Republika Hrvatska

Županijski sud u Osijeku

Osijek, Europska avenija 7

Poslovni broj  Gž-135/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Osijeku u vijeću sastavljenom od sutkinje Vesne Bjelousov predsjednice vijeća, te suca izvjestitelja i člana vijeća mr. sc. Krunoslava Barana i sutkinje Ljiljane Banac članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja ZĆ iz [adresa], UĆ [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćnici Natalii Marević-Grgurić, odvjetnici u Delnicama, protiv tuženika HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o., Elektroprimorje Rijeka, Viktora Cara Emina 2, OIB:46830600751, radi predaje u posjed i isplate, rješavajući po žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Delnicama, od 30. rujna 2024. poslovni broj: P-795/2020-49, na sjednici vijeća održanoj 17. travnja 2025.

r i j e š i o  j e

I. Žalba tuženika se prihvaća kao osnovana te se ukida presuda Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Delnicama, od 30. rujna 2024. poslovni broj: P-795/2020-49 pa se predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

II. O troškovima žalbenog postupka sud će odlučiti u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom suda prvog stupnja suđeno je:

"I. Nalaže se tuženiku da tužitelju preda u posjed dio nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] upisanu u zemljišne knjige Općinskog suda u Rijeci, Zemljišnoknjižni odjel Delnice, zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u naravi oranica u Zastava površine 59 čhv, označen rozim slovnim oznakama A-B-C-D-E-F-G i ispunom roze boje prema nalazu i mišljenju vještaka geodeta FĆ iz [adresa], broj elaborata: 214-147, broj upisnika: 1146/2021 od dana 31. siječnja 2022. godine, u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku da tužitelju isplati novčani iznos na ime naknade za korištenje tuđeg zemljišta za period od 19. lipnja 2015.godine do 19. lipnja 2020.godine u ukupnom iznosu od 1.628,10 eura sa zakonskom zateznom kamatom po stopi sukladno čl.29.ZOO-a koja kamata teče od dana dospijeća svakog pojedinačnog iznosa naknade koji dospijeva 15-tog u mjesecu za tekući mjesec pa do isplate, i to kamatu kako slijedi:

- za mjesec lipanj 2015.godine na iznos od 16,80 eura, - za mjesec srpanj 2015.godine na iznos od 26,31 eura, - za mjesec kolovoz 2015.godine na iznos od 26,31 eura, - za mjesec rujan 2015.godine na iznos od 26,31 eura, - za mjesec listopad 2015.godine na iznos od 26,58 eura, - za mjesec studeni 2015.godine na iznos od 26,58 eura, - za mjesec prosinac 2015.godine na iznos od 26,58 eura, - za mjesec siječanj 2016.godine na iznos od 26,60 eura, - za mjesec veljaču 2016.godine na iznos od 26,60 eura, - za mjesec ožujak 2016.godine na iznos od 26,60 eura, - za mjesec travanj 2016.godine na iznos od 26,68 eura, - za mjesec svibanj 2016.godine na iznos od 26,68 eura, - za mjesec lipanj 2016.godine na iznos od 26,68 eura, - za mjesec srpanj 2016.godine na iznos od 25,94 eura, - za mjesec kolovoz 2016.godine na iznos od 25,94 eura, - za mjesec rujan 2016.godine na iznos od 25,94 eura, - za mjesec listopad 2016.godine na iznos od 26,08 eura, - za mjesec studeni 2016.godine na iznos od 26,08 eura, - za mjesec prosinac 2016.godine na iznos od 26,08 eura, - za mjesec siječanj 2017.godine na iznos od 25,36 eura, - za mjesec veljaču 2017.godine na iznos od 25,36 eura, - za mjesec ožujak 2017.godine na iznos od 25,36 eura, - za mjesec travanj 2017.godine na iznos od 26,79 eura, - za mjesec svibanj 2017.godine na iznos od 26,79 eura, - za mjesec lipanj 2017.godine na iznos od 26,79 eura, - za mjesec srpanj 2017.godine na iznos od 26,59 eura, - za mjesec kolovoz 2017.godine na iznos od 26,59 eura, - za mjesec rujan 2017.godine na iznos od 26,59 eura, - za mjesec listopad 2017.godine na iznos od 27,14 eura, - za mjesec studeni 2017.godine na iznos od 27,14 eura, - za mjesec prosinac 2017.godine na iznos od 27,14 eura, - za mjesec siječanj 2018.godine na iznos od 26,43 eura, - za mjesec veljaču 2018.godine na iznos od 26,43 eura, - za mjesec ožujak 2018.godine na iznos od 26,43 eura, - za mjesec travanj 2018.godine na iznos od 26,26 eura, - za mjesec svibanj 2018.godine na iznos od 26,26 eura, - za mjesec lipanj 2018.godine na iznos od 26,26 eura, - za mjesec srpanj 2018.godine na iznos od 26,68 eura, - za mjesec kolovoz 2018.godine na iznos od 26,68 eura, - za mjesec rujan 2018.godine na iznos od 26,68 eura, - za mjesec listopad 2018.godine na iznos od 27,14 eura, - za mjesec studeni 2018.godine na iznos od 27,14 eura, - za mjesec prosinac 2018.godine na iznos od 27,14 eura, - za mjesec siječanj 2019.godine na iznos od 26,70 eura, - za mjesec veljaču 2019.godine na iznos od 26,70 eura, - za mjesec ožujak 2019.godine na iznos od 26,70 eura, - za mjesec travanj 2019.godine na iznos od 27,14 eura, - za mjesec svibanj 2019.godine na iznos od 27,14 eura, - za mjesec lipanj 2019.godine na iznos od 27,14 eura, - za mjesec srpanj 2019.godine na iznos od 27,60 eura, - za mjesec kolovoz 2019.godine na iznos od 27,60 eura, - za mjesec rujan 2019.godine na iznos od 27,60 eura, - za mjesec listopad 2019.godine na iznos od 29,10 eura, - za mjesec studeni 2019.godine na iznos od 29,10 eura, - za mjesec prosinac 2019.godine na iznos od 29,10 eura, - za mjesec siječanj 2020.godine na iznos od 29,01 eura, - za mjesec veljaču 2020.godine na iznos od 29,01 eura, - za mjesec ožujak 2020.godine na iznos od 29,01 eura, - za mjesec travanj 2020.godine na iznos od 30,76 eura, - za mjesec svibanj 2020.godine na iznos od 30,76 eura, - za mjesec lipanj 2020.godine na iznos od 19,38 eura, sve u roku od 15 dana.

III. Nalaže se tuženiku da tužitelju nadoknadi troškove postupka u iznosu od 2.440,00 EUR, u roku od 15 dana, dok se u ostalom dijelu zahtjev tužitelja za naknadu troškova odbija."

2. Presudu suda prvog stupnja pravovremeno podnesenom žalbom pobija tuženik u cijelosti zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava i bitnih povreda odredaba parničnog postupka. U žalbi u bitnome navodi kako je sud prvog stupnja svoju odluku utemeljio na iskazu tužitelja, koji je oprečan iskazima saslušanih svjedoka, te je time počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka. Ističe kako je tuženik u posjedu sporne nekretnine od 1961. i da je dosjelošću stekao pravo vlasništva, a da prijašnji vlasnici, a niti tužitelj nisu osporavali posjed tuženiku. Navodi kako je tuženik uložio znatna novčana sredstva na uređenje te nekretnine. Ističe kako se poštenje posjeda pretpostavlja i da je tužitelj bio dužan dokazati suprotno, pa da je stoga zaključak suda prvog stupnja, kako tuženik nije dokazao poštenje svojega posjeda, nepravilan. Navodi kako nije dužan platiti naknadu za korištenje sporne nekretnine, te ujedno osporava i odluku o parničnim troškovima. Predlaže uvažiti žalbu i preinačiti pobijanu presudu na način da se odbije tužbeni zahtjev u cijelosti uz naknadu troškova tuženiku, podredno ukinuti pobijanu presudu i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje. Tuženik traži trošak žalbe u iznosu od 66,36 Eur-a.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba je osnovana.

5. Ispitujući pobijanu presudu u povodu žalbe tuženika po službenoj dužnosti na temelju odredbe čl. 365. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23; dalje: ZPP), u granicama dopuštenih žalbenih razloga, pazeći pritom po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 2. toč.2.,4.,8.,9.,13. i 14. ZPP-a, kao i na pravilnu primjenu materijalnog prava, ovaj sud je utvrdio kako je pobijana presuda nepravilna.

6. Pravilno žalitelj ističe da je sud prvoga stupnja počinio bitne povrede parničnog postupka jer presuda ima nedostataka zbog koji se ne može ispitati, da presuda nema razloga o odlučnim činjenicama, odnosno navedeni razlozi su nejasni i proturječni, te je sud na temelju činjeničnog stanja koje je nepotpuno utvrđeno, izveo pogrešan zaključak i time pogrešno primijenio materijalno pravo.

7. Predmet spora je zahtjev tužitelja za povrat i predaju u posjed nekretnine kč. br. [katastarska čestica] upisanu u zemljišne knjige Općinskog suda u Rijeci, Zemljišnoknjižni odjel Delnice zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u naravi oranica u Zastava površine 59 čhv, te naknada za korištenje tuđeg zemljišta u iznosu od 1.628,10 Eur-a.

8. Iz predmeta spisa proizlazi:

- da je tužitelj u zemljišnim knjigama upisan kao vlasnik sporne nekretnine kč. br. [katastarska čestica] upisanu u zemljišne knjige Općinskog suda u Rijeci, Zemljišnoknjižni odjel Delnice zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u naravi oranica u Zastava površine 59 čhv,

- da tuženik koristi predmetnu nekretninu, na kojoj se nalazi asfaltirana površina koju tuženik koristi za odlaganje stvari - metalnih cijevi i dr. te da je ista ograđena metalnom ogradom,

- da je prednik tuženika ishodio lokacijsku dozvolu 1961. za upravno-pogonsku zgradu u [adresa] na kč. br. [katastarska čestica]-b i 3037/2,

- da iz iskaza tužitelja proizlazi da je nekretninu kupio 1990., da se radilo o oranici a dio koji je bio izbetoniran tuženik je koristio kao parkiralište,

- da svjedok GĆ iskazuje, da kada je počeo raditi kod tuženika 1991. da je tuženik koristio spornu parcelu koju je kasnije asfaltirao,

- da svjedok MĆ navodi da je zaposlena kod tuženika od 1985. i da je tuženik koristio tu parcelu, koja je ranije bila šikara i močvara i da ju je nasipavao i kasnije betonirao i asfaltirao.

9. Nakon provedenog postupka i ocjene izvedenih dokaza sud prvoga stupnja je zaključio kako je osnovan zahtjev tužitelja, jer da je iskaz tužitelja vjerodostojni i logičniji i da je tuženik znao da se ne radi o njegovom zemljištu i da tuženik nije dokazao da je pošteni posjednik te nekretnine. Ujedno sud prvog stupnja zaključuje da tuženik drži tužiteljevu nekretninu bez pravnog osnova, jer nije dokazao da ima pravo na posjed, pa kako nekretnina nije promijenila identitet, jer i dalje se radi o zemljištu, prihvaća i zahtjev za naknadu za korištenje tuđeg zemljišta.

10. Pravilno tuženik ističe kako sud prvog stupnja nije valjano iskomentirao iskaze tužitelja i svjedoka, kao i isprave na koje se pozvao u obrazloženju. Pri tome, osnovano tuženik ističe kako je sud prvoga stupnja svoju odluku utemeljio na iskazu tužitelja, pri čemu je sud prvoga stupnja, selektivno komentira iskaze i isprave.

11. Naime, u smislu odredbe čl. 161. i čl. 162. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15. i 94/17, dalje: ZV) prava vlasnička tužba za predaju u posjed je zahtjev vlasnika koji na temelju svog vlasništva što ga je u stanju dokazati, traži od osobe koja mu je oduzela posjed njegove stvari predaju iste.

12. Protiv reivindikacijskog zahtjeva moguće je, pak, staviti materijalno-pravne prigovore koji takav zahtjev negiraju jer se radi o zahtjevu koje su postavile osobe koje na to ne bi imale pravo, odnosno koje ukidaju vlasničkopravni zahtjev, obzirom da je tužitelj prestao biti vlasnikom.

13. U konkretnom slučaju tuženik tvrdi i predloženim dokazima dokazuje postojanje valjanog pravnog osnova za korištenje predmetne nekretnine, odnosno da istu koristi od 1961. i da ga nitko nije smetao u tome posjedu i osporavao mu taj posjed, uključujući i tužitelja, sve do podnošenja tužbe.

14. Jednako tako, a na što pravilno upire tuženik, za sada se ne može prihvatiti utvrđenje suda kako sporna nekretnina nije promijenila identitet i da se i dalje radi o zemljištu, imajući u vidu iskaze svjedoka koji govore o radovima poduzetim na toj nekretnini.

15. Utvrđenje suda prvog stupnja, kako tuženik nije dokazao poštenje svojega posjeda, nije pravilno, jer se poštenje presumira, a onaj tko tvrdi suprotno to mora i dokazati. Dakle, teret dokaza da posjed tuženika nije pošten leži na tužitelju, a ne na tuženiku kako to pogrešno u konkretnom slučaju zaključuje sud prvog stupnja.

16. Slijedom izloženoga, kako je sud prvoga stupnja obrazložio da je na temelju iskaza tužitelja utvrdio osnovanost tužbenog zahtjeva, a da ostale iskaze komentira suprotno sadržaju istih, kao i priložene isprave, valjalo je na temelju odredbe čl. 369. st. 1. ZPP-a, pobijanu presudu ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupanja na ponovno suđenje.

17. U nastavku postupka sud prvog stupanja utvrdit će odlučne činjenice koje su potrebne za utvrđenje je li tužbeni zahtjev osnovan ili nije, odnosno sud prvog stupnja će kritičnijom i pravilnom ocjenom utvrđenog činjeničnog stanja, ovisno o utvrđenim činjenicama, uz pravilnu primjenu materijalnog prava donijeti novu i zakonitu odluku koju će valjano obrazložiti.

18. O troškovima žalbenog postupka sud prvog stupnja će u smislu odredbe čl. 166. st. 3.ZPP-a, odlučiti u konačnoj odluci.

Osijek, 17. travnja 2025.

Predsjednica vijeća

Vesna Bjelousov