Republika Hrvatska
Županijski sud u Osijeku
Osijek, Europska avenija 7
Poslovni broj Gž-700/2024-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Županijski sud u Osijeku u vijeću sastavljenom od sutkinje Vesne Bjelousov predsjednice vijeća, te suca izvjestitelja mr. sc. Krunoslava Barana i sutkinje Ljuljane Banac članice vijeća, pravnoj stvari tužitelja ĐR, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupan po punomoćniku Alenu Vasiljeviću, odvjetniku u Kutini, protiv tuženika JR, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupan po punomoćnici Lidiji Vincent, odvjetnici u Kutini, radi osnivanja služnosti prolaza, odlučujući po žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Kutini od 9. travnja 2024. poslovni broj Psp-2/2020-38, ispravljena rješenjem Općinskog suda u Kutini od 12. travnja 2024. poslovni broj Psp-2/2020-39, 17. travnja 2025.,
r i j e š i o j e
I. Žalba tuženika se uvažava kao osnovana, te se ukida presuda Općinskog suda u Kutini od 9. travnja 2024. poslovni broj Psp-2/2020-38i predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovno odlučivanje.
II. O troškovima žalbe odlučit će se u konačnoj odluci.
Obrazloženje
1. Presudom suda prvog stupnja suđeno je:
"I Na nekretninama upisanim u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], čkbr. [katastarska čestica] Oranica u Plasi sa 1 jutro i 498 čhv, vlasništvo JR otvara se služnost prolaza automobilom, traktorom, kombajnom, pješice u širini od 3 metra s površinom od 172 m2 i to sukladno verziji A nalaza i mišljenja (skice izmjere) vještaka Zlatka Gloc na jugozapadnom dijelu u odnosu na čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u smjeru zapada dužinom cca 9,43 m, gdje se blago lomi u smjeru jugozapada te izlazi na glavnu asfaltiranu cestu kroz [adresa] dužinom od 48 m, do nekretnina upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], čkbr. [katastarska čestica] Pašnjak u Plasi sa 1 jutro i 1161 čhv, u korist svakodobnih vlasnika tih nekretnina, sada tužitelja ĐR iz [adresa], a što je tuženik BR iz [adresa] dužan priznati i trpjeti, te da na temelju ove sudske presude tužitelj kao svakodobni vlasnik nekretnina upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], čkbr. [katastarska čestica] Pašnjak u Plasi sa 1 jutro i 1161 čhv upiše služnost prolaza automobilom, traktorom, kombajnom, pješice u širini od 3 metra s površinom od 172 m2 i to sukladno verziji A nalaza i mišljenja (skica izmjere) vještaka Zlatka Gloc na jugozapadnom dijelu u odnosu na čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u smjeru zapada dužinom cca 9,43 m, gdje se blago lomi u smjeru jugozapada te izlazi na glavnu asfaltiranu cestu kroz [adresa] dužinom od 48 m do nekretnina upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], čkbr. [katastarska čestica] Pašnjak u Plasi sa 1 jutro i 1161 čhv, sve u roku 15 dana.
II Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadi parnični trošak u iznosu od 1.394,80 €, u roku 15 dana."
2. Rješenjem suda prvog stupnja odlučeno je:
"Ispravlja se presuda ovog suda poslovni broj: Psp-2/2020 od 9. travnja 2024., u nazivu tako da umjesto RJEŠENJE treba pisati: PRESUDA i umjesto riješio je treba pisati: presudio je, te u obrazloženju, točka 18. umjesto radi navedenog riješeno je kao u izreci treba pisati: radi navedenog presuđeno je kao u izreci."
3. Protiv ove presude tuženik je podnio pravovremenu žalbu zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava i glede odluke o troškovima. U žalbi u bitnome navodi kako sud prvog stupnja nije utvrdio da tužitelj kao vlasnik nekretnine nema nikakve ili prikladne putne veza s javnim putem, imajući u vidu da je sam tužitelj izjavio da je koristio drugi put do svoje nekretnine uz odobrenje drugih vlasnika, pa proizlazi da postoji drugi put kojim se tužitelj koristio, a ne ovaj preko nekretnine tuženika. U odnosu na zaključak suda prvog stupnja za osnivanje prava služnosti po verziji A, tuženik drži da suprotno zaključku suda, ova trasa nije svrsishodnija i ekonomičnija za tuženika, pa je stoga tuženik i predlagao trasu B koja je manje otegotna za tuženika. U odnosu na odluku o trošku ističe kako je ova odluka isključivo na štetu tuženika. Predlaže preinačiti pobijanu presudu sukladno žalbenim navodima. Tuženik traži trošak žalbe u iznosu od 253,09 Eur-a.
4. Odgovor na žalbu nije podnesen.
5. Žalba je osnovana.
6. Ispitujući pobijanu presudu na temelju odredbe čl. 365. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13., 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje: ZPP) u granicama dopuštenih žalbenih razloga, pazeći pritom po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka, kao i na pravilnu primjenu materijalnog prava (čl. 356. ZPP-a), ovaj sud je utvrdio da je činjenično stanje nepotpuno utvrđeno, pa se stoga za sada ne može ispitati niti pravilnost primjene materijalnog prava.
7. Predmet postupka je osnivanje nužnog prolaza osnivanjem prava stvarne služnosti prolaza automobilom, traktorom, kombajnom, pješice u širini 3 m s površinom od 172 m u korist svakodobnih vlasnika nekretnina upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kč. br. [katastarska čestica], kao povlasne nekretnine, a na teret nekretnina označenih kao kč. br. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kao poslužne nekretnine, te da se navedeni nužni prolaz kao služnost prolaza automobilom, traktorom, kombajnom, pješice u širini 3 m s površinom od 172 m u korist svakodobnih vlasnika nekretnina upiše u zemljišne knjige.
8.U provedenom dokaznom postupku utvrđeno je:
- da je tužitelj vlasnik kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] dok je tuženik vlasnik susjedne kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina],
- da tuženik nema pristupa na prometnicu, dok tuženik ima neposredan ulaz sa prometnice, i da mu tuženik prijeći dolazak na nekretninu preko svojih nekretnina,
- da je vještak geodetske struke dao nalaz u kojem navodi da se površina A koju predlaže tužitelj nalazi na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u dužini 57,4 m širine 3 m s površinom 172 m2, a da površina B koju predlaže tuženik počinje na dijelu kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu tužitelja i od toga mjesta prolazi preko kč. br. [katastarska čestica] koje su u vlasništvu tuženika, uz među sa kč. br. [katastarska čestica], pa sve do glavne asfaltirane ceste u dužini 57 m širine 3 m u površini 171 m2,
- da je vještak gospodarske struke utvrdio da je ekonomski isplativije, svrsishodnije i povoljnije osnivanje prava služnosti trasom, kako predlaže tužitelj, jer da je tuženik onemogućen u korištenju svojih nekretnine u približno jednakoj površini po trasi A ili po trasi B,
- da uspostavom prava služnosti po trasi A nije potrebna nikakva dopunska intervencija na poslužnoj nekretnini, dok bi uspostavom prava služnosti trasom B tužitelj morao obaviti pripremne radove u vrijednosti od 996,00 eur-a,
- tuženik se ne protivi osnivanju prava služnosti, ali predlaže da to bude trasa B koja je za njega manje otegotna, jer trasa A presijeca njegovu nekretninu na dva dijela.
9. Na temelju takvog utvrđenog činjeničnog stanja sud prvog stupnja smatra da tužitelj nema nikakvu putnu vezu s javnim putem i kako je istu moguće ostvariti jedino preko nekretnine u vlasništvu tuženika, i to trasom A, jer je to za tuženika povoljnije i tom trasom mu nastaje manja šteta.
10. Međutim, zaključak suda prvog stupnja o ispunjenju pretpostavki za osnivanje nužnog prolaza, ne može se, barem za sada, prihvatiti, jer je činjenično stanje odlučno za formiranje takvog zaključka ostalo pogrešno i nepotpuno utvrđeno.
11. Nužni prolaz, prema definiciji iz čl. 191. st.1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15. i 94/17, dalje: ZV) je služnost puta koji je osnovao sud na zahtjev vlasnika nekretnine do koje nema nikakve veze ili nema prikladne putne veze s javnim putem, time da se u smislu stavka 2. istog članka, na nužni prolaz primjenjuju pravila koja vrijede za služnost puta, ako glede nužnog prolaza nije što posebno određeno .
12. Osim toga prema odredbi čl. 224. st. 1. ZV-a nužni prolaz preko nekretnine kao poslužne osnovat će svojom odlukom sud na zahtjev vlasnika druge nekretnine, ako do nje nema nikakve ili nema prikladne putne veze s javnim putem i ako je korist od otvaranja nužnog prolaza za gospodarenje tom nekretninom veće od štete na poslužnoj nekretnini, a uz obvezu vlasnika nekretnine u čiju se korist nužni prolaz osniva da plati punu naknadu vlasniku poslužne nekretnine.
13. Prema st. 3. istog članka sud će svojom odlukom kojom osniva nužni prolaz odrediti da se ona osniva u korist određene nekretnine kao služnost prava staze, progona stoke, kolnika ili svega zajedno, vodeći računa o potrebama povlasne nekretnine k tome da poslužno zemljište bude što manje opterećeno, no nikada ne može osnovati prolaz u korist određene osobe, niti općeg dobra, dok je stavkom 4. istog članka propisano da će sud odlukom o osnivanju nužnog prolaza odrediti obvezu vlasniku nekretnine u čiju korist se osniva taj prolaz, da vlasniku poslužne nekretnine plati punu novčanu naknadu za sve što će on trpjeti i biti oštećen, koja naknada ne može biti manja od one na koju bi on imao pravo da se u interesu Republike Hrvatske provodi izvlaštenje, te će osnutak nužnog prolaza uvjetovati posebnom isplatom te naknade ako se stranke glede naknade nisu drugačije sporazumjele.
14. Dakle, imajući na umu sadržaj i pravni domašaj citirane zakonske odredbe zaključiti je da se prijedlogom za otvaranje nužnog prolaza može udovoljiti ako su za to ispunjene sljedeće pretpostavke: da do povlasne nekretnine nema nikakve ili nema prikladne prometne veze s javnim putem i da je korist od osnivanja nužnog prolaza za gospodarenje tom (povlasnom) nekretninom veća od štete na poslužnoj nekretnini.
15. U konkretnom slučaju, sud prvog stupnja nije raspravom utvrdio da do povlasne nekretnine tužitelj nema nikakve druge prikladne prometne veze s javnim putem, imajući pri tome u vidu da je tužitelj iskazivao kako je do svoje nekretnine dolazio preko nekretnina drugih vlasnika, a ne tuženikove nekretnine. Sud prvog stupnja nije niti utvrdio korisnost odnosno štetu za povlasnu nekretninu, a što predstavlja drugu pretpostavku propisanu odredbom čl. 224. ZV-a za osnivanje nužnog prolaza. Nadalje, iz pobijane presude nije jasno je li otvaranje nužnog prolaza premašuje korist koja se ostvaruje nužnim prolazom.
16. Sud prvog stupnja nakon provedenih dokaza, zaključuje kako je najmanja šteta i teret koju mora trpjeti tuženik upravo trasa A, jer da se tu već nalazi tuženikov put i tužitelj ne bi imao nikakvih dodatnih ulaganja. Osnovano tuženik u žalbi ističe, kako je tužitelj inicirao osnivanje nužnog prolaza, a zakon nije predvidio da sud mora voditi računa o troškovima tužitelja, već samo o tome imali li tužitelj mogućnosti prikladnim putem s javnog puta pristupiti svojoj nekretninii da je korist od osnivanja nužnog prolaza za gospodarenje tom (povlasnom) nekretninom veća od štete na poslužnoj nekretnini.
17. Nije za sada prihvatljiv zaključak suda prvog stupnja kako osnivanjem prava služnosti trasom A za tuženika nastaje manje šteta, i to imajući u vidu da se pravo služnosti osniva za u buduće u korist svakodobnih vlasnika i upisuje u zemljišnu knjigu. Trasom A se nekretnine tuženika razdvajaju u dva dijela i time se tuženiku nanosi trajna šteta jer je onemogućen u gospodarenju svojom nekretninom i umanjena je trajno vrijednost te nekretnine razdvojene na dva dijela. Nije niti prihvatljivo utvrđenje suda prvog stupnja kako je riječ o šumi i da će se tužitelj putem koristiti nekoliko puta godišnje. Naime, razvidno je kako je služnost prolaza osnovana za prolaz automobilom, kombajnom, a općepoznato je da se automobilom i kombajnom ne obrađuje šuma, te da šuma ne mora biti i u buduće, već tužitelj može nekretninu koristi na neki drugi način.
18. Nadalje, za navesti je da sud prvog stupnja osnutak nužnog prolaza propustio uvjetovati isplatom potpune naknade, sukladno odredbi čl. 224. st. 4. ZV-a.
19. Iz izloženog proizlazi da činjenično stanje nije pravilno ni potpuno utvrđeno, pa se za sada ne može ispitati je li materijalno pravo pravilno primijenjeno.
20. Stoga je valjalo na temelju odredbe čl. 370. ZPP-a uvažiti žalbu tuženika, ukinuti pobijanu presudu i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.
21. U nastavljenom postupku sud prvog stupnja će provesti odgovarajuće dokaze, te će nakon toga ocjenom svih provedenih dokaza ponovno odlučiti o prijedlogu tužitelja.
22. Kako je ukinuta odluka o glavnoj stvari, valjalo je ukinuti odluku o troškovima postupka, te ostaviti da se o istima odluči u konačnoj odluci, a sukladno odredbi čl. 166. st. 2. ZPP-a, uključujući i troškove žalbe.
Osijek, 17. travnja 2025.
Predsjednica vijeća
Vesna Bjelousov
