenja Financijskoj agenciji, OIB: 85821130368, Ulica grada Vukovara 70, Zagreb.

III. Ova privremena mjera ostaje na snazi najduže 15 dana nakon nastupanja uvjeta za ovrhu po pravomoćnoj sudskoj odluci u parničnom postupku kojeg je predlagatelj osiguranja dužan pokrenuti u roku od 15 dana od dana izdavanja ove privremene mjere, protiv protivnika osiguranja, radi svake daljnje zabrane naplate po zadužnici poslovni broj OV-472/2025 potvrđenoj 28. siječnja 2025. od strane vršitelja dužnosti javnog bilježnika Ene Blažević izdane na iznos 1.500.186,00 EUR i utvrđenja da je zadužnica poslovni broj OV-472/2025 potvrđena 28. siječnja 2025. od strane vršitelja dužnosti javnog bilježnika Ene Blažević izdana na iznos 1.500.186,00 EUR ništetna odnosno da je nepostojeća i ne proizvodi pravne učinke.

IV. Nalaže se protivniku osiguranja ITD TERMO EOOD, Ruski 188, Sofija, Bugarska, OIB: 65583103580 naknaditi predlagatelju osiguranja HIDROINŽENIRING d.o.o., Ljubljana, OIB: 73604385600, Vodovodna cesta 109, Ljubljana, Republika Slovenija, HIDROINŽENIRING d.o.o. Ljubljana Podružnica Zagreb, Lastovska 2A, Zagreb, trošak postupka osiguranja u iznosu od 9.695,00 EUR sa zakonskim zateznim kamatama od 17. travnja 2025. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

V. Odbija se zahtjev predlagatelja osiguranja HIDROINŽENIRING d.o.o., Ljubljana, OIB: 73604385600, Vodovodna cesta 109, Ljubljana, Republika Slovenija, HIDROINŽENIRING d.o.o. Ljubljana Podružnica Zagreb, Lastovska 2A, Zagreb, za naknadu troškova postupka osiguranja u iznosu od 331,81 EUR s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 17. travnja 2025. do isplate, kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Predlagatelj osiguranja je, prije pokretanje parničnog postupka, podnio protiv protivnika osiguranja prijedlog za određivanje privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine predlagatelja osiguranja prema protivniku osiguranja koja se sastoji u svakoj daljnjoj zabrani naplate po zadužnici poslovni broj OV-472/2025 potvrđenoj 28. siječnja 2025. od strane vršitelja dužnosti javnog bilježnika Ene Blažević izdanoj na iznos 1.500.186,00 EUR, kojim predlaže odrediti privremenu mjeru kojom se zabranjuje protivniku osiguranja svaka daljnja naplata po zadužnici poslovni broj OV-472/2025 potvrđenoj 28. siječnja 2025. od strane vršitelja dužnosti javnog bilježnika Ene Blažević izdanoj na iznos 1.500.186,00 EUR i kojom se zabranjuje Financijskoj agenciji, OIB: 85821130368, Ulica grada Vukovara 70, Zagreb da u korist protivnika osiguranja, odnosno bilo koje treće osobe po njegovom nalogu, izvrši svaku daljnju pljenidbu i prijenos bilo kojeg daljnjeg novčanog iznosa s računa predlagatelja osiguranja, u svim bankama prema podacima iz Jedinstvenog registra koji se vodi pri Financijskoj agenciji, temeljem zadužnice poslovni broj OV-472/2025 potvrđene 28. siječnja 2025. od strane vršitelja dužnosti javnog bilježnika Ene Blažević izdane na iznos 1.500.186,00 EUR.

2. U prijedlogu predlagatelj osiguranja u bitnome navodi kako u konkretnom slučaju postoji vjerojatnost nenovčane tražbine koja se odnosi na svaku daljnju zabranu naplate po predmetnoj zadužnici jer je, u bitnome, predmetna zadužnica ništetna, odnosno nepostojeća, a u svakom slučaju ona ne proizvodi pravni učinak. Predmetna zadužnica je izdana od strane neovlaštene osobe. Neovlaštena osoba je opteretila imovinu predlagatelja osiguranja. Da je riječ o neovlaštenoj osobi dokazuje upravo izvod iz sudskog registra iz kojeg je razvidno da je u odnosu na imovinu pravne osobe predlagatelja osiguranja tadašnji zastupnik podružnice inozemnog RŽ opteretio imovinu pravne osobe predlagatelja osiguranja. Stoga predmetna zadužnica ima nedostataka koje se tiču same zadužnice kao isprave je je izdana od strane neovlaštene osobe. RŽ nije imao ovlaštenje za potpisivanje predmetne zadužnice budući da je predmetnu zadužnicu mogao valjano potpisati isključivo direktor osnivača društva, a ne zastupnik podružnice. Poziva se na odredbe članka 616. stavka 2. Zakona o trgovačkim društvima. Nadalje navodi da je na neispravnost predmetne zadužnice ukazala i vršiteljica dužnosti javnog bilježnika Ena Blažević koja nije bila niti ovlaštena potvrditi predmetnu zadužnicu, te je odmah po njezinu potpisivanju kontaktirala predlagatelja osiguranja s uputom da se vrati u javnobilježnički ured budući da je uočila nepravilnost u ispunjavanju zadužnice, ali se RŽ oglušio na taj poziv te nije poduzeo potrebne radnje radi ispravka, a naknadno je postalo jasno na koji je način postupao s predmetnom zadužnicom. RŽ je neovlaštenim potpisivanjem predmetne zadužnice prekoračio granice svojih ovlaštenja što je protivno odredbi članka 311. Zakona o obveznim odnosima. Navedeno postupanje nije naknadno odobreno od osnivača predlagatelja osiguranja, a takvo postupanje je protivno i odredbama članka 41. i članka 49. ZTD-a. RŽ nije imao posebno ovlaštenje uprave osnivača za potpisivanje predmetne zadužnice u svojstvu njezina izdavatelja koje je morao imati pa se stoga ima smatrati da navedeni pravni posao nije niti sklopljen odnosno da je nepostojeći. Predlagatelj osiguranja s protivnikom osiguranja nikada nije bio u nikakvom poslovnom odnosu i ne duguje mu ništa po nikakvom osnovu. Zadužnica koja je predana na naplatu FINA-i je popunjena neistinitim podacima, samo radi izvlačenja novca s računa predlagatelja osiguranja, dakle podnositelj je ispunio zadužnicu lažnim podacima i tako ovjerio neistiniti sadržaj. Naime, protivnik osiguranja za predlagatelja osiguranja nije obavio nikakvu uslugu niti mu isporučio ikakvu robu, pa je zadužnica izdana bez ikakvog uporišta u stvarnim poslovnim događajima. U odnosu na vjerojatnost postojanja opasnosti ističe kako, na temelju odredbe članka 346. stavka 2. Ovršnog zakona u vezi s odredbom članka 344. stavka 2. Ovršnog zakona ne mora dokazivati opasnost jer predloženim mjerama osiguranja protivnik osiguranja ne bi trpio apsolutno nikakvu štetu s obzirom na to da aktivacijom predmetne zadužnice protivnik osiguranja naplaćuje nepostojeću tražbinu prema predlagatelju osiguranja. Šteta za protivnika osiguranja ne može nastati budući da se naplata na temelju nepostojećeg odnosno ništetnog pravnog posla – što je ovdje slučaj prema prethodno iznesenom – mora vratiti suprotnoj strani. Naime, u trenutku kada se predmetna zadužnica proglasi ništetnom odnosno ukoliko se utvrdi da je nepostojeća i ne proizvodi pravne učinke predlagatelj osiguranja će u posebnoj parnici imati pravo potraživati povrat sredstava koja su neosnovano naplaćena na temelju te zadužnice. Osim toga, treba primijeniti zakonsku presumpciju o postojanju opasnosti iz članka 344. stavka 3. Ovršnog zakona jer bez određivanja predložene privremene mjere, predlagatelj osiguranja neće biti u mogućnosti ostvariti tražbinu budući da se tražbina ima ostvariti u inozemstvu jer će se novčana sredstva prenijeti na račun protivnika osiguranja u Republiku Bugarsku, pa bi predlagatelj osiguranja, jednom kad protiv protivnika osiguranja ishodi pravomoćnu presudu kojom se utvrđuje da je zadužnica nepostojeća / ništetna, povrat sredstava koje je protivnik osiguranja naplatio po predmetnoj zadužnici morao tražiti u Republici Bugarskoj što je za predlagatelja osiguranja znatno nepovoljno. Dodatno, protivnik osiguranja je jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću (EOOD) osnovano u [adresa] sukladno tamošnjim propisima, s to predstavlja dodatni značajni rizik u slučaju njegove insolventnosti. Osim toga, u konkretnom slučaju postoji i opasnost iz članka 346. stavka 1. točke 2. Ovršnog zakona. Mjera je od iznimne važnosti radi sprječavanja nastanka nenadoknadive štete, ne samo za predlagatelja osiguranja, već i za samu Republiku Hrvatsku, s obzirom na činjenicu da se radi o projektima od strateške važnosti za državu i njezine obveze prema Europskoj uniji, što detaljno obrazlaže. Ukupna vrijednost svih projekata iznosi 128.594.107,66 EUR, dok na predlagatelja osiguranja otpada iznos od 71.553.965,19 EUR. Uspješna provedba projekata izravno utječe na ispunjenje obveza koje Republika Hrvatska ima prema Europskoj uniji u pogledu ekoloških standarda i kvalitete životnog okruženja. Provođenje ovih ključnih projekata ozbiljno je ugroženo neovlaštenim izdavanjem zadužnice od strane prethodnog zastupnika predlagatelja osiguranja, koja je sada stavljena na naplatu pred Financijskom agencijom (FINA). Ovakva situacija rezultira blokadom financijskih sredstava nužnih za nastavak radova, pri čemu je dodatno otežavajuća okolnost to što bi svaka uplata sredstava na račun predlagatelja osiguranja, uslijed neovlaštene Suglasnosti izdane od strane bivšeg zastupnika podružnice, nepovratno bila preusmjerena u Bugarsku, što bi dovelo do nemogućnosti daljnjeg izvršenja ugovorenih obveza. Neodređivanje privremene mjere koja se ovim prijedlogom traži imalo bi dalekosežne negativne posljedice ne samo za predlagatelja osiguranja, već i za sve ostale sudionike u provedbi navedenih projekata. Ugrožena je pravodobna i uspješna realizacija projekata od vitalne važnosti za nadležno Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja te, posljedično samu državu Republiku Hrvatsku, Hrvatske vode, koje imaju dužnost nadzirati i koordinirati provedbu projekata, vodovodna poduzeća kao krajnje korisnike EU sredstava, jedinice lokalne i regionalne samouprave, koje su osnivači tih poduzeća te naposljetku i samog predlagatelja osiguranja, koji je kao izvođač radova izloženoj neposrednoj poslovnoj šteti. Stoga je jasno da interes za određivanje predložene privremene mjere nadilazi isključivo privatne interese predlagatelja osiguranja te da je njezino donošenje nužno kako bi se osigurao opći i i javni interes Republike Hrvatske, ispunjenje međunarodnih obveza te uspješna provedba projekata financiranih sredstvima Europske unije. Bez određivanja predložene privremene mjere koja se sastoji u deblokadi svih računa i oročenih sredstava predlagatelja osiguranja, izvjesno je da će doći i do nenadoknadive štete tete, jer zbog visine iznosa zaplijenjenih sredstava i iznosa koji ima biti zaplijenjen po priljevu na njegove račune predlagatelj osiguranja će biti onemogućen ostvarivati redovito poslovanje. Također će uslijed dugotrajne blokade izvjesno doći i do nastanka stečajnih razloga na strani predlagatelja osiguranja, čime svi gore opisani ugovoreni poslovi predlagatelja osiguranja s trećim osobama ne bi bili ostvareni te bi nastala šteta ne predlagatelju osiguranja, već i trećim osobama, ali i javnom interesu. Uslijed nemogućnosti plaćanja dospjelih obveza, predlagatelj osiguranja neće biti u mogućnosti izvršavati isplate prema dobavljačima, izvođačima radova, zaposlenicima i ostalim ugovornim partnerima. U slučaju dulje blokade računa i posljedične nemogućnosti ispunjavanja ugovornih obveza, postoji opravdana opasnost da će naručitelji radova aktivirati izdana jamstva. U tom bi slučaju predlagatelj osiguranja pretrpio dodatnu financijsku štetu te bi mogao biti izložen regresnim zahtjevima financijskih institucija koje su izdala navedena jamstva. Također, postoji rizik automatskog raskida ugovora sklopljenih s naručiteljima projekata financiranih iz sredstava Europske unije i državnog proračuna budući da takvi ugovori u pravilu sadržavaju klauzule koje predviđaju raskid u slučaju insolventnosti izvođača ili blokade njegovih poslovnih računa. Posljedično, predlagatelj osiguranja bio bi obvezan vratiti već isplaćene predujmove te nadoknaditi štetu naručiteljima, uključujući i izgubljeno vrijeme za provedbu projekata i eventualne penale, osobito one koji se mogu financijski teretiti iz europskih fondova. Dužnici predlagatelja osiguranja u najvećoj mjeri su privremeno obustavili daljnja plaćanja iz predostrožnosti na temelju zamolbi predlagatelja.

3. Prijedlog je osnovan.

4. Pravila o uvjetima i postupku osiguranja privremenim mjerama određuju da je mjeru dopušteno odrediti na sredstvima predviđenim odredbama Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 6/24; dalje: OZ) ili kojeg drugog zakona. Privremena mjera mora biti takvog sadržaja da se njome može postići svrha osiguranja. Vrste dopustivih privremenih mjera radi osiguranja nenovčanih tražbina po pravilima ovršnog prava uređene su pravilima iz članka 347. OZ-a.

5. Odredbama članka 346. stavka 1. OZ-a propisano je da se privremena mjera radi osiguranja nenovčane tražbine može odrediti ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje nenovčane tražbine, pod uvjetom da pored toga (kumulativno) učini vjerojatnim (alternativno): 1) opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili 2) da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti. Odredbom članka 346. stavka 2. OZ-a je propisano da se odredbe članka 344. stavaka 2. i 3. OZ-a primjenjuju i pri određivanju privremenih mjera radi osiguranja nenovčanih tražbina. Prema odredbi članka 344. stavka 2. OZ-a, predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati opasnost ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu. Prema odredbi članka 344. stavka 3. OZ-a, smatra se da opasnost postoji ako bi se tražbina imala ostvariti u inozemstvu.

6. U smislu odredbe članka 346. stavka 1. OZ-a opasnost osujećenja ostvarenja tražbine mora proizlaziti iz konkretnog tzv. ugrožavajućeg ponašanja (radnji) protivnika osiguranja (kako faktičnih ponašanja tako i pravnih raspoložbi), koja se manifestiraju na način da protivnik osiguranja, primjerice prikriva, odnosi, prenosi, uništava, oštećuje, prerađuje, neodržava svoju imovinu (ili njezine dijelove) ili da tu imovinu otuđuje ili opterećuje ili na koji drugi način njome raspolaže sve sa svrhom osujećenja tražbine predlagatelja. Dakle, predlagatelj je dužan učiniti vjerojatnim postojanje subjektivne opasnosti, odnosno navesti i dokazati konkretna ponašanja protivnika kojima rasprodaje, skriva ili na drugi način raspolaže svojom imovinom sa svrhom osujećenja naplate tražbine predlagatelja. U skladu s odredbom članka 344. stavka 3. u vezi s odredbom članka 346. stavka 2. OZ-a, smatra se da subjektivna opasnost postoji ako bi se tražbina imala ostvariti u inozemstvu. Dakle, u slučaju kada se tražbina treba ostvarivati u inozemstvu, propisana je zakonska presumpcija o postojanju subjektivne opasnosti. Iznimno, u skladu s odredbom članka 344. stavka 2. u vezi s odredbom članka 346. stavka 2. OZ-a predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati navedenu subjektivnu opasnost ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu.

7. Načelno je samo iznimno dopušteno privremenom mjerom zabraniti naplatu po zadužnici jer je zadužnica isprava koja ima specifična svojstva. Odredbom članka 214. stavka 7. OZ-a propisano je da zadužnica na kojoj je javno ovjeren potpis dužnika ima svojstvo ovršne isprave na temelju koje se može tražiti ovrha protiv dužnika ili jamaca plataca na drugim predmetima ovrhe (osim sredstava po računu dužnika kod banaka u odnosu na koji, u skladu s odredbom članka 214. stavka 1. OZ-a, ima učinak rješenja o ovrsi). Zadužnica je ujedno i sredstvo osiguranja. Zbog navedenih svojstava zadužnice intervencija suda u naplatu po zadužnici mora imati naročito opravdani razlog kako mjerama ne bi bilo dovedeno u pitanje funkcioniranje instituta zadužnice.

8. Da bi sud privremenom mjerom intervenirao u postupak naplate po zadužnici predlagatelj osiguranja koji je izdavatelj zadužnice mora prije svega učiniti vjerojatnim postojanje svoje tražbine koja je usmjerena na vraćanje zadužnice ili trajnu zabranu naplate iznosa iz zadužnice, pri čemu se zahtjev može temeljiti na različitim osnovama. S jedne strane, to su nedostaci koji se tiču same zadužnice kao isprave ili pribavljanja zadužnice, na primjer: ako zadužnica nema propisani sadržaj, ako je neovlašteno popunjen sadržaj zadužnice od strane trećega ili ako je vjerovnik iz zadužnice pribavio ispravu o zadužnici silom, potajno ili prijevarom. Druga grupa valjanih osnova za zahtjev za trajnu zabranu naplate po zadužnici ili povrat zadužnice te s tim u vezi interveniranje suda privremenim mjerama u postupak naplate odnosi se na tražbinu zbog čijeg je osiguranja izdana zadužnica. Sud će iznimno privremenom mjerom zabraniti naplatu po zadužnici ako dužnik iz zadužnice učini u visokom stupnju vjerojatnim da tražbina u vezi s kojom je zadužnica izdana nije ni nastala ili da je u cijelosti prestala nakon obvezivanja zadužnicom.

9. Iz činjenica navedenih u prijedlogu i preslike predmetne zadužnice (str. 51. – 54. spisa) proizlazi da je tom ispravom predlagatelj osiguranja kao dužnik dao suglasnost da se radi naplate tražbine protivnika osiguranja kao vjerovnika u iznosu glavnice od 1.500.186,00 EUR sa zateznom kamatom po stopi od 11,1% godišnje, promjenjiva, koja teče od dana dospijeća određenog od strane vjerovnika prilikom podnošenja zadužnice na naplatu, dio namirenja, zaplijene svi računi koje ima kod banaka te da se novac s tih računa, u skladu s izjavom sadržanom u toj zadužnici, isplaćuje vjerovniku. Nadalje proizlazi da je predmetna zadužnica izdana u Zagrebu, 28. siječnja 2025. te da je istoga dana, dakle, 28. siječnja 2025., vršitelj dužnosti javnog bilježnika Ena Blažević ovjerio predmetnu zadužnicu pod poslovnim brojem OV- 472/2025 te je potvrdio da je stranka HIDROINŽENIRING d.o.o. Ljubljana Podružnica Zagreb, MBS: 080598024, OIB: 73604385600, Zagreb, Lastovska 2A, zastupana po osobi ovlaštenoj da u poslovanju podružnice zastupa inozemnog osnivača RŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], čiju je istovjetnost utvrdila uvidom u osobnu iskaznicu broj [broj osobne iskaznice] PP Ogulin, kao dužnik podnio predmetnu zadužnicu na potvrdu. Iz navedenog proizlazi da je predmetnu zadužnicu za predlagatelja osiguranja kao dužnika izdao RŽ.

10. Uvidom u izvadak iz sudskog registra (str. 73. – 76. spisa) utvrđeno je da je, 16. siječnja 2025., u sudskom registru RŽ upisan kao osoba ovlaštena da u poslovanju podružnice zastupa inozemnog osnivača, te da zastupa osnivača u podružnici pojedinačno i samostalno od 3. siječnja 2025. Iz navedenog proizlazi da je u trenutku izdavanja i ovjere predmetne zadužnice **.**.2025. RŽ bio osoba ovlaštena na zastupanje inozemnog osnivača u poslovanju podružnice inozemnog osnivača.

11. Uvidom u izvadak iz sudskog registra za inozemnog osnivača HIDROINŽENIRING d.o.o., Ljubljana s ovjerenim prijevodom na hrvatski jezik (str. 21. – 47. spisa) utvrđeno je da RŽ nije upisan i kao osoba ovlaštena za zastupanje navedenog inozemnog osnivača, već su upisani ČŽ kao prokurist, koji pri sklapanju poslova u vrijednosti iznad 100.000,00 EUR zastupa navedeno društvo skupno s još jednim zastupnikom, te BŽ kao direktor, koji samostalno zastupa navedeno društvo.

12. Prema odredbi članka 612. stavka 1. Zakona o trgovačkim društvima („Narodne novine“ broj 111/93, 34/99, 121/99, 52/00, 118/03, 107/07, 146/08, 137/09, 125/11, 111/12, 68/13, 110/15, 40/19, 34/22, 114/22, 18/23, 130/23 i 136/24; dalje: ZTD), inozemna trgovačka društva i trgovci pojedinci, pod uvjetima propisanim zakonom, izjednačeni su u poslovanju na području Republike Hrvatske s domaćim osobama. Inozemna trgovačka društva i inozemni trgovci pojedinci ne mogu trajno obavljati djelatnosti na području Republike Hrvatske dok tamo ne osnuju podružnicu (članak 612. stavak 2. ZTD). Prema odredbi članka 616. stavka 1. ZTD-a, podružnica djeluje pod svojom tvrtkom, a mora navesti svoje sjedište i sjedište osnivača. Djelovanjem podružnice prava i obveze stječe, odnosno preuzima osnivač (članak 616. stavak 2. ZTD). Za djelovanje na području važenja ovoga Zakona podružnica mora voditi poslovne knjige po propisima koji se primjenjuju u Republici Hrvatskoj (članak 617. ZTD).

13. Prema odredbi članka 41. stavka 1. ZTD-a, ovlast za zastupanje trgovačkoga društva po zakonu imaju osobe koje su za pojedini oblik toga društva određene odredbama ovoga Zakona. Osobe koje zastupaju trgovačko društvo u smislu odredbe stavka 1. ovoga članka, te ograničenja njihovih ovlasti ako djeluju prema trećim osobama, upisuju se u sudski registar (članak 41. stavak 2. ZTD).

14. U konkretnom slučaju je u trenutku izdavanja i ovjere predmetne zadužnice RŽ bio u sudskom registru upisan kao osoba ovlaštena za zastupanje navedenog inozemnog osnivača u poslovanju podružnice inozemnog osnivača, koja nema pravnu osobnost, već djelovanjem podružnice prava i obveze stječe, odnosno preuzima osnivač – inozemno trgovačko društvo. Izdavanjem i ovjerom predmetne zadužnice, RŽ, kao osoba ovlaštena na zastupanje navedenog inozemnog osnivača u poslovanju podružnice, dakle, kao zastupnik po zakonu podružnice, opteretio je imovinu inozemnog osnivača za što, prema stajalištu suda, nije bio ovlašten jer bi imovinu inozemnog osnivača kao pravne osobe koja, za razliku od podružnice tog osnivača, ima pravnu osobnost pa u pravnom prometu stječe prava i preuzima obveze, mogla opteretiti isključivo osoba ovlaštena za zastupanje društva inozemnog osnivača, a ne i zastupnik podružnice. To iz razloga što djelovanjem podružnice prava i obveze stječe, odnosno preuzima osnivač (članak 616. stavak 2. ZTD) pa osoba ovlaštena na zastupanje inozemnog osnivača u poslovanju podružnice, kao u konkretnom slučaju RŽ, nije ovlaštena izdati zadužnicu kojom se opterećuje imovina inozemnog osnivača. Navedenim postupanjem RŽ je prekoračio granice ovlaštenja, dok iz činjenica navedenih u prijedlogu i isprava dostavljenih uz prijedlog ne proizlazi da je inozemni osnivač (predlagatelj osiguranja) odobrio takvo prekoračenje (članak 311. stavak 1. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 145/23 i 155/23; dalje: ZOO).

15. Uvidom u e-mail korespondenciju (str. 94. spisa) utvrđeno je da je 28. siječnja 2025. vršitelj dužnosti javnog bilježnika Ena Blažević obavijestio predlagatelja osiguranja da je danas, dakle, 28. siječnja 2025., u njihovom uredu ovjerio 2 zadužnice za Podružnicu Zagreb za koje su vidjeli da su pogrešno ovjerene zbog čega je pozvao predlagatelja da se što prije vrate u ured sa zadužnicama kako bi ispravili pogrešku, ali bezuspješno.

16. Uvidom u Odluku inozemnog osnivača od 27. veljače 2025. (str. 77. – 78. spisa) utvrđeno je da je RŽ opozvan s funkcije zastupnika podružnice s 27. veljačom 2025.

17. Slijedom navedenog, sud je u ovoj fazi postupka, na temelju činjenica navedenih u prijedlogu i isprava u spisu utvrdio da postoje nedostaci koji se tiču predmetne zadužnice kao isprave jer je izdana od strane neovlaštene osobe budući da je za predlagatelja osiguranja tu zadužnicu izdao (tadašnji) zastupnik po zakonu podružnice RŽ.

18. Nadalje, uvidom u Izjavu društva FIDENT PLUS d.o.o. od 19. ožujka 2025. (str. 95. spisa), kao ovlaštenog knjigovodstvenog servisa koji je radio sve godišnje financijske izvještaje od datuma osnivanja (13. lipnja 2014.) i dalje, utvrđeno je da HIDROINŽENIRING d.o.o. Ljubljana Podružnica Zagreb, Lastovska 2A, Zagreb, OIB: 736043856000, nije nikada zaprimilo račune od protivnika osiguranja, da ne postoji nikakav dokument na osnovu kojeg bi postojao dug prema protivniku osiguranja za razdoblje od osnivanja 13. lipnja 2014. do 19. ožujka 2025., te da na dan 19. ožujka 2025., HIDROINŽENIRING d.o.o. Ljubljana Podružnica Zagreb, Lastovska 2A, Zagreb, OIB: 736043856000, nema obvezu prema protivniku osiguranja. Stoga je sud, na temelju činjenica navedenih u prijedlogu i isprava dostavljenih uz prijedlog, u ovoj fazi postupka osiguranja, utvrdio da postoje nedostaci koji se tiču predmetne zadužnice kao isprave i iz razloga što je izdana radi osiguranja tražbine, za koju je u ovoj fazi postupka, utvrđeno da ne postoji, kao što to osnovano ističe predlagatelj osiguranja. Iz navedenog nadalje proizlazi zaključak i da tražbina zbog čijeg je osiguranja izdana zadužnica nije niti nastala.

19. Budući da je na temelju činjenica navedenih u prijedlogu i isprava dostavljenih uz prijedlog utvrđeno da postoje nedostaci predmetne zadužnice i da ne postoji tražbina koja je osigurana predmetom zadužnicom, sud je, uzevši u obzir navedeno, utvrdio da je predlagatelj osiguranja učinio vjerojatnim postojanje svoje nenovčane tražbine prema protivniku osiguranja koja se odnosi na zabranu naplate po predmetnoj zadužnici u skladu s odredbom članka 346. stavka 1. OZ-a.

20. Osim toga, predlagatelj osiguranja je, prema utvrđenju suda, kumulativno učinio vjerojatnim i postojanje subjektivne opasnosti da je mjera potrebna da bi se spriječio nastanak nenadoknadive štete koja prijeti (članak 346. stavak 1. OZ-a).

21. Uvidom u Suglasnost ovršenika za prijenos zaplijenjenih sredstava prije proteka zakonskog roka sukladno odredbama Ovršnog zakona (str. 71. – 72. spisa) utvrđeno je da je, **.**.2025., RŽ dao suglasnost za predlagatelja osiguranja kao ovršenika da Financijska agencija obavlja prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava i prije proteka roka od 60 dana od dana kad je dostavljena predmetna zadužnica kao osnova za plaćanje.

22. Iz činjenica navedenih u prijedlogu, zahtjeva za izravnu naplatu (str. 48. – 49. spisa) i Očevidnika neizvršenih osnova za plaćanje bez specifikacije naplate (str. 68. – 70. spisa) proizlazi da je 11. veljače 2025. protivnik osiguranja podnio Financijskoj agenciji zahtjev za izravnu naplatu novčane tražbine na temelju zadužnice poslovni broj OV-472/2025 potvrđene 28. siječnja 2025. od strane vršitelja dužnosti javnog bilježnika Ene Blažević koja zadužnica je izdana na iznos od 1.500.186,00 EUR (dalje: predmetna zadužnica) i da je protivnik osiguranja zatražio izravnu naplatu cjelokupnog iznosa od 1.500.186,00 EUR na koji je predmetna zadužnica izdana. Nadalje proizlazi da je na temelju navedenog zahtjeva za izravnu naplatu Financijska agencija zaplijenila i prenijela s računa predlagatelja osiguranja kao ovršenika iznos od 77.234,27 EUR, dok je preostali iznos od 1.423.615,34 EUR u redoslijedu naplate, i to prvi u redoslijedu naplate, zbog nedostatka sredstava na računu predlagatelja osiguranja.

23. Iz navedenog proizlazi kako je protivnik osiguranja podnio na naplatu predmetnu zadužnicu u odnosu na koju je u ovoj fazi postupka utvrđeno da predlagatelj osiguranja ima pravo na zabranu naplate pa je, uzevši u obzir navedeno, sud utvrdio da je predlagatelj osiguranja učinio vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječio nastanak nenadoknadive štete jer bi naplatom po predmetnoj zadužnici protivnik osiguranja naplatio tražbinu za koju je u ovoj fazi postupka proizlazi da ne postoji. To pogotovo ako se uzme u obzir da je predmetna zadužnica izdana radi osiguranja novčane tražbine protivnika osiguranja u iznosu od 1.500.186,00 EUR, pa se dakle radi o znatnom novčanom iznosu. Navedeno bi dovelo, odnosno moglo bi dovesti da blokade računa predlagatelja osiguranja, a time i nemogućnosti redovnog poslovanja, odnosno financiranja tekućeg poslovanja i tekućih potreba, kao što to osnovano ističe predlagatelj osiguranja (tako i Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, Pž-1342/2024- 2 od 15. travnja 2024.). Navedeno tim više što i iz činjenica navedenih u prijedlogu i isprava dostavljenih uz prijedlog proizlazi da je Ugovorom od 6. listopada 2023. sklopljenim s VODOVOD PULA d.o.o. (str. 103. – 105. spisa) predlagatelj osiguranja kao izvođač radova preuzeo obvezu izvođenja radova poboljšanja sustava vodoopskrbe te sustava odvodnje i pročišćivanja otpadnih voda u aglomeraciji Pula sjever, te da je Sporazumom br: 959/1-2020 Poboljšanje vodno-komunalne infrastrukture aglomeracije Sinj „Dogradnja UPOV-a na 3. stupanj pročišćivanja kapaciteta 26 000 ES i izgradnja pogona za sušenje i stabilizaciju mulja“ sklopljenim s Vodovod i odvodnje Cetinske Krajine d.o.o. (str. 106. – 161. spisa) predlagatelj osiguranja kao izvođač preuzeo obvezu izvođenja radova rekonstrukcije i dogradnje Postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Sinj, prema uvjetima i rokovima određenim navedenim Ugovorom i Sporazumom. Blokada računa predlagatelja osiguranja rezultirat će nemogućnošću ostvarenja svih poslova i projekata ugovorenih od strane predlagatelja osiguranja, dok će dugotrajna blokada računa u konačnici rezultirati nastankom stečajnog razloga na strani predlagatelja osiguranja.

24. Osim toga, u slučaju kada se predmetnom zadužnicom prisilno ostvaruje tražbina za koju je u ovoj fazi postupka utvrđeno da ne postoji, te kada je predmetna zadužnica izdana od strane neovlaštene osobe, određivanjem predložene privremene mjere protivnik osiguranja ne trpi nikakvu štetu jer aktivacijom predmetne zadužnice protivnik osiguranja naplaćuje odnosno ostvaruje nepostojeću tražbinu prema predlagatelju osiguranja, kao što to osnovano ističe predlagatelj osiguranja. Određivanjem predložene privremene mjere za protivnika osiguranja ne može nastati šteta jer će u slučaju kada se utvrdi da je predmetna zadužnica ništetna odnosno da ne proizvodi pravne učinke, predlagatelj osiguranja u posebnoj parnici imati pravo zahtijevati povrat neosnovano naplaćenih sredstava. Stoga je predlagatelj osiguranja učinio vjerojatnim i da predloženom mjerom protivnik osiguranja ne bi pretrpio štetu (članak 344. stavak 2. u vezi s odredbom članka 346. stavka 2. OZ).

25. Unatoč tome što to ne utječe na osnovanost prijedloga, podredno se ističe da, suprotno tvrdnji predlagatelja osiguranja, u konkretnom slučaju nisu ispunjeni uvjeti za primjenu odredbe članka 344. stavka 3. u vezi s odredbom članka 346. stavka 2. OZ-a kojom je propisano da se smatra da opasnost postoji ako bi se tražbina imala ostvariti u inozemstvu. To iz razloga što se predloženom mjerom osigurava nenovčana tražbina predlagatelja osiguranja prema protivniku osiguranja koja se odnosi na zabranu naplate po predmetnoj zadužnici, a ta se tražbina ostvaruje u Republici Hrvatskoj, a ne u inozemstvu, budući da naplatu predmetne zadužnice provodi Financijska Agencija zbog kojeg razloga je ovaj sud nadležan za odlučivanje o prijedlogu (članak 341. stavak 1. u vezi s člankom 260. OZ).

26. Slijedom navedenog utvrđeno je da su u konkretnom slučaju kumulativno ispunjenje zakonske pretpostavke iz članka 346. stavka 1. OZ-a za određivanje predložene privremene mjere zbog čega je na temelju odredaba članka 346. i članka 347. OZ-a odlučeno kao u točki I. izreke rješenja.

27. Odluka iz točke II. izreke rješenja temelji se na odredbi članka 347. stavka 3. OZ-a, dok se odluka iz točke III. izreke rješenja temelji na odredbi članka 351. stavka 1. OZ-a.

28. S obzirom na to da je prijedlog za određivanje privremene mjere prihvaćen, predlagatelj osiguranja ima pravo na naknadu troškova postupka osiguranja (članak 14. stavak 4. OZ). Prema vrijednosti predmeta spora u iznosu od 1.500.186,00 EUR označenoj u prijedlogu, predlagatelj osiguranja ima pravo na naknadu troškova sastavljanja prijedloga za osiguranje od 28. ožujka 2025. u zatraženom manjem iznosu od 7.756,00 EUR (Tbr. 11. točka 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 138/23; dalje: OT), što uvećano za PDV od 25% u iznosu od 1.939,00 EUR (Tbr. 46. OT), ukupno iznosi 9.695,00 EUR. Na te troškove predlagatelji osiguranja imaju pravo i na zatezne kamate od dana donošenja ovog rješenja (članak 151. stavak 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23; dalje: ZPP) u vezi s odredbom članka 21. stavka 1. OZ-a) do isplate, po stopi propisanoj odredbom članka 29. stavka 2. ZOO-a za ostale odnose.

29. Predlagatelj osiguranja nema pravo na naknadu troškova sudske pristojbe u iznosu od 331,81 EUR jer u svom zahtjevu nije određeno naveo pravnu osnovu (pravnu radnju) za koju zahtjeva naknadu sudske pristojbe što je bio dužan učiniti u skladu s odredbom članka 164. stavka 2. ZPP-a u vezi s odredbom članka 21. stavka 1. OZ-a pa je i u tom dijelu zahtjev predlagatelja osiguranja odbijen kao neosnovan.

30. Uzevši u obzir navedeno o troškovima postupka osiguranja je odlučeno kao u točkama IV. – V. izreke rješenja.

Zagreb, 17. travnja 2025.

Sudac

mr. sc. Ivana Koštarić Fegeš

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba Visokom trgovačkom sud Republike Hrvatske u roku od osam (8) dana od dostave rješenja (članak 352. stavak 1. OZ), koja se predaje ovom sudu. Tijek roka za žalbu niti žalba ne odgađaju provedbu privremene mjere (članak 352. stavak 3. OZ).