Republika Hrvatska

Županijski sud u Osijeku

Europska avenija 7

Poslovni broj Gž-1990/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Osijeku, u vijeću sastavljenom od sudaca Katice Krajnović, kao predsjednika vijeća, te sudaca Branke Guljaš, kao suca izvjestitelja i Berislava Babića, kao člana vijeća, u građansko pravnoj stvari tužiteljice CGĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Zoran Antunović odvjetnik iz Makarske, protiv tuženika CG, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koga zastupa punomoćnik Slavko Pavlović Lučić-odvjetnik iz Makarske, radi uznemiravanja, rješavajući žalbu tužiteljice protiv presude Općinskog suda u Makarskoj, Stalne službe u Imotskom od 6. studenog 2024., poslovni broj P-734/2022-17, u sjednici vijeća održanoj 17. travnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

Žalba se odbija kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Makarskoj, Stalne službe u Imotskom od 6. studenog 2024., poslovni broj P- 734/2022-17.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja presuđeno je:

"I.

Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:

1.Utvrđuje se da je tuženik CG, [adresa] smetao tužiteljicu u izvršavanju njenih vlasničkih prava na dijelu čest. zgr. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] KO [katastarska općina], površine 9 m2, pobliže prikazanom i označenom slovima A-B-C-D-A na Skici stalnog sudskog vještaka za geodeziju Perice Puljića , dipl. ing. od 16. studenog 2016. godine, kao sastavnom dijelu ove presude, na način da je na tom dijelu navedene nekretnine izgradio betonsku terasu, pa se nalaže tuženiku da odmah, a najkasnije u roku od 15 dana o svom trošku uspostavi stanje kakvo je bilo i prije uznemiravanja na način da ukloni navedenu betonsku terasu, te mu se zabranjuje svako takvo i slično buduće uznemiravanje.

2.Nalaže se tuženiku da tužiteljici naknadi trošak postupka zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od dana presuđenja, pa sve do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Evropska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, u roku 8 dana.

II. Nalaže se tužiteljici da u roku od 15 dana naknaditi trošak tuženiku u iznosu od 1.530,00 EUR sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od dana presuđenja (06. 11.2024 godine), pa sve do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Evropska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, u roku 8 dana."

2. Ovu presudu pravovremeno podnesenom žalbom pobija tužiteljica iz razloga označenih u čl. 353. st. 1. toč. 1., 2. i 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23. dalje: ZPP), kao i u odluci o parničnom trošku, s prijedlogom da se preinači i tužbeni zahtjev prihvati ili da se ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba nije osnovana.

5. Presuda suda prvog stupnja nema nedostataka zbog kojih se ne bi mogla ispitati, a na koje se ukazuje u izjavljenoj žalbi, tako da nije osnovan žalbeni razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a, a ne postoje ni druge bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti sukladno odredbi čl. 365. st. 2. ZPP-a.

6. Nije osnovan niti žalbeni razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u svezi sa čl. 8. ZPP-a jer je prvostupanjski sud o tome koje će činjenice uzeti kao dokazane odlučio na temelju savjesne ocjene izvedenih dokaza.

7. Neosnovano se u izjavljenoj žalbi navodi i da je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u svezi sa čl. 299. ZPP-a.

7.1. Naime, sve činjenice od značaja za odluku o osnovanosti tužbenog zahtjeva podnesenog radi zaštite od uznemiravanja utvrđene su na temelju dokaza predloženih u tužbi, odgovoru na tužbu i pripremnom ročištu, a iz utvrđenih činjenica opravdano se moglo zaključiti da se tužiteljica prešutno suglasila sa izvedenim radovima.

7.2. Iz odgovora na tužbu pak proizlazi da je tuženik isticao da se za života otac tužiteljice FG nikada nije protivio toj gradnji, da između njih nije bilo spora glede vlasništva i međusobnih granica, te da je brat tužiteljice LG bio nazočan gradnji i da nije imao nikakvih primjedbi, te da su zajednički dogovorili da se ljetna kuhinja može nasloniti na njegov južni zid, iz čega proizlazi da je isticao činjenice koje ukazuju na to da nije bilo neovlaštenog uznemiravanja.

8. Predmet spora je zahtjev tužiteljice da se utvrdi da je tuženik smetao tužitelju u izvršavanju njenih vlasničkih prava na dijelu čest. zgr. [katastarska čestica] upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], na način da je na dijelu predmetne nekretnine površine 9 m2 označenom slovima A-B-C-D-A na skici stalnog sudskog vještaka izgradio betonsku terasu, te da se naloži tuženiku da o svom trošku uspostavi stanje kakvo je bilo i prije uznemiravanja tako da ukloni navedenu betonsku terasu, te da mu se zabrani svako takvo i slično buduće uznemiravanje.

9. Među strankama nije sporno da je tužiteljica bila suvlasnica zajedno sa svojim ocem FG čest. zgr. [katastarska čestica] u površini od 305 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te da je tuženik na dijelu navedene čestice izgradio betonsku stazu površine 9 m2 pobliže prikazanu i označenu slovima A-B-C-D-A na Skici stalnog sudskog vještaka za geodeziju od 16. studenog 2016. kojom je natkrio dio tužiteljicine čest. zgr. [katastarska čestica] k.o.o. [adresa].

10. Odredbom čl. 167. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17. – dalje ZVDSP) propisano je da ako treća osoba bespravno uznemirava vlasnika na drugi način, a ne oduzimanjem stvari vlasnik može i putem suda zahtijevati da to uznemiravanje prestane, a odredbom st. 2. istoga čl. ZVDSP-a da bi u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom vlasnik ostvario svoje pravo iz st. 1. toga članka, vlasnik mora dokazati da je stvar njegovo vlasništvo i da ga druga osoba uznemirava u izvršavanju njegovih ovlasti u pogledu te stvari, a ako ta osoba tvrdi da ima pravo poduzimati ono što uznemirava vlasnika stvari, na njoj je da to dokaže.

11. Tužiteljica u provedenom postupku nije dokazala da je tuženik bespravno uznemiravao tužiteljicu izgradnjom betonske terase.

12. Tuženik je pak i po mišljenju ovog suda dokazao suprotno, da je imao suglasnost za poduzimanje radova odnosno izgradnju betonske terase iznad čest. zgr. [katastarska čestica] u vlasništvu tužiteljice i da nije bilo bespravnog uznemiravanja.

12.1. Naime, na temelju iskaza saslušanih svjedoka SG i RG utvrđeno je da je 2002. sredinom kolovoza došlo do razgovora između tuženika i tužiteljicinog oca i brata i da su se dogovorili da tuženik skloni ciglu sa nadstrešnice i izlije nad tim prostorom koji sad koristi tužiteljica betonsku terasu u širini postojećeg crijepa nad nadstrešnicom, da su se tužiteljica i njezina majka u vrijeme tog razgovora nalazile nešto niže u dvorištu i da su mogle čuti sadržaj toga razgovora, da su u vrijeme izgradnje terase bili prisutni tužiteljicin otac i brat, da je tužiteljica nakon izgradnje terase često dolazila na svoju nekretninu, da su odnosi između stranaka bili dobri, te da su se tek u zadnje vrijeme poremetili.

12.2. Na temelju iskaza svjedoka JG utvrđeno je da je navedeni svjedok na ovoj betonskoj terasi po nalogu tužiteljice 2007. izgradio jedan zidić, a što je potvrdio i tuženik, jer je postojala opasnost da vozila koja su se parkirala na spornu površinu upadnu u tužiteljicino dvorište.

13. Iz izloženog proizlazi da je otac tužiteljice kao jedan od suvlasnika čest. zgr. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] dao tuženiku suglasnost za poduzimanje radova koje je tuženik poduzeo nad dijelom predmetne nekretnine, dok je tužiteljica iako nije pregovarala s tuženikom svojim ponašanjem izrazila volju da pristaje na postojeće stanje odnosno dala svoju suglasnost za izgradnju predmetne terase s obzirom da je terasa izgrađena 2002., a tužba za zaštitu od uznemiravanja podnesena tek 2014. iako je u tom razdoblju od 12 godina tužiteljica često dolazila na svoju nekretninu, te 2007. dala i nalog da se na postojećoj terasi izgradi zid.

13.1. Naime, odredbom čl. 249. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22.) propisano je da se volja za sklapanje ugovora može izjaviti riječima, uobičajenim znakovima ili drugim ponašanjem iz kojega se sa sigurnošću može zaključiti o njezinu postojanju, sadržaju i identitetu davatelja izjave.

13.2. Iz utvrđenog ponašanja tužiteljice se pak sa sigurnošću može zaključiti da je pristala na izvedene radove.

14. Kako u provedenom postupku nije dokazano da je tuženik izgradnjom betonske terase bespravno uznemiravao tužiteljicu, to je iz navedenih razloga s pravom prvostupanjski sud odbio tužbeni zahtjev.

15. Odluka o parničnom trošku u skladu je s odredbom čl. 154. st. 1. i 155. st. 1. ZPP-a.

16. Dakle, s obzirom na izloženo odlučeno je kao u izreci (čl. 368. st. 1. ZPP-a).

Osijek, 17. travnja 2025.

Predsjednik vijeća

Katica Krajnović