REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U OSIJEKU

Poslovni broj: Us I-1692/2023-12

Osijek, Trg A. Starčevića 7/II

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Osijeku, po sucu Tomislavu Artukoviću, uz sudjelovanje zapisničarke Tamare Golub, u upravnom sporu tužiteljice AN iz [adresa] (OIB: [osobni identifikacijski broj]), koju zastupa opunomoćenica Stefana Požgaj, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Jajaš & Vukelić d.o.o., Rijeka, Trg 128 brigade Hrvatske vojske 4, protiv tuženika Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 335, radi primitka u hrvatsko državljanstvo, 17. travnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev za poništavanje rješenja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, KLASA: UP/I-224-02/22-01/1549, URBROJ: 511-01-203- 23-4 od 14. travnja 2023.

II. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troškova upravnog spora.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je 27. srpnja 2023. podnijela tužbu Upravnom sudu u Zagrebu radi ocjene zakonitosti rješenja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, KLASA: UP/I-224-02/22-01/1549, URBROJ: 511-01-203-23-4 od 14. travnja 2023. te je povodom navedene tužbe kod toga suda osnovan spis pod brojem Us I-3624/2023.

2. Rješenjem predsjednice Visokog upravnog suda Republike Hrvatske broj 31 Su-582/2023-2 od 23. studenoga 2023. navedeni predmet ustupljen je Upravnom sudu u Osijeku, kao manje opterećenom sudu.

3. Slijedom toga, kod ovoga suda je osnovan spis pod brojem Us I-1692/2023.

4. Osporavanim rješenjem tuženika odbijen je zahtjev tužiteljice za primitak u hrvatsko državljanstvo.

5. Tužiteljica osporava zakonitost pobijanog rješenja navodeći, u bitnome, da je uz zahtjev za primitak u hrvatsko državljanstvo priložila upitnik u kojem je u rubrici nacionalnost navela A/ K, ovjerene preslike putovnice i osobne iskaznice, životopis, motivacijsko pismo, suglasnost za provjeru priloženih isprava, izvadak iz matične knjige rođenih za nju i oca, uvjerenje o državljanstvu, uvjerenje o nekažnjavanju, uvjerenje da se protiv nje ne vodi kazneni postupak, uvjerenje zajednice J u [adresa], knjižnica i čitaonica ''Tin Ujević'' od 14. siječnja 2022. i presliku iskaznice o članstvu, potvrdu iz osnovne škole, izjavu da se izjašnjava kao K, uvjerenje općine Benkovac od 3. studenoga 1980. da je njezina majka upisana u knjigu državljana Republike Hrvatske, te rješenje o upisu u poseban popis birača Hrvatske zajednice nacionalne manjine od 9. veljače 2022. Ukazuje da je tijelo koje je vodilo postupak imalo obvezu i dužnost brinuti da neznanje i neukost stranke ne bude na štetu prava koja joj po zakonu pripadaju. U konkretnom slučaju očito je da se tijelo koje je vodilo postupak nije pridržavalo navedene obveze, čime su tužiteljici povrijeđena ne samo zakonska nego i prava zajamčena Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Ističe da je uz svoj zahtjev za primitak u hrvatsko državljanstvo dostavila izvatke iz matične knjige rođenih od **.**.2022. i 20. srpnja 2022. gdje je upisana hrvatska nacionalna pripadnost. Pri tome tuženik nezakonito zahtjeva od tužiteljice dostavu temelja upisa u iste izvode odnosno dokaza o tome kada je i po kojoj osnovi upisana u matične knjige rođenih. Naime, riječ je o izvodima iz matične knjige rođenih, a koji izvodi predstavljaju javnu ispravu koju tuženik mora uzeti kao vjerodostojnu i ne sumnjati u njezinu istinitost. Nadalje ističe da je potpuno nejasno kako je tuženik mogao ulaziti u obrazlaganje da je prijava i upis izvršena isključivo u cilju pribavljanja dokaza za stjecanje hrvatskog državljanstva. Naime, tužiteljica je izvršila sve na zakonu dopuštene radnje u vidu upisa svog prava nacionalnosti i nacionalnosti svojih roditelja u Republici Hrvatskoj upravo iz razloga kako bi dobila vjerodostojnu ispravu temeljem koje bi zatražila primitak u hrvatsko državljanstvo te takva radnja ne može biti njoj na štetu. S obzirom na navedeno, nedvojbeno iz materijalne dokumentacije proizlazi da tužiteljičina majka ima hrvatsko državljanstvo, pa je stoga tužiteljica mišljenja da i ona ispunjava sve zakonske pretpostavke za primitak u hrvatsko državljanstvo. Uz to, tužiteljica poštuje pravni poredak Republike Hrvatske, podmirila je dospjela javna davanja te ne postoje sigurnosne zapreke za njezin primitak u hrvatsko državljanstvo. Zbog svega navedenog tužiteljica predlaže sudu poništiti pobijano rješenje.

6. Tuženik u odgovoru na tužbu ostaje kod navoda iz osporavanog rješenja te predlaže sudu odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan.

7. Tijekom dokaznog postupka izvršen je uvid u spis upravnog predmeta. Ujedno je dana 20. ožujka 2025. održana rasprava. Na raspravi je opunomoćenik tužiteljice u cijelosti ostao kod svih navoda iz tužbe te je zatražio naknadu troškova spora, dok su opunomoćenice tuženika ostale kod svih navoda iz odgovora na tužbu.

8. Tužbeni zahtjev nije osnovan.

9. Iz podataka spisa proizlazi da je tužiteljica tuženiku podnijela zahtjev za primitak u hrvatsko državljanstvo u skladu s čl. 16. Zakona o hrvatskom državljanstvu ("Narodne novine", broj: 53/91., 70/91., 28/92., 113/93., 4/94., 130/11., 110/15., 102/19. i 138/21. - dalje: ZHD).

10. Prema čl. 16. ZHD-a pripadnik hrvatskog naroda koji nema prebivalište u [adresa], može steći hrvatsko državljanstvo ako udovoljava pretpostavkama iz članka 8. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona (st. 1.). Pripadnost hrvatskom narodu utvrđuje se ranijim deklariranjem te pripadnosti u pravnom prometu, navođenjem te pripadnosti u pojedinim javnim ispravama, zaštitom prava i promicanjem interesa hrvatskog naroda i aktivnim sudjelovanjem u hrvatskim kulturnim, znanstvenim i sportskim udrugama u inozemstvu (st. 2.). Iznimno od stavka 2. ovoga članka, dokaze o pripadnosti hrvatskom narodu ne mora priložiti osoba za čije je roditelje nesporno utvrđena pripadnost hrvatskom narodu (st. 3.).

11. Tuženik u osporenom rješenju, između ostalog, utvrđuje da je tužiteljica u upitniku koji je popunila prilikom podnošenje predmetnog zahtjeva navela u rubrici nacionalnost A K. Ujedno je dostavila izvatke iz matične knjige rođenih od **.**.2022. i 20. srpnja 2022. gdje je upisana hrvatska nacionalna pripadnost bez dokaza o tome kada je i po kojoj pravnoj osnovi upisana u matične knjige rođenih, dok je u prijavi njenog rođenja za oba roditelja rubrika nacionalnost nepopunjena. Nadalje, dostavljeno je rješenje o upisu u poseban popis birača hrvatske nacionalne manjine od 9. veljače 2022. i uvjerenje Zajednice Hrvata Beograda, Knjižnica i čitaonica ''Tin Ujević'' od 14. siječnja 2022. o tome da je tužiteljica aktivna članica od 2017. no pritom je plaćena članarina samo za 2021. i 2022. Dostavljena je i preslika obrasca upisa pisanog na PC-u, Aeroklub JAT-a, Škola paraglajdinga od 29. kolovoza 2002. i prijepis upitnika ''Studio 16 jezika'' od 2012. u kojem se izjasnila kao K.

12. S druge strane, u dostavljenoj potvrdi o završenoj gimnaziji i ovjerenim preslikama iz matične knjige učenika osnovne škole, uvjerenju o završenoj osnovnoj školi, svjedodžbi ''Zemunske Gimnazije'' iz Zemuna i radnoj knjižnici tužiteljice ne postoje podaci o nacionalnoj pripadnosti.

13. Tuženik nadalje utvrđuje da izvatci iz matične knjige rođenih iz 2022. u kojima se stranka izjasnila kao K i rješenje o upisu u poseban popis birača hrvatske nacionalne manjine od 9. veljače 2022. ne mogu biti osnova za primitak u hrvatsko državljanstvo jer je tužiteljica hrvatsku nacionalnost u maticu rođenih i upis u poseban birački popis hrvatske nacionalne manjine izvršila neposredno prije podnošenja predmetnog zahtjeva za primitak u hrvatsko državljanstvo, i to očito s ciljem pozitivnog rješavanja njezinog zahtjeva, premda je taj upis mogla ostvariti još od 2009. Priloženi upitnik Studija stranih jezika iz 2012. obrazac o upisu u školu paraglajdinga iz 2002. pisan na PC-u ne predstavljaju javnu ispravu i stoga ih tuženik nije smatrao relevantnim u dokazivanju tužiteljičine nacionalne pripadnosti. Nadalje, iz priloženog uvjerenja Zajednice Hrvata u Beogradu, Knjižice i čitaonice ''Tin Ujević'' od 14. siječnja 2022., u kojem se navodi da je tužiteljica učlanjena u navedenu Zajednicu od 2017. nije vidljivo na koji način tužiteljica sudjeluje u radu te Zajednice i očuvanju hrvatskog nacionalnog identiteta u Republici Srbiji, pri čemu je članarina plaćena samo za 2021. i 2022.

14. Ovdje ponajprije valja reći da dokaz stvarne pripadnosti nekom narodu jest deklariranje te pripadnosti u pravnom prometu, osobito navođenjem te pripadnosti u pojedinim ispravama.

15. U konkretnom slučaju, i prema ocjeni suda, činjenica da je tužiteljica ishodila upis u poseban popis birača hrvatske nacionalne manjine nekoliko dana prije podnošenja predmetnog zahtjeva, upućuje na zaključak da je ovaj upis učinjen ciljano i proračunato za potrebe ovoga postupka. Čak i tužiteljica u tužbi navodi da je to učinila kako bi ishodila vjerodostojnu ispravu za potrebe toga postupka.

16. Nadalje, privatne isprave, i to upitnik “Studio 16 jezika” iz 2012. i obrazac o upisu u školu paradlajdinga iz 2002., ispisanih na računalu, u Kajima je kao tužiteljičina nacionalna pripadnost naznačena “Hrvatska”, nisu ni prema ocjeni ovoga suda od odlučnog značaja. Ni škola stranih jezika ni tečaj paraglajdinga ne nose hrvatski nacionalni predznak, niti se te škole bave zaštitom i promicanjem hrvatskog identiteta i kulture, i stoga takvo izjašnjavanje nacionalne pripadnosti ''na papiru'', čak i kada bi se uzelo da ti obrasci nisu sastavljeni za potrebe ovoga postupka, nisu od utjecaja na drukčiju odluku.

17. Jednako tako, ni članstvo tužiteljice u ZHB Knjižnica i čitaonica “Tin Ujević”, gdje uostalom članarinu ne plaća redovito, nije ni kod suda stvorilo dostatno uvjerenje o ispunjavanju pretpostavki iz čl. 16. st. 2. ZHD-a.

18. Pravo vrijeme u kojem je tužiteljica mogla i trebala deklarirati pripadnost hrvatskom narodu u pravnom prometu osobito navođenjem te pripadnosti u pojedinim ispravama, bile su godine, pa i desetljeća, koja su prethodila podnošenju predmetnog zahtjeva. U tom smislu, izvođenje dokaza saslušanjem tužiteljice, kao izrazito motivirane za usvajanje njezinog zahtjeva, sud nije prihvatio. Tužiteljica je dostavila isprave s kojima raspolaže, a tijekom upravnog postupka izjašnjavala se o svim pitanjima koje smatra važnim te je davala izjave. Stoga nema izgleda da bi tužiteljičin iskaz kod ovoga suda, po svom sadržaju, mogao utjecati na drukčiju odluku, i stoga je sud taj dokazni prijedlog odbio, vodeći pritom računa i o načelu ekonomičnosti iz čl. 8. Zakona o upravnim sporovima (''Narodne novine'', broj: 36/24. - dalje: ZUS). Prema tom članku ZUS-a sud će upravni spor provesti brzo i bez odugovlačenja, uz izbjegavanje nepotrebnih radnji i troškova, onemogućit će zlouporabu prava stranaka i drugih sudionika u sporu te će odluku donijeti u razumnom roku.

19. Kod stjecanja hrvatskog državljanstva prema čl. 16. ZHD-a ključan je individualan pristup svakom predmetu. Pritom je dužnost tuženika prevenirati zloporabe pri pokušaju povlaštenog stjecanja hrvatskog državljanstva po ovoj osnovi, ali i da pretjeranim formalizmom ne uskrati strankama prava koja im pripadaju.

20. Prema ocjeni suda, tuženik je navedenu obvezu u konkretnom slučaju imao u vidu te je primjenjujući diskrecijsku ocjenu (što ograničava i sudski nadzor - čl. 4. st. 2. ZUS-a) i ocjenjući svaki dokaz zasebno i sve dokaze zajedno, pravilno utvrdio odlučne činjenice te je u konačnici donio odluku koju i sud prihvaća.

21. Zbog svega navedenoga te kako tužbeni navodi i isprave koje je tužiteljica dostavila tijekom postupka, nisu doveli u pitanje zakonitost osporenog rješenja, to je valjalo na temelju čl. 116. st. 1. i čl. 147. st. 1. ZUS-a odlučiti kao u izreci.

U Osijeku 17. travnja 2025.

Sudac:

Tomislav Artuković

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.

DNA:

1. Tužiteljici – po opun.,

2. Tuženiku.