REPUBLIKA HRVATSKA

Trgovački sud u Zagrebu

Zagreb, Trg J. F. Kennedyja 11

P-345/2022-34

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Zagrebu, po sucu Maji Hilje, u pravnoj stvari tužitelja UNIQA osiguranje d.d. Zagreb, Planinska 13 A, Zagreb, OIB:75665455333, kojeg zastupa punomoćnik Marko Rašica, odvjetnik u Odvjetničkom društvu RAŠICA & PARTNERI d.o.o., Đorđićeva 24, Zagreb, protiv tuženika CROATIA osiguranje d.d., Vatroslava Jagića 33, Zagreb, OIB: 26187994862, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 25. ožujka 2025. u prisutnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, s danom objave 17. travnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I/ Nalaže se tuženiku CROATIA osiguranje d.d., Vatroslava Jagića 33, Zagreb, OIB: 26187994862 isplatiti tužitelju UNIQA osiguranje d.d. Zagreb, Planinska 13 A, Zagreb, OIB:75665455333 iznos od 2.377,15 EUR sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 27. ožujka 2019. do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope Hrvatske narodne banke na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2024. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 (petnaest) dana.

II/ Odbija se, kao neosnovan, tužbeni zahtjev za isplatu zakonskih zateznih kamata na iznos od 2.377,15 EUR od 27. ožujka 2019. do isplate preko visine stope zatezne kamate dosuđene pod točkom I/ izreke.

III/ Nalaže se tuženiku nadoknaditi tužitelju troškove postupka u iznosu od 3.092,83 EUR sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 17. travnja 2025. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 (petnaest) dana.

IV/ Odbija se, kao neosnovan, zahtjev za naknadu parničnih troškova u iznosu od 375,00 EUR sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 17. travnja 2025. do isplate.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi podnesenoj 27. srpnja 2022. navodi da je 22. veljače 2019. u Dubrovniku tijekom noći, uslijed udara jakog vjetra, došlo do nošenja i padanja pijeska (šljunka) sa zgrade na adresi [adresa] (u zemljišnoj knjizi označene kao zgr. 955 u naravi stojna kuća, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]) na vozilo marke Opel Corsa reg. oznake [registarska oznaka] u vlasništvu društva UniCredit Leasing Croatia d.o.o., a kojom prilikom je nastala imovinska šteta na vozilu (koje je bilo uredno parkirano u neposrednoj blizini zgrade) u iznosu od 17.910,63 kn (2.377,15 EUR), a koju je tužitelj, kao osiguratelj po polici osiguranja automobilskog kaska broj 03- 0116657-01, isplatio vlasniku vozila temeljem prijave štete, izvida štete od 25. veljače 2019., računa društva Auto Dubrovnik d.o.o. i odluke o odštetnom zahtjevu od 26. ožujka 2019. S obzirom da je za opisani štetni događaj odgovoran osiguranik tuženika, tužitelj, temeljem čl. 963. i čl. 965. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22., 155/23. – dalje: ZOO) regresnu isplatu cjelokupno plaćenog iznosa potražuje od tuženika kao njegovog osiguratelja i to sa pripadajućim zateznim kamatama tekućim od 27. ožujka 2019. do isplate po stopi koja se primjenjuje na odnose proizašle iz trgovačkog ugovora.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu osporava nastanak štetnog događaja budući da isti tužitelj dokazuje potvrdom PP Dubrovnik iz čijeg sadržaja proizlazi da je sačinjena na osnovu iskaza ĐD, odnosno da djelatnici PP Dubrovnik nisu provodili očevid niti utvrđivali uzrok i dinamiku nastanka štetnog događaja. Ne osporava da je vozilo reg. oznake [registarska oznaka] bilo osigurano policom automobilskog kasko osiguranja kod tužitelja, međutim navodi da uz tužbu nije priložen objektivan dokaz koji bi upućivao na to gdje je vozilo bilo parkirano. Osporava odgovornost svog osiguranika za štetni događaj i pasivnu legitimaciju tuženika budući da je policom osiguranja broj [broj police osiguranja] osigurana odgovornost etažnih vlasnika prema trećim osobama i njihovim stvarima, a sastavni dio ugovora o osiguranju su Posebni uvjeti za kombinirano osiguranje stambenih zgrada prema čijem se čl. 56. st. 1. toč. 3. je ugovoreno da se osiguranje ne odnosi na štete koje pretrpe sami osiguranici, bračni drug osiguranika, djeca i druge osobe koje žive u zajedničkom kućanstvu ili ih je dužan uzdržavati iz posjeda i korištenja vlastitog stana ili poslovnog prostora, kao i štete čiji uzrok potječe iz zajedničkih dijelova nekretnine. Nadalje, čl. 56. st. 1. toč. 8. Posebnih uvjeta određeno je da se osiguranje ne odnosi na štete na tuđim stvarima koje je osiguranik uzeo u zakup, na poslugu, zajam ili ostavu. Osiguranik je u ovome slučaju etažni vlasnik i član njegova kućanstva te osoba koja koristi etažni dio, posredni posjednik stvari. Dodaje da je adresa prebivališta HD (za kojeg proizlazi da je bio korisnik leasinga temeljem ugovora sklopljenog sa UniCredit Leasing Croatia d.o.o.) [adresa] te on, stanujući na navedenoj adresi, koristi etažni dio vlasništva cijele nekretnine ili je član obitelji etažnog vlasnika. Stoga je kao takav isključen iz osiguranja za štetu, dok nije odlučno je li on vlasnik oštećene stvari ili istu koristi temeljem nekog ugovornog odnosa. Što se tiče odgovornosti osiguranika tuženika za štetni događaj, tuženik ističe da se tužitelj poziva na jaki vjetar koji je otpuhao sipki materijal s krova zgrade na vozilo osiguranika tužitelja, međutim tužitelj ne dokazuje da je tog dana bilo jakog vjetra. Stoga, ako je zaista bilo jakog vjetra, radilo bi se o višoj sili koju vlasnik zgrade nije bio u mogućnosti spriječiti, kao niti posljedice iste, a u predmetnom se slučaju radi o odgovornosti po načelu presumirane krivnje jer upravljanje stambenom zgradom ne predstavlja opasnu djelatnost. U održavanju zgrade, koja je sagrađena u skladu sa građevinskom dozvolom i koja je tehnički ispravna, nije bilo nikakvih propusta pa nema niti odgovornosti vlasnika zgrade za štetu. Naime, ako je građevinskim projektom predviđeno da se na krov zgrade postavi šljunak, vlasnik zgrade ne smije mijenjati elemente krova bez izmjene projekta.

3. Očitujući se na navode tuženika, tužitelj je u daljnjem tijeku postupka naveo da je vlasnik oštećenog vozila i osiguranik prema ugovoru o automobilskom kasku UniCredit Leasing Croatia d.o.o., a ne FD te je osigurnina isplaćena na račun osiguranika, odnosno vlasnika vozila. Vlasnik vozila nije osiguranik prema Polici osiguranja zgrade na adresi [adresa] niti je bračni drug osiguranika, dijete ili druga osoba koja sa osiguranikom živi u zajedničkom kućanstvu niti ga je osiguranik dužan uzdržavati. Nadalje, niti jedan od tuženikovih osiguranika (suvlasnika predmetne zgrade) nije u bilo kakvom ugovornom odnosu s osiguranikom tužitelja (UniCredit Leasing Croatia d.o.o.). Nadalje je naveo da jaki vjetar nije neuobičajen za područje grada Dubrovnika pa stoga smatra da je pogrešno viđenje tuženika da bi se isti mogao smatrati višom silom. Osim toga, navodi da je nebitno iz perspektive tužitelja kako je i zašto šljunak pao sa navedene zgrade jer je tuženik kao osiguratelj navedene zgrade dužan podmiriti štetu nastalu iz tog štetnog događaja. S tim u vezi navodi da je šljunak opasna stvar pa je odgovornost osiguranika tužitelja objektivna u smislu čl. 1045., 1063. i 1064. ZOO.

4. Tuženik je u daljnjem tijeku postupka učinio nespornim da je osiguratelj stambene zgrade na adresi [adresa], kao i visinu tužbenog zahtjeva.

5. Sud je tijekom postupka izvršio uvid u dokumentaciju u spisu te je saslušao svjedoke ĐD (list 101.-102. spisa), HD (list 108.-109. spisa), OD (list 123.-124. spisa) i ČD (list 138.-139. spisa). Ujedno je provedeno prometno vještačenje po stalnom sudskom vještaku dipl. ing. Berislavu Šimunoviću (list 149.-150., 166.-167. spisa).

6. Cijeneći provedene dokaze svaki zasebno i sve dokaze u njihovoj međusobnoj vezi, u skladu s odredbom čl. 8. Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'' broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. - odluka USRH, 84/08, 123/08., 57/11., 25/13., 28/13., 89/14. - odluka USRH i 70/19., 80/22., 114/22., 155/23. – dalje: ZPP), kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, ovaj sud je došao do uvjerenja da je tužbeni zahtjev djelomično osnovan.

7. Naime, predmet ovog spora predstavlja zahtjev tužitelja za regresnu isplatu iznosa od 2.377,15 EUR sa pripadajućim zateznim kamatama tekućim od 27. ožujka 2019. do isplate, a koji iznos je tužitelj kao kasko osiguratelj isplatio vlasniku vozila koje je oštećeno u događaju od 22. veljače 2019. za koje tužitelj smatra da je odgovoran osiguranik tuženika.

8. Između stranaka nije sporna aktivna legitimacija, odnosno nije sporno da je tužitelj osiguratelj po polici automobilskog kaska vozila reg. oznake [registarska oznaka] i da je UniCredit Leasing Croatia d.o.o. osiguranik po tom ugovoru. Nadalje nije sporna činjenica da je tuženik osiguratelj stambene zgrade na adresi [adresa]. Iz navedenog proizlazi njegova pasivna legitimacija u ovom sporu. Nije sporna niti visina tužbenog zahtjeva.

9. Među strankama je sporan nastanak štetnog događaja na način kako ga tužitelj opisuje u tužbi. Potom je sporno pitanje odgovornosti osiguranika tuženika, time i tuženika, za štetu za koju tužitelj navodi da je nastala na vozilu osiguranika tužitelja. Osim toga, sporno je pitanje isključenja iz odgovornosti naknade predmetne štete. Dakle, sporna je osnova tužbenog zahtjeva i pitanje tijeka utuženih kamata.

10. Uvidom u isprave u spisu, utvrđeno je:

- da je je MUP, PU dubrovačko-neretvanska, PP Dubrovnik potvrdom broj 511- 03-07-269/1-19 potvrdio da je prijaviteljica ĐD **.**.2019. prijavila oštećenje na osobnom vozilu reg. oznake [registarska oznaka] u vlasništvu HD, odnosno da je prijavila da je tijekom noći 22. veljače 2019. uslijed nevremena (jakog vjetra) došlo do oštećenja, kao i da su policijski službenici utvrdili da su na navedenom vozilu nastala oštećenja u vidu loma prednjeg i zadnjeg desnog bočnog stakla, oštećenja vjetrobranskog stakla u vidu napuknuća na nekoliko mjesta dimenzija 0,5x0,5 cm te ogrebotina laka na stražnjim desnim vratima (list 6. spisa)

- da su policijski službenici OD i ČD na mjesto događaja došli 23. veljače 2019. u 10:00 sati te obavili obavijesni razgovor sa vlasnikom vozila HD koji je naveo da je 22. veljače 2019. oko 17,00 sati uredno parkirao svoje vozilo reg. oznake [registarska oznaka] te da je uslijed vremenskih prilika (jak vjetar) došlo do nošenja i padanja pijeska sa krova zgrade, kojom prilikom su na vozilu nastala oštećenja koja su policijski službenici utvrdili vizualnim pregledom (list 98. spisa)

- da se na krovu stambene zgrade u [adresa] nalazio šljunak (list 22. spisa), koja činjenica među strankama nije sporna

- da je jedan od suvlasnika predmetne zgrade (vlasnik posebnog dijela – stana) LD (list 23.-30., 80.-82. spisa) te da FD ima prijavljeno prebivalište na adresi [adresa] od 9. srpnja 2003. u stanu čiji je stanodavac

LD (list 87. spisa)

- da je vozilo reg. oznake [registarska oznaka] u trenutku štetnog događaja bilo u vlasništvu UniCredit Leasing Croatia d.o.o., dok je korisnik leasinga bio FD (list 32.-33. spisa)

- da je navedeno vozilo bilo osigurano policom osiguranja od automobilskog kaska važećom od 28. lipnja 2018. do 28. lipnja 2019., a prema kojoj polici je ugovaratelj osiguranja FD, a osiguranik UniCredit Leasing Croatia d.o.o. (list 34. spisa)

- da je korisnik leasinga FD kao oštećenik dana 27. veljače 2019. prijavio štetu, a u prijavi je navedeno da je šteta nastala od materijala ostavljenog na krovu zgrade (list 44.-46. spisa)

- da je tuženik po prijavi štete sačinio izvid (list 47.-48. spisa) i da je Auto Dubrovnik d.d. društvu UniCredit Leasing Croatia d.o.o. izdao račun broj 573/01/8 od 25. ožujka 2019. za popravak navedenog vozila (list 49.-58. spisa) u iznosu od 17.910,63 kn bez PDV-a, koji račun je tužitelj platio vlasniku vozila temeljem Odluke o odštetnom zahtjevu od 26. ožujka 2019. (list 51. spisa) istog dana (list 52. spisa)

- da je tuženik otklonio naknadu štete povodom regresnog zahtjeva tužitelja u s obrazloženjem da se radi o šteti koju je pretrpio osiguranik, a koja je isključena iz osiguranja temeljem čl. 56. st. 3. Posebnih uvjeta za kombinirano osiguranje stambenih zgrada (list 53. -54. spisa), jer je uzrok štete izvanredni događaj – viša sila (list 55.-56. spisa) i jer se ne može nedvojbeno sa sigurnošću utvrditi sa koje je zgrade šljunak pao na oštećeno vozilo (list 57. -58. spisa)

- da je policom osiguranja broj [broj police osiguranja] ugovaratelj osiguranja i osiguranik Domouprava Dubrovnik d.o.o. ugovorila višegodišnje osiguranje prema podacima u Privitku police s početkom od 1. ožujka 2018. do 1. ožujka 2021. (list 68. -70. spisa), među ostalim i odgovornost etažnih vlasnika prema trećim osobama i njihovim stvarima iz posjedovanja i korištenja stambene zgrade, a na koju policu se primjenjuju Posebni uvjeti za kombinirano osiguranje stambenih zgrada (list 71.-79. spisa).

11. Svjedokinja ĐD, koja stanuje na adresi [adresa] u stanu koji je u vlasništvu njezinog supruga, navela je u odnosu na štetni događaj da se probudila da ide na posao te joj je pozvonio susjed koji joj je rekao da joj je auto stradalo od jakog nevremena. Izašla je na balkon, još je trajalo nevrijeme, te je navedeno fotografirala. Iskazala je da su na vozilu bila polomljena stakla, cjelokupni lim i to ne samo na njezinom autu, već i u ostalim autima u susjedstvu. Zvala je svog sina HD koji je bio vlasnik vozila, kontaktirala je i policiju koja je izašla na mjesto događaja i osiguranje s obzirom da je auto bio kasko osiguran. Pojasnila je da zgrada ima dva ulaza i da su se stanari njezinog ulaza dogovorili i obnovili polovicu krova, dok su na drugoj polovici krova izvođači radova ostavili materijal, odnosno šljunak. Ujedno je navela da su joj u Domoupravi objasnili da osobe koje žive u toj zgradi na osnovi osiguranja nemaju pravo na osiguranje imovine, već osobe koje tu ne žive. Navela je kako smatra da je uzrok štete na predmetnom automobilu bio taj što je zbog velikog nevremena šljunak koji je bio na krovu zgrade pao na automobil koji je popravljen u ovlaštenom servisu te je popravak podmirilo osiguranje.

12. Svjedok FD je naveo da je on vlasnik vozila reg. ozn. [registarska oznaka] te je potvrdio da je vjetar tijekom noći raznio pijesak-šljunak na njegovo vozilo, kao i druga vozila koja su bila parkirana pored njegovog vozila na istom parkingu, zbog čega je pretrpio štetu. Za štetni je događaj saznao ujutro kad je primijetio slomljeno bočno staklo vozača te je vidio štetu i na tuđim autima. Zaključio je da je to sve od tog pijeska nošenog vjetrom jer se to nije prvi put dogodilo i to jutro je još uvijek vjetar nosio dio pijeska sa kamenčićima. Zvao je predstavnika stanara u zgradi u kojoj živi, koji je također izišao i pogledao što se dogodilo. Sve se to dogodilo ispred zgrade [adresa] u kojoj žive njegovi roditelji, dok on stanuje u [adresa]. Dodao je su stanari izvršili pritisak na predstavnika stanara, obzirom da se ova šteta dogodila već drugi put, da se napravi sanacija krova te je nakon toga krov saniran i više nije bilo ovakvih problema. Također je naveo da je šljunak padao s krova koji originalno pripada zgradi. On se ustvari vjetrom odvajao od zgrade. Svjedok je ujedno naveo da su bili jaki udari bure.

13. Svjedok OD je naveo da je policijski službenik u PU dubrovačko- neretvanska, PP Dubrovnik, međutim zbog proteka vremena se ne sjeća detalja u vezi intervencije koja se odnosi na predmetni štetni događaj.

14. Svjedok ČD, u to vrijeme policijski službenik u PP Dubrovnik, iskazao je da je 22. veljače 2019. u Dubrovniku zbog jakog vjetra (bure) bilo oko 30 intervencija. Naveo je da je u gradu bio kaos, da su zaprimili jako veliki broj dojava i poziva građana o oštećenjima pokretnih i nepokretnih stvari i da su izašli na lice mjesta u odnosu na prvih nekoliko poziva, utvrđivali činjenice i o tome sastavljali službene bilješke, dok kasnije više nisu stizali zbog količine posla. Sjeća se da je bio na lokaciji [adresa] gdje se nalazi zgrada na dva kata, a ispred zgrade gusto parkirana vozila i sjeća se da je tu bilo nekog problema sa pijeskom sa krova. S obzirom na protek vremena ne sjeća se više detalja. Nakon što mu je predočena službena bilješka na listu 98. spisa potvrdio je da se radi o službenoj bilješci koju je sastavio njegov kolega OD u vezi izvršene intervencije te se na istoj nalazi i potpis svjedoka. Pojasnio je da su oni tom prilikom samo popisali oštećenja, dok fotografiranja nisu vršena. Dodao je da je jaki vjetar puhao od ranog jutra, ali u naletima te u vrijeme kad su oni bili na mjestu događaja vjetar nije puhao.

15. Sud je povjerovao iskazima saslušanih svjedoka ĐD i HD u dijelu u kojem su suglasno iskazivali o okolnostima nastanka štetnog događaja, a budući da je sud ocijenio da su iskazivali uvjerljivo, iskreno, životno logično i međusobno dosljedno te budući da u tom dijelu njihovi iskazi nisu u suprotnosti sa materijalnim dokazima u spisu niti sa iskazom svjedoka ČD. Međutim, sud nije prihvatio njihov iskaz u dijelu u kojem su naveli da je FD u trenutku štetnog događaja bio vlasnik vozila reg. oznake [registarska oznaka] budući da iz materijalnih dokaza u spisu proizlazi da je vlasnik vozila bilo društvo UniCredit Leasing Croatia d.o.o., ujedno osiguranik po polici kasko osiguranja, dok je svjedok FD bio korisnik kredita i ugovaratelj osiguranja. Iskaz svjedoka ČD sud je u cijelosti prihvatio budući da je svjedok o okolnostima predmetnog slučaja iskazivao iskreno, logično, uvjerljivo i sukladno utvrđenjima iz službene bilješke koju je potpisao nakon intervencije. Iskaz svjedoka OD sud nije cijenio s obzirom da se svjedok ne sjeća predmetne intervencije.

17. Na okolnost dinamike nastanka štetnog događaja provedeno je prometno vještačenje po stalnom sudskom vještaku dipl. ing. Berislavu Šimunoviću koji je sudu dostavio pisani nalaz i mišljenje 12. siječnja 2025. te je isti usmeno dao na ročištu 25. ožujka 2025. (čl. 260. st. 1. ZPP).

18. Iz pisanog nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da su u predmetnom štetnom događaju na vozilu osiguranika tužitelja, prema izvidu štete broj ST03-1202/19 NI1 i fotografijama snimljenim prilikom izvida, nastala oštećenja / dijelovi za zamjenu: vjetrobransko staklo, set ljepila za vjetrobransko staklo, staklo vrata prednjih desnih, obloga vrata prednjih desnih, staklo vrata stražnjih desnih, staklo vrata stražnjih desnih-stražnje, odstojnik desni, natpis "Corsa", dodatno stop svjetlo i stražnje svjetlo vanjsko desno. Prema nalazu vještaka, iz dokumentacije i iskaza svjedoka u spisu proizlazi da je u periodu od 22. veljače 2019. god. oko 17:00 sati do 23. veljače 2019. oko 07:00 sati, uslijed vremenskih neprilika (jakih udara vjetra / bure) došlo do nošenja pijeska (šljunka) koji je oštetio parkirano vozilo osiguranika tužitelja, a koji pijesak (šljunak) je dospio s krova zgrade. Mišljenje je vještaka da je u ovom štetnom događaju, dok je vozilo osiguranika tužitelja bilo parkirano u [adresa], u periodu između 17:00 sati 22. veljače 2019. i 07:00 sati 23. veljače 2019. uslijed jakih udara vjetra (bure) došlo do nošenja pijeska (šljunka) s krova zgrade koji je oštetio parkirano vozilo osiguranika tužitelja.

19. Usmeno dajući nalaz i mišljenje, vještak je pojasnio da je na temelju cjelokupnog stanja spisa došao do zaključka da je do štetnog događaja došlo na način kako je to opisano u tužbi. Naveo je da nije imao podatke Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) o vremenskim prilikama na dan štetnog događaja, ali iz stanja spisa proizlazi da je tog dana uslijed vremenskih nepogoda bilo više štetnih događaja u Dubrovniku. Naveo je da, čak i da je imao podatke DHMZ o brzini vjetra, to ne bi bilo realno stanje budući da bi to pokazivalo samo brzinu vjetra na mjernoj stanici, dok je na mjestu štetnog događaja udar bure mogao biti jači nego što je izmjeren.

20. Suprotno tvrdnjama tuženika, stav je suda da prometno vještačenje predstavlja adekvatno dokazno sredstvo za dokazivanje dinamike nastanka predmetnog štetnog događaja. Sud je nalaz i mišljenje sudskog vještaka ocijenio kao stručan, objektivno provjerljiv, jasan, logičan i argumentiran pa ga je kao takvog u cijelosti prihvatio.

21. Na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sud je utvrdio slijedeće pravno relevantne činjenice. U noći 22. veljače 2019. i idućeg dana na području grada Dubrovnika puhala je jaka bura te je 23. veljače 2019. bilo više intervencija policijskih službenika zbog štetnih događaja izazvanih vremenskim neprilikama. Sa krova zgrade u [adresa] i 37, na dijelu kojeg se nalazio šljunak (pijesak), došlo je uslijed udara vjetra do rasipanja tog materijala, odnosno do padanja šljunka sa zgrade na vozila koja su bila parkirana u neposrednoj blizini zgrade, a među kojima je i vozilo koje je u tom trenutku bilo u vlasništvu UniCredit Leasing Croatia d.o.o. te osigurano policom automobilskog kaska kod tužitelja. S obzirom da je korisnik leasinga FD prijavio štetu nastalu na vozilu u predmetnom štetnom događaju, istu je tužitelj, kao kasko osiguratelj, podmirio vlasniku vozila po izvršenom popravku vozila, u utuženom iznosu.

21.1. Prema uvjerenju suda, tuženik nije s uspjehom dokazao da bi predmetni štetni događaj bio izazvan višom silom. Naime, budući da jaki udari bure na području grada Dubrovnika u zimskom periodu nisu iznimka, a općepoznati su razmjeri takvih udara i štete koje istima mogu biti izazvane, ne može se govoriti o tome da se radilo o događaju koji se nije mogao unaprijed predvidjeti, izbjeći ili otkloniti, a osobito kada se uzmu u obzir iskazi svjedoka ĐD i HD da je ovo već drugi ovakav događaj koji je uzrokovan šljunkom sa krova zgrade, da je ranije saniran dio zgrade i da je po ovom štetnom događaju izvršena sanacija i ovog dijela.

21.2. Upraviteljeva je dužnost brinuti o zajedničkim dijelovima zgrade, a tu spada krov i sve što se na njemu nalazi prema odredbama Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12., 94/17. - službeni pročišćeni tekst, 152/14., 81/15. - službeni pročišćeni tekst). Za štete nastale prema trećim osobama i njihovim stvarima upravitelj je u ime suvlasnika ugovorio osiguranje odgovornosti etažnih vlasnika.

22. Kako se u konkretnom slučaju radi o šteti nastaloj na vozilu u vlasništvu UniCredit Leasing Croatia d.o.o., neodlučna je okolnost što FD, koji je bio korisnik leasinga u tom trenutku, na adresi [adresa] ima prijavljeno prebivalište (mada ne stanuje na toj adresi, nego na adresi [adresa]) jer se na konkretan slučaj ne može primijeniti isključenje odgovornosti iz čl. 56. Posebnih uvjeta za kombinirano osiguranje stambenih zgrada.

22.1. Naime, da bi bilo mjesta primjeni čl. 56. toč. 3. Posebnih uvjeta, moralo bi se raditi o šteti koju je pretrpio sam osiguranik, bračni drug osiguranika, djeca i druge osobe koje s njim žive u zajedničkom kućanstvu ili ih je dužan uzdržavati iz posjeda i korištenja vlastitog stana ili poslovnog prostora, kao i štete čiji uzrok potječe iz zajedničkih dijelova nekretnine. U konkretnom je slučaju Domouprava Dubrovnik d.o.o. osiguranik, odnosno, kako se radi o upravitelju stambene zgrade, to su u širem smislu svi suvlasnici zgrade. Nedvojbeno je da štetu iz ovog štetnog događaja nije pretrpio FD, već je ista nastala vlasniku vozila (UniCredit Leasing Croatia d.o.o.). Samim time, nema mjesta primjeni čl. 56. st. 3. Posebnih uvjeta na konkretan slučaj.

22.2. Nadalje, da bi bilo mjesta primjeni čl. 56. toč. 8. Posebnih uvjeta, moralo bi se raditi o šteti na tuđim stvarima koje je osiguranik uzeo u zakup, na poslugu, najam ili ostavu. U konkretnom se slučaju ne radi o takvoj situaciji jer FD, koji je bio korisnik leasinga, nije osiguranik po polici osiguranja br. [broj police osiguranja].

23. S obzirom na prednja utvrđenja i zaključke, sud je ocijenio da je tuženik kao osiguratelj etažnih vlasnika odgovoran za štetu koja je nastala na vozilu osiguranika tužitelja u ovom štetnom događaju. Naime, sud smatra nedvojbeno utvrđenim da je uzrok štetnog događaja padanje šljunka (pijeska) sa krova zgrade uslijed jakog udara vjetra, odnosno da se radi o događaju za koji su odgovorni suvlasnici zgrade budući da nisu poduzeli sve potrebne radnje i mjere da do ovakvih događaja ne bi dolazilo, unatoč tome što im je od ranije bilo poznato da takva opasnost postoji. Tuženik kao osiguratelj suvlasnika zgrade nije dokazao suprotno. Prema tome, bilo da se radi o odgovornosti po kriteriju krivnje ili po kriteriju uzročnosti (ukoliko se smatra da je šljunak koji nošen vjetrom pada s krova opasna stvar), ispunjenje su pretpostavke odgovornosti tuženika za štetu u skladu s čl. 1045.-1046. ZOO odnosno čl. 1063. - 1064. ZOO.

24. Budući da isplatom naknade iz osiguranja prelaze na osiguratelja, po samom zakonu, do visine isplaćene naknade, sva osiguranikova prava prema osobi koja je po bilo kojoj osnovi odgovorna za štetu (čl. 963. st. 1. ZOO), osnovano tužitelj potražuje od tuženika isplatu utuženog iznosa i to sa pripadajućim zateznim kamatama tekućim od 27. ožujka 2019. do isplate (čl. 1089. i čl. 29. st. 1. ZOO), po stopi zatezne kamate koja je mjerodavna za ostale odnose (čl. 29. st. 2. ZOO) budući da se u konkretnom slučaju radi o izvanugovornom odnosu naknade štete, a ne na odnosu koji je proizašao iz trgovačkog ugovora sklopljenog između stranaka.

25. Slijedom navedenog, valjalo je obvezati tuženika na isplatu iznosa od 2.377,15 EUR sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 27. ožujka 2019. do isplate po stopi koja se primjenjuje na ostale odnose, a preko te stope zatezne kamate tužbeni zahtjev odbiti kao neosnovan.

26. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbama čl. 151. st. 1., čl. 151. st. 5. i čl. 155. ZPP. Naime, s obzirom da je tužitelj u sporu uspio u cijelosti u odnosu na osnovu te u cijelosti s obzirom na visinu i tijek zateznih kamata, dok nije uspio samo u razmjerno neznatnom dijelu koji se odnosi na visinu stope zatezne kamate, a radi čega nisu nastali posebni troškovi, to je tuženik dužan tužitelju nadoknaditi troškove postupka koji su mu nastali i koji su bili potrebni za vođenje spora u cijelosti.

27. Tužitelju su priznati troškovi sastava tužbe u iznosu od 200,00 EUR prema Tbr. 7. toč. 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/23.), troškovi sastava podnesaka od 8. ožujka 2023. i 17. siječnja 2025. u iznosima od po 200,00 EUR za svaki podnesak prema Tbr. 8. Toč. 1. Tarife, podneska od 18. veljače 2025. u iznosu od 100,00 EUR prema Tbr. 8. toč. 3. Tarife i podneska od 13. prosinca 2025. u iznosu od 50,00 EUR prema Tbr. 8. toč. 4. Tarife te troškovi zastupanja na ročištima 24. travnja 2023., 16. svibnja 2023., 4. prosinca 2023., 2. svibnja 2024., 30. rujna 2024. i 25. ožujka 2025. u iznosima od po 200,00 EUR za svako ročište prema Tbr. 9. toč. 1. Tarife i na ročištima 30. kolovoza 2023. i 25. rujna 2023. u iznosima od po 50,00 EUR za svako prema Tbr. 9. toč. 5. Tarife. Navedeno uvećano za PDV po stopi od 25%, troškove vještačenja u iznosu od 300,00 EUR (list 146. spisa) i troškove sudskih pristojbi za tužbu u iznosu od 35,11 EUR prema Tbr. 1. st. 1. Uredbe o tarifi sudskih pristojbi ("Narodne novine" broj 37/23.) i čl. 7. st. 1. Zakona o sudskim pristojbama ("Narodne novine" broj 118/18., 51/23.) te sudske pristojbe za presudu u iznosu od 70,22 EUR prema Tbr. 2. st. 1. Uredbe o tarifi sudskih pristojbi ukupno iznosi 3.092,83 EUR.

28. Nisu mu priznati troškovi zastupanja na ročištima koja su održana zamolbenim putem preko Trgovačkog suda u Dubrovniku pod brojem Pom-4/2023 30. rujna 2023. i 25. kolovoza 2023. preko iznosa od 50,00 EUR za svako ročište do zatraženog iznosa od 200,00 EUR za svako ročište, sve uvećano za PDV jer se na tim ročištima nisu izvodili dokazi, već su ročišta odgođena jer na ista nije pristupio svjedok.

29. Odluka o zateznim kamatama na dosuđene parnične troškove temelji se na odredbama čl. 151. st. 3. ZPP i čl. 29. st. 2. ZPP.

30. Obzirom na izloženo, riješeno je kao pod točkama III. i IV. izreke ove presude.

U Zagrebu 17. travnja 2025.

SUDAC

Maja Hilje

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske u roku 15 (petnaest) dana od dana kada se smatra da joj je dostava presude obavljena, odnosno od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje (za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje) odnosno od dana dostave prijepisa presude (za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje). Žalba se podnosi putem ovog suda.

Presuda kojom se završava postupak u sporovima male vrijednosti može se pobijati samo zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP osim zbog povrede iz čl. 354. st. 2. toč. 3. ZPP (čl. 467. st. 1. ZPP).