Republika Hrvatska
Županijski sud u Osijeku
Osijek, Europska avenija 7
Poslovni broj Gž-1632/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Osijeku po sucu pojedincu mr. sc. Krunoslavu Baranu, u pravnoj stvari tužitelja ZI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Marinu Kuvaču, odvjetniku u Rijeci, protiv I-tuženika II iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćnici Anamariji Kvaternik, odvjetnici iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Vladimir Kvaternik i mr.sc. Anamarija Kvaternik, Rijeka, II-tuženika ŽI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], III-tuženika PI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], IV-tuženika UI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], V-tuženice JI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], VI-tuženice AI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], VII-tuženika DI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], VIII-tuženice EI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], IX-tuženice MI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], tuženici od IV-IX zastupani po punomoćnici Anamariji Kvaternik, odvjetnici iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Vladimir Kvaternik i mr.sc. Anamarija Kvaternik, Rijeka, X-tuženika ĆI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], XI-tuženice FI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], XII-tuženice HI i [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i XIII-tuženika SI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], tuženici od X-XIII kao zakonski nasljednici iza pok. GI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi osporavanja valjanosti oporuke, rješavajući žalbu tužitelja protiv rješenja Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Malom Lošinju, od 22. prosinca 2023. poslovni broj P-196/2023-21, 17. travnja 2025.,
r i j e š i o j e
Žalba tužitelja se odbija kao neosnovana, te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Malom Lošinju od 22. prosinca 2023. poslovni broj P-196/2023-21.
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem suda prvog stupnja odlučeno je:
„I. Ocjena je suca da ovdje tužitelj nema raspravnu/parničnu sposobnost, stoga se neće provoditi njegovo saslušanje kao stranke u ovom parničnom postupku.
II. Po pravomoćnosti ovog rješenja pozvat će se Hrvatski zavod za socijalni rad postaviti skrbnika tužitelju.“
2. Protiv predmetnog rješenja tužitelj je podnio pravovremenu zbog svih žalbenih razloga. U žalbi u bitnome navodi kako je pobijano rješenje neosnovano i da institut raspravne sposobnosti nije obuhvaćen odredbom čl. 82. Zakona o parničnom postupku ( Narodne novine broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08 i 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP). Ističe kako tužitelju nije nikakvim aktom nadležnog tijela oduzeta niti ograničena poslovna ili parnična sposobnost, pa je isti parnično sposoban. Navodi kako se o lišenju poslovne sposobnosti provodi poseban izvanparnični postupak pa tek ukoliko nadležni sud donese rješenje o lišenju poslovne sposobnosti, Hrvatski zavod za socijalni rad rješenjem stavlja osobu pod skrbništvo i imenuje joj skrbnika, a što nije slučaj u ovoj pravnoj stvari. Ističe kako oduzimanje poslovne sposobnosti dovodi do miješanja u privatni život određene osobe. Predlaže poništiti pobijano rješenje uz naknadu troškova žalbe tužitelju. Tužitelj traži trošak žalbe u iznosu od 625,00 Eur-a uvećano za sudsku pristojbu na žalbu.
3. Odgovor na žalbu nije podnesen.
4. Žalba nije osnovana.
5. Ispitujući pobijano rješenje suda prvog stupnja na temelju odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a, u granicama dopuštenih žalbenih razloga, pazeći pritom po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a, kao i na pravilnu primjenu materijalnog prava, ovaj sud je utvrdio da je odluka suda prvog stupnja pravilna i zakonita.
6. Iz sadržaja pobijanog rješenja je razvidno da je sud prvog stupnja ocijenio da tužitelj nema parničnu sposobnost, te da će pozvati Hrvatski zavod za socijalni rad da tužitelju postavi skrbnika.
7. Prema odredbi čl. 77. st. 1. ZPP-a, stanka u postupku može biti svaka fizička i pravna osoba. Kada je stranka fizička osoba, onda stranačku sposobnost stječe rođenjem, a gubi smrću. Stranačka sposobnost tužitelja predstavlja procesnu pretpostavku za vođenje parnice.
8. Po čl. 82. ZPP-a u parničnom postupku sud po službenoj dužnosti u tijeku cijelog postupka pazi može li osoba koja se pojavljuje kao stranka biti stranka u postupku i je li parnično sposobna, zastupa li parnično nesposobnu stranku njen zakonski zastupnik i ima li on posebno ovlaštenje kad je ono potrebno. Po čl. 80. istog Zakona stranku koja nema parničnu sposobnost zastupa zakonski zastupnik, a čl. 83. propisano je postupanje suda prvog stupnja kada je upitna poslovna sposobnost stranke. Naime, ako sud tijekom postupka posumnja da stranka nije sposobna sama se brinuti o svojim pravima i interesima i da bi je zbog toga trebalo lišiti poslovne sposobnosti i imenovati joj skrbnika, izvijestit će o tome centar za socijalnu skrb radi pokretanja postupka. Sud će prekinuti postupak dok se ne provede postupak lišenja poslovne sposobnosti i imenuje skrbnik, odnosno dok ga centar za socijalnu skrb ne obavijesti o obustavi tog postupka.
9. Ujedno je odredbom čl. 496. st. 1. Obiteljskog zakona (Narodne novine, broj 103/15, 98/19 i 47/20, dalje: ObZ) propisano da postupak radi lišenja poslovne sposobnosti može pokrenuti sud po službenoj dužnosti, centar za socijalnu skrb, bračni drug osobe prema kojoj se provodi postupak, njezini krvni srodnici u ravnoj lozi, a u pobočnoj lozi do drugog stupnja.
10. Suprotno tvrdnji tužitelja, sud prvog stupnja je pravilno postupio kada je u slučaju sumnje da tužitelj nije sposoban sam se brinuti za svoja prava i interese, odlučio o tome izvijestiti Hrvatski zavod za socijalni rad radi pokretanja postupka ocjene poslovne sposobnosti tužitelja i eventualnog postavljanja skrbnika tužitelju.
11. Točni su navodi tužitelja kako postupak lišavanja poslovne sposobnosti ulazi u sferu poštivanja privatnog života koji propisuje čl. 8. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda koja se kao Međunarodni ugovor primjenjuje u Republici Hrvatskoj od 5. studenog 1997. (Narodne novine - Međunarodni ugovori, broj 18/97, 6/99 - pročišćeni tekst, 8/99, 14/02, 1/06 i 2/10). Naime, prema čl. 141. Konvencije, lišavanje osobe poslovne sposobnosti, bilo potpuno ili djelomično, predstavlja miješanje države u privatni život pojedinca budući da osoba lišena poslovne sposobnosti u potpunosti gubi ili se ograničava njezina mogućnost da svojim postupcima, izjavama ili radnjama proizvodi pravne učinke. U konkretnom slučaju sud prvog stupnja nije tužitelja lišio poslovne i stranačke sposobnosti, nego je posumnjao u sposobnost tužitelja da se brine o svojim pravima i interesima i sukladno zakonskoj obvezi iz čl. 82. ZPP-a, pozvao nadležno tijelo da pokrene postupak ocjene poslovne sposobnosti tužitelja.
12. Slijedom navedenog, kako žalbeni navodi tužitelja nisu doveli u sumnju pravilnost i zakonitost pobijane odluke, to je valjalo na temelju odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP-a odbiti žalbu, kao neosnovanu i potvrditi rješenje suda prvog stupnja.
Osijek, 17. travnja 2025.
Sudac
mr. sc. Krunoslav Baran
