REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

P-1266/2020-41

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu po sucu ovog suda Branku Karamanu, u pravnoj stvari tužitelja pod 1. JČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i pod 2. ĆČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje zastupani po punomoćniku Peri Toliću, odvjetniku u Splitu, protiv tuženika Grad Split, Branimirova obala 17, OIB: 78755598868, radi utvrđenja, nakon održane glavne rasprave zaključene 4. ožujka 2025. u prisutnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnice tuženika, 17. travnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I Utvrđuje se da su tužitelji JČ i ZČ suvlasnici nekretnina označenih kao čest. zgr. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] upisane u Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], svaki za ½ idealnog dijela pa se nalaže Zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Splitu izvršiti uknjižbu prava suvlasništva naprijed označene nekretnine na ime tužitelja JČ i ZČ, svakog za ½ idealnog dijela uz istodobno brisanje tog prava s imena Općenarodna imovina s organom upravljanja tuženikom, a što je tuženik dužan trpjeti.

II

Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju troškove ovog parničnog postupka u iznosu od 2.184,38 eura sa zateznom kamatom od 17. travnja 2025. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelji u tužbi podnesenoj 27. travnja 2020. godine navode da su vlasnici nekretnina označenih kao čest. zgr. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] upisane u Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], a koje su stekle temeljem ugovora o kupoprodaji od 15. srpnja 2008. i 14. listopada 2014. Prodavatelj te nekretnine vlasništvo i posjed istih stekli su temeljem ugovora o kupoprodaji sa prodavateljicom BČ od 24. srpnja 1972. Pravni prednici i tužitelji da su u zakonitom, poštenom i savjesnom posjedu više od 70 godina, a nekretnine su na dan 24. srpnja 1991. godine predstavljale građevinsko zemljište jer se nalaze u centru grada u predjelu Lučac.

2. U odgovoru na tužbu tuženik osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti jer da tužitelji nisu dokazali pravni slijed stjecanja niti da su ispunjene zakonske pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću.

3. Među strankama je sporno da li su tužitelji vlasnici utuženih nekretnina te da li su bili u zakonitom, istinitom i poštenom posjedu utuženih nekretnina.

4. U ovom postupku mjerodavne su niže citirane odredbe Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" br. 91/96.)

4.1. Člankom 159. stavkom 1. ZVDSP-a propisano je da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. Stavkom 2. istog članka propisano je da samostalni posjednik čiji je posjed pokretne stvari zakonit, istinit i pošten, stječe dosjelošću u vlasništvo protekom tri godine, a takav posjednik nekretnine protekom deset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja. Ukoliko posjed barem pošten tada posjednik stječe pravo vlasništva protekom dvadeset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja.

4.2. Člankom 18. stavkom 1. ZVDSP-a propisano je da je posjed zakonit ako posjednik ima valjani pravni temelj toga posjedovanja (pravo na posjed). Stavkom 3. istog članka propisano je da je posjed pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada.

4.3. Člankom 118. stavkom 1. propisano je onaj tko je u dobroj vjeri stekao samostalni posjed pokretne stvari na temelju naplatnoga pravnog posla sklopljenoga radi stjecanja prava vlasništva s posjednikom kojem ta stvar ne pripada, ili koji nije ovlašten njome tako pravno raspolagati, stekao je vlasništvo te stvari. Stavkom 3. istog članka propisano je da je stjecatelj bio u dobroj vjeri ako u trenutku zaključenja posla, a ni u trenutku primanja neposrednoga posjeda, nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati u to da stvar pripada otuđivatelju.

4.4. Člankom 122. stavkom 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima smatra se da zemljišna knjiga istinito i potpuno odražava činjenično i pravno stanje nekretnine, pa tko je u dobroj vjeri postupao s povjerenjem u zemljišne knjige, ne znajući da ono što je u njih upisano nije potpuno ili da je različito od izvanknjižnoga stanja, uživa glede toga stjecanja zaštitu prema odredbama zakona.

4.5. Člankom 152. stavkom 1. Zakona o vlasništvu propisano je da zgrada koju netko bez znanja i volje vlasnika zemljišta izgradi na tuđem zemljištu pripada vlasniku tog zemljišta, a člankom 153. propisano je da ako je vlasnik znao za građenje, a nije bez zabranio daljnju gradnju poštenom graditelju, zemljišna čestica sa zgradom koja je na njoj izgrađena pripada graditelju, a prijašnji vlasnik zemljišta ima samo pravo zahtijevati naknadu tržišne vrijednosti zemljišta.

5. Tijekom postupka izveden je dokaz uvidom u kupoprodajni ugovor od 24. srpnja 1972., ugovor o kupoprodaji nekretnina od 15. srpnja 2008. (list 10-13) te 14. listopada 2014. (list 14-16 spisa), pribavljeni su podaci o povijesti promjena na katastarskim česticama [katastarska čestica], odnosno čest. zgr. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] upisane u Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] od Državne geodetske uprave, Područnog ureda za Katastar ( list 31-53 spisa), uvjerenje Upravnog odjela za urbanizam i izgradnju Grada Splita od 30. rujna 2022. ( list 116 spisa), uviđajem na licu mjesta uz prisutnost vještaka mjernika ( list 58-61 spisa), identifikacija nekretnina po vještaku mjerniku ( list 68-70 spisa), saslušanjem tužitelja pod 1 i pod 2 (list 78-80 spisa), izjava PČ (list 102 spisa), saslušanjem svjedoka RČ ( list 111- 112 spisa), te saslušanjem svjedokinje JČB ( list 99-101 spisa).

5.1. Tužitelj ZČ navodi da je zajedno sa suprugom 2008. godine kupio zgradu u [adresa] anagrafske oznake [adresa], a utužene nekretnine predstavljaju vrt i okućnicu koje su isto tako bile predmet kupoprodaje. Od vremena kupnje nekretnine nitko im nije osporavao posjed spomenutog vrta i okućnice, a njegova majka je bila desetljećima prijateljica pokojnoj ŽČ, prednici prodavatelja. Kao dijete je dolazio njoj u posjete koja mu je držala izvannastavne poduke iz engleskog jezika jer je bila profesorica.

5.2. Svjedokinja JČB u izjavi navodi da je kao odvjetnica bila punomoćnica tužitelja sve do umirovljenja te da ih je zastupala u postupku kupoprodaje nekretnine. Kući s okućnicom u predjelu [adresa] kupili su od svojih dugogodišnjih prijatelja. Jedan suvlasnički dio imala je pokojna ŽČ, rođena VČ, a jedan njen pokojni brat VČ, a od njegovih nasljednika ŽČ je otkupila njegov suvlasnički dio. Dio koji je stekla ŽČ nakon njene smrti njezini nasljednici i to suprug PČ, sin SČ i kćer CČ predali su tužiteljima, predmet tužbenog zahtjeva je vrt u kojem tužitelje kao i njihove prednike nitko nije nikada ometao.

5.3. SČ izjavio je da je njegov pokojni djed TČ još 1920-te godine kupio kuću sa vrtom u [adresa], a u toj kući se njegova majka i rodila. Nitko ih nikada nije ometao u posjedu te kuće, a iza smrti njegove bake ŠČ, supruge pokojnog TČ kuća sa vrtom pripala je njegovoj majci koja je naslijeđeni dio otkupila od tete ĆČB. Kako zemljišno-knjižno stanje nije bilo sređeno kao prodavatelji su morali biti označeni KČ, kći njegovog ujaka VČ te EČ, Vinkova supruga. Kao prodavatelji su bili i djeca njegove pokojne sestre CČ.

6. Sukladno čl. 7. st. 1., čl. 219. st. 1., čl. 221.a i čl. 220. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Službeni list SFRJ" br. 4/77., 36/77., 36/80., 6/80., 69/82., 43/82., 58/84., 74/87., 57/89., 20/90., 27/90., 35/91., "Narodne novine" br. 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11. - službeni pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19. 80/22., 114/22.), prema kojima je u našem pravnom sustavu dominantno raspravno načelo u odnosu na prikupljanje činjenične osnove spora, te prikupljanje i izvođenje dokaza, a teret inicijative za prikupljanje dokaza je na strankama, dok sud nema inkvizitornih ovlaštenja, u postupku su izvedeni predloženi dokazi te su utvrđene slijedeće činjenice:

- u zemljišnoj knjizi ovog suda za KO [katastarska općina] upisane u ZU 4958 čest. zgr. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] upisana je općenarodna imovina, a kao organ upravljanja naveden je Narodni odbor Grada Splita

-ugovorom o kupoprodaji od 1972. nekretnine BČ rođ. KČ prodaje ŽČ i OČ nekretnine čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica]/za ½ dijela,

-iz posjedovnog lista br. 3439 K. O. [katastarska općina] proizlazi da je pok. TČ, prednik prodavatelja nekretnina, od kraja 1964. bio upisan kao posjednik kat. čest. [katastarska čestica].

-provedenim uviđajem i pregledom nalaza i mišljenja vještaka mjernica utvrđeno je da utužene nekretnine u naravi predstavljaju vrt sa zasađenim poljoprivrednim kulturama, vrt je omeđen sa svih strana kamenim kućama.

-iz potvrde Grada Splita od 30. rujna 2022. proizlazi da su se kat. čest. [katastarska čestica]/ K. O. [katastarska općina] na dan 24. srpnja 1991. nalazila u zoni namjene stanovanje iz čega se zaključuje da su se nalazile unutar građevinskog područja.

7. Kako se tužbom traži stjecanje prava vlasništva dosjelošću, prije svega valja navesti kako je odredbom iz članka 388. stavka 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09 i 153/09, dalje ZVDSP) propisano kako se stjecanje, promjene, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu toga Zakona prosuđuju prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka. Tužitelj tvrdi kako se u ovom slučaju radi o kontinuiranom posjedu posredstvom prednika te da je vlasništvo nad utuženim nekretninama stečeno još za vrijeme važenja OGZ-a, stoga je u ovom slučaju valjalo utvrditi jesu li se ostvarile pretpostavke za stjecanje prava vlasništva u skladu s pravnim pravilima iz Općeg građanskog zakonika (dalje OGZ), koji je bio na snazi u vrijeme početka dosjedanja, jer je ono započelo prije 1980. kada je na snagu stupio Zakon o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (NN 53/91, 9/92 i 77/92, ZOVO). Dakle, valjalo je utvrditi jesu li se ostvarile pretpostavke za stjecanje dosjelošću u skladu s paragrafima 1452. - 1477. OGZ po kojima je posjed potreban za dosjelost trebao biti zakonit, pošten i istinit uz kontinuirano trajanje barem poštenog posjeda od četrdeset godina. Međutim, vrijeme za dosjedanje poštenog posjednika skraćeno je na dvadeset godina prema Načelnom mišljenju proširene Opće sjednice Saveznog vrhovnog suda broj 3/60 od 4. travnja 1960. temeljem kojeg su rokovi za dosjedanje skraćeni i glede pravnih pravila OGZ i glede sudske prakse.

7.1. Uzimajući u obzir da je stjecanje nastupilo prije važenja odredbe čl.388.4 ZV, ukinute odlukom USRH broj U-I-58/97 i 2. da se ne radi o nekretninama u odnosu na koje polažu pravo treće osobe s obzirom na stečena subjektivna građanska prava to se u rok dosjedanja uračunava i vrijeme prije 8. listopada 1991. jer se time u ovom slučaju ne vrijeđaju vlasnička prava osoba koja ta prava nisu stekla na temelju odredbe čl. 388. st. 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08 i 38/09 ),

7.2. Na praktički istovjetan način stjecanje prava vlasništva na nekretnini dosjelošću regulirano je i odredbama iz čl. 159. ZVDSP, tako da zakoniti, istiniti i pošteni posjednik stječe pravo vlasništva protekom deset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja, kako to propisuje odredba iz st. 2., dok posjednik čiji je posjed barem pošten, stječe pravo vlasništva protekom dvadeset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja, kako to propisuje odredba iz st. 3. Prema odredbi iz st. 4. rok za dosjelost u odnosu na nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske i jedinica lokalne samouprave dvostruko je duži od onih iz stavaka 2. i 3. Ovome valja dodati kako učinci dosjelosti nastupaju po samom zakonu, u trenutku kad se ispune za to zakonom određene pretpostavke, bez upisa u zemljišne knjige, ali je stjecatelj ovlašten ishoditi upis stečenog prava vlasništva. Dosjelošću se činjenično stanje pretvara u pravno, a posjednik stječe ono što je do tada posjedovao kroz zakonom određeno vrijeme, dok na drugoj strani nastaje gubitak prava vlasništva osobe koja je do tada bila vlasnik. Dakle, za redovitu dosjelost traži se kvalificirani posjed, što znači zakonit, istinit i pošten, a za izvanrednu dosjelost dovoljno je da je posjed barem pošten i to poštenje se zakonski presumira.

7.3 Kako je već utvrđeno, proizlazi da je prednik tužitelja posjedovao spornu nekretninu zasigurno od 1964. i da ga nitko kao ni njegove slijednike u posjedovanju nije ometao. Stoga, ocjenjujući iskaze svjedoka o dugogodišnjem nesmetanom posjedu i korištenju proizlazi i zaključak da je tužitelju odnosno njegovom pravnom predniku rok dosjelosti od 40 godina zasigurno prije podnošenja tužbe u ovom predmetu pa se nameće kao pravilan i zaključak kako bi bile ostvarene pretpostavke iz pravnih pravila OGZ-a za stjecanje prava vlasništva dosjelošću pri čemu se poštenje pretpostavlja i u vrijeme OGZ-a i tko tvrdi drugačije dužan je to dokazati, a tuženik nije dokazao da tužiteljev prednik ili on sam ne bi bilo pošteni odnosno savjesni posjednici.

8. Parnični troškovi dosuđeni su tužiteljima na temelju odredbe čl. 154. st. 1. ZPP s obzirom na to da su u cijelosti uspjeli u parnici. Prilikom određivanja visine troškova uzeta je u obzir vrijednost predmeta spora u iznosu od 11.000,00 kuna/1.459,95 eura.

8.1. Prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 142/12, 103/14, 118/14, 107/15 i 37/22, dalje Tarifa) i temeljem članka 155. Zakona o parničnom postupku tužitelju se priznaju troškovi potrebni za vođenje parnice i to u vrijednosti od 100 bodova za svaku poduzetu radnju.

8.3. Na temelju odredbe čl. 155. ZPP priznaju se tužitelju po 100 bodova Temeljem Tbr. 8. t. 1. Tarife za sastav tužbe od 27. travnja 2020. zatim po 100 bodova temeljem Tbr. 9. t. 1. Tarife za pristup ročištu od 21. travnja 2021., 10. rujna 2021., 8. veljače 2022., 16. svibnja 2022., 18. srpnja 2022. i 4. ožujka 2025. što ukupno iznosi 700 bodova, odnosno 1.400,00 eura, a s obračunatim PDV-om 1.750,00 eura na što je potrebno pridodati trošak pristojbe na tužbu i odluku što iznosi po 53,09 eura, kao i trošak izlaska suda na lice mjesta s vještačenjem 328,20 eura što sveukupno iznosi 2.184,38 eura.

8.4. Odluka o zateznim kamatama na dosuđene troškove parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 27. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 80/22), a stopa je određena sukladno odredbi čl. 29. st. 2. ZOO kao u ostalim odnosima.

9. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci presude.

Split, 17. travnja 2025.

S U D A C:

Branko Karaman

PRAVNA POUKA: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka pismenog otpravka iste. Žalba se podnosi nadležnom Županijskom sudu, a putem ovog suda u tri primjerka. Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onog dana kad je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste.

DNA:

- pun. tužitelja

- pun. tuženika

- u spis.