REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Avenija Dubrovnik 6

Poslovni broj: Us I-3462/2022-31

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Zagrebu, po sucu toga suda Anti Drezgi te Gordani Katarini Ronyi, zapisničarki, u upravnom sporu tužitelja ĐI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa opunomoćenik Domagoj Rupčić, odvjetnik u Zajedničkom odvjetničkom uredu Domagoj Rupčić i Lana Kostanjšek, Sisak, Kranjčevićeva 4/I, protiv tuženika Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Zagreb, Ulica grada Vukovara 49, OIB: 72910430276 (ranije: Ministarstva pravosuđa i uprave Republike Hrvatske), uz sudjelovanje zainteresirane osobe VODE BANOVINE d.o.o., Petrinja, Braće Hanžek 19, OIB: 12266526926, (ranije PRIVREDA d.o.o.), kojeg zastupa opunomoćenica ĆI, radi izvlaštenja, 17. travnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Poništava se rješenje Ministarstva pravosuđa i uprave, Uprave za građansko, trgovačko i upravno pravo, KLASA: UP/II-943-04/19-01/469, URBROJ: 514-04-02-01-

01/08-22-02 od 13. listopada 2022.

II. Poništava se rješenje Ureda državne uprave u Sisačko-moslavačkoj županiji, Službe za gospodarstvo i imovinsko-pravne poslove, KLASA: UP/I-944- 17/19-01/13, URBROJ: 2176-02-04/05-19-19 od 5. studenoga 2019.

III. Odbija se prijedlog za izvlaštenje radi izgradnje vodoopskrbnog cjevovoda Brest Pokupski-Mala Gorica u korist Privrede d.o.o. Petrinja, Gundulićeva 14, OIB: 12266526926 (sada VODE BANOVINE d.o.o., Petrinja, Braće Hanžek 19, OIB: 12266526926), ustanovljenjem pravo služnosti nepotpunim izvlaštenjem nekretnine označene kao z. k. č. br. [katastarska čestica], kuća i dvorište od 1708 m[2] , upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] Općinskog suda u Sisku, Zemljišnoknjižnog odjela Petrinja, vlasništvo GI, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] (sada nekretnina označena kao z. k. č. br. [katastarska čestica], dvorište od 1217 m[2] i stambena zgrada, [adresa], od 157 m , upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] Općinskog suda u Sisku, Zemljišnoknjižnog odjela Petrinja, vlasništvo ĐI, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa]).

IV. Nalaže se zainteresiranoj osobi u roku od 15 dana od dana dostave pravomoćne presude naknaditi tužitelju trošak upravnog spora u iznosu od 4.450,00 eura (slovima: četiri tisuće četiristo pedeset eura).

V. Odbija se tužiteljev zahtjev za naknadu troškova upravnog spora u iznosu od 3.800,00 eura (slovima: tri tisuće osamsto eura).

Obrazloženje

1. Osporavanim rješenjem tuženika, KLASA: UP/II-943-04/19-01/469, URBROJ: 514-04-02-01-01/08-22-02 od 13. listopada 2022., odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja Ureda državne uprave u Sisačko-moslavačkoj županiji, Službe za gospodarstvo i imovinsko-pravne poslove, KLASA: UP/I-944- 17/19-01/13, URBROJ: 2176-02-04/05-19-19 od 5. studenoga 2019. Prvostupanjskim rješenje u točki I. izreke navedeno je da je interes Republike Hrvatske za građenje i održavanje građevina utvrđen člankom 23. stavkom 3. Zakona o vodama („Narodne novine", broj 66/19). Točkom II. izreke prihvaćen je prijedlog Privrede d.o.o. [adresa], OIB: 12266526926, radi zahvata u prostoru: izgradnja vodoopskrbnog cjevovoda Brest Pokupski-Mala Gorica te je u korist Privrede d.o.o. [adresa], OIB: 12266526926, ustanovljeno pravo služnosti nepotpunim izvlaštenjem u k. o. [katastarska općina] na: - z. k. č. br. [katastarska čestica], kuća i dvorište u brdu od 1708 m[2] , upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška], vlasništvo u dijelu 1/1 MI, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], nove izmjere k. č. br. [katastarska čestica] pašnjak od 1058 m[2] i kuća i dvorište 650 m , upisana u p.l. 46. posjednik ČI. [adresa] 27 u površini nepotpunog izvlaštenja od 31 m[2] , trasa cjevovoda prolazi uz rub međe sa z. k. č. br. [katastarska čestica] od sjeveroistoka prema jugozapadu u duljini cca 30 metara i širine 2 metra. Točkom III. izreke određeno je da je Privreda d.o.o. [adresa], OIB: 12266526926, korisnik izvlaštenja, dužna na ime naknade za nepotpuno izvlaštenje platiti- ČI, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], vlasniku u 1/1 dijela iznos od 1.816.00 kn putem FINA-e, Poslovnica [adresa], u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti toga rješenja, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom na taj iznos u visini stope koja se određuje uvećanjem za tri postotna poena prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi relevantnom polugodištu, tekućom od 30 dana nakon donošenja rješenja, pa do isplate. Točkom IV. izreke određeno je da je vlasnik i posjednik poslužne nekretnine označene u točki II. izreke, dužan dopustiti korisniku nepotpunog izvlaštenja da stupi u posjed tih nekretnina radi izvođenja radova, danom pravomoćnosti toga rješenja ukoliko je do tada primio naknadu, a ukoliko nije, tada danom isplate naknade, ukoliko se s korisnikom izvlaštenja nije drugačije sporazumio. Točkom V. izreke određeno je da je vlasnik i posjednik poslužne nekretnine označene u točki II. izreke, dužan trpjeti služnost na svojoj nekretnini i dopustiti korisniku izvlaštenja izgradnju i održavanje objekta označenog u točki II. izreke toga rješenja. Točkom VI. izreke određeno je da će na temelju pravomoćnog rješenja o ustanovljenju prava služnosti nepotpunim izvlaštenjem i dokaza o uplaćenoj naknadi iz točke II. izreke toga rješenja, a na prijedlog korisnika izvlaštenja Općinski sud u Sisku, Zemljišnoknjižni odjel u Petrinji izvršiti uknjižbu prava služnosti na nekretninama opisanim u točki II. izreke rješenja u korist Privreda d.o.o. [adresa], OIB: 12266526926. Točkom VII. izreke određeno je brisanje zabilježbe postupka nepotpunog izvlaštenja na nekretnini opisanoj u točki 11. izreke toga rješenja, koje će po pravomoćnosti toga rješenja provesti Općinski sud u Sisku, Zemljišnoknjižni odjel u Petrinji. Točkom VIII. izreke određeno je da troškove postupka snosi korisnik izvlaštenja.

2. Tužitelj u tužbi u bitnom navodi da nema potrebe za zahvatom na njegovoj parceli jer se cjevovod mogao izvesti isključivo preko susjedne čestice (z. k. č. br. [katastarska čestica]), koja je javno dobro (javna cesta) u vlasništvu Grada Petrinje. Smatra da nepotpuno izvlaštenje ograničava njegovo pravo ograđivanja parcele, uzrokuje smanjenje upotrebljivosti zemljišta i predstavlja nepotrebno zadiranje u privatno vlasništvo. Ističe da se cjevovod mogao provesti ili sredinom javne prometnice ili njenom lijevom stranom, bez ulaska na parcelu tužitelja. Ukazuje da tuženik odbacuje navode tužitelja uz obrazloženje da se pitanje trase i javnog interesa rješava u postupku izdavanja lokacijske dozvole, a ne u postupku izvlaštenja, što tužitelj smatra pogrešnim. Tužitelj ističe da nije uspostavljena pravična ravnoteža između javnog interesa i prava vlasništva, suprotno Ustavu RH i Europskoj konvenciji o ljudskim pravima. Smatra da korisnik izvlaštenja nije pokušao prethodno postići dogovor s tužiteljem, čime nisu ispunjeni zakonski uvjeti za pokretanje postupka izvlaštenja (čl. 31. Zakona o izvlaštenju). Tužitelj traži poništiti osporavano rješenje te nadoknadu troškova postupka.

3. Tuženik se u odgovoru na tužbu u bitnom poziva na razloge iznijete u obrazloženju osporavanoga rješenja. Predlaže odbiti tužbu.

4. Zainteresirana osoba u odgovoru na tužbu u bitnom u cijelosti osporava navode tužitelja i smatra da je osporeno rješenje zakonito i pravilno. Naglašava da je sukladno čl. 25. Zakona o vodama izgradnja vodnih građevina u interesu Republike Hrvatske, te da je prema čl. 13. st. 2. Zakona o izvlaštenju javni interes utvrđen posebnim propisom, pa ga nije potrebno dodatno dokazivati u postupku izvlaštenja. Ističe da je imala pravomoćnu lokacijsku dozvolu koja predviđa da trasa cjevovoda dijelom prolazi rubnim dijelom sporne čestice (vlasništvo tužitelja), radi priključenja objekata na novi vodovod. Ističe se da su svi mještani, uključujući i vlasnike obuhvaćenih nekretnina, dobili besplatne priključke zbog posljedica potresa. Navodi da je pokušala mirno riješiti spor sklapanjem ugovora o služnosti i ponudila naknadu prema vještačkom nalazu, no tužitelj to nije prihvatio. Ističe da, iako je izvlaštenje provedeno, stvarna izgradnja cjevovoda na dijelu sporne čestice nije izvršena jer je zbog protivljenja tužitelja izvođač radova ostao unutar granica javnog puta (kčbr. [katastarska čestica]). Stoga se tvrdi da nije došlo do ulaska u posjed tužiteljeve nekretnine. Predlaže se odbijanje tužbe u cijelosti i potvrđivanje osporenog rješenja kao zakonitog.

5. Podneskom od 25. travnja 2023. tužitelj se u bitnom očitovao na odgovore na tužbu tuženika i zainteresirane osobe. Tužitelj u cijelosti osporava odgovor zainteresirane osobe. Tužitelj ističe da zainteresirana osoba priznaje kako trasa prolazi rubom njegove nekretnine, ali ne objašnjava zašto nije izvedena po javnom putu, kad je to moguće. Ukazuje da zainteresirana osoba navodi da je izvođač zbog protivljenja tužitelja ostao u obuhvatu javnog puta, što prema tužitelju dokazuje da se cjevovod nije gradio po njegovoj nekretnini te da izvlaštenje nije ni potrebno.

6. Podneskom od 8. svibnja 2023. zainteresirana osoba u bitnom se očitovala na podnesak tužitelja.

7. Podneskom od 15. rujna 2023. tužitelj se u bitnom predlaže da upravni spor zastane do okončanja vještačenja u postupku radi prestanka uznemiravanja vlasništva pred Općinskim sudom u Sisku, Stalna služba u Petrinji.

8. Podneskom od 25. rujna 2023. zainteresirana osoba u bitnom se očitovala na podnesak tužitelja.

9. Podneskom od 10. lipnja 2024. tužitelj je u bitnom dostavio nalaz i mišljenje vještaka koji je izrađen u postupku pred Općinskim sudom u Sisku, Stalna služba u Petrinji.

10. Podneskom od 21. lipnja 2024. zainteresirana osoba u bitnom se očitovala na podnesak tužitelja.

11. Sud je rješenjem od 21. listopada 2024. zatražio spise predmeta lokacijske dozvole KLASA: UP/I-350-05/17-01/000002, URBROJ: 2176/06-07/5-17-0009 od 13. lipnja 2017. i građevinske dozvole KLASA: UP/I-361-03/17-01/000033, URBROJ: 2176/06-07/3-18-0011 od 7. lipnja 2018.

12. Sud je rješenjem od 21. studenoga 2024. odredio vještaka i zadatke vještaka, nakon što je na raspravi od 19. studenoga 2024. odlučio provesti dokaz vještačenjem.

13. Sud je rješenjem od 3. prosinca 2024. pozvao vještaka preuzeti spis.

14. Vještak je Sudu 19. veljače 2025. podnio pisani nalaz i mišljenje.

15. Ocjenjujući zakonitost osporavanih rješenja Sud je pregledao sudski spis i spis tuženika te je održao usmenu i javnu raspravu 19. studenoga 2024. i 11. travnja 2025.

16. Tužbeni zahtjev je osnovan.

17. U postupku koji je prethodio donošenju osporavanog rješenja utvrđeno je:

- da je Privreda d.o.o. podnijela prijedlog za nepotpuno izvlaštenje ustanovljenjem prava služnosti na nekretninama označenim kao z. k. č. br. [katastarska čestica]. kuća i dvorište od 1708 m[2] , upisanim u z. k. ul. [broj ZK uloška], vlasništvo GI, a radi izgradnje vodoopskrbnog cjevovoda Brest Pokupski-Mala Gorica;

- da je lokacijskom dozvolom KLASA: UP/I-350-05/17-01/000002, URBROJ: 2176/06-07/5-17-0009 od 13. lipnja 2017., koja je postala pravomoćna 5. srpnja 2017., predmetna nekretnina predviđena za zahvat u prostoru: - građenje građevine:

Vodoopskrbni cjevovod [adresa] i [adresa], infrastrukturne namjene, vodnogospodarskog sustava korištenja voda - vodoopskrba 2. skupine;

- da je građevinskom dozvolom KLASA: UP/I-361-03/17-01/000033, URBROJ: 2176/06-07/3-18-0011 od 7. lipnja 2018., koja je postala pravomoćna 3. srpnja 2018., dozvoljeno investitoru Privreda d.o.o. građenje građevine: Vodoopskrbni cjevovod [adresa] i [adresa], infrastrukturne namjene, vodnogospodarskog sustava korištenja voda - vodoopskrba 2. skupine;

- da naknada za ustanovljenje prava služnosti na predmetnim nekretninama iznosi 1.816,00 kn;

- da se tužitelj u potpunosti protivio postupku nepotpunog izvlaštenja ustanovljenja prava služnosti predlažući provođenje vodoopskrbnog cjevovoda ulicom.

18. Prvostupanjsko tijelo je prihvatilo prijedlog za izvlaštenje, a drugostupanjsko tijelo je odbilo žalbu tužitelja uz obrazloženje da pružanje trase predmetnog zahvata u prostoru nije pitanje o kojem se raspravljanja u postupku izvlaštenja, već u postupku izdavanja lokacijske dozvole, a zakonitost te odluke (lokacijske dozvole) se ne može preispitivati u okviru postupka izvlaštenja. Tuženik navodi da je lokacijska dozvola upravni akt koji izdaje nadležno upravno tijelo u upravnom postupku na temelju dokumenata prostornog uređenja te posebnih zakona i propisa donesenih na osnovi tih zakona, a predmet lokacijske dozvole je utvrđenje mogućnosti određenog zahvata u prostoru prvenstveno s osnova dokumenta prostornog uređenja i posebnih propisa koji su od utjecaja na prostor, odnosno lokacijskom dozvolom su utvrđeni lokacijski uvjeti (kvantitativni i kvalitativni uvjeti i mjere) za provedbu tog zahvata u prostoru na temelju dokumenata prostornog uređenja, zakonskih odredaba i posebnih propisa kojima je uređeno prostorno uređenje. Tuženik zaključuje da je postupak izdavanja lokacijske dozvole je, dakle, zaseban (upravni) postupak koji prethodi postupku izvlaštenja. Shodno tome, tuženik smatra da se obuhvat zahvata u prostoru definira se u posebnom upravnom postupku koji se provodi pred nadležnim tijelom, koji rezultira donošenjem lokacijske dozvole, dok se u upravnom postupku izvlaštenja zahvat u prostoru, na način na koji je definiran pravomoćnom lokacijskom dozvolom, ne može preispitivati. Zbog toga, tuženik smatra da se pitanja koja se tiču interesa Republike Hrvatske i pružanja trase predmetnog zahvata u prostoru, a zbog kojih razloga tužitelj pobija rješenje, nisu niti mogu biti predmet raspravljanja u postupku izvlaštenja.

19. Prema odredbi članka 2. stavka 1. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade (Narodne novine, broj 74/14., 69/17, i 98/19., dalje Zakon) nekretnina se može izvlastiti, ako posebnim zakonom nije drukčije propisano, kada je to potrebno radi izgradnje građevine ili izvođenja radova u interesu Republike Hrvatske, kada se ocijeni da će se korištenjem nekretnine, za koju se namjerava predložiti izvlaštenje, u novoj namjeni postići veća korist od one koja se postizala korištenjem te nekretnine na dosadašnji način.

20. Iz predmetne odredbe proizlazi da izvlaštenje kumulativno moraju biti ispunjene dvije osnovne pretpostavke: a) izvlaštenje je potrebno radi izgradnje građevine ili izvođenja radova u interesu Republike Hrvatske i b) da će se korištenjem nekretnine, za koju se namjerava predložiti izvlaštenje, u novoj namjeni postići veća korist od one koja se postizala korištenjem te nekretnine na dosadašnji način. Dakle, pri odlučivanju o prijedlogu za izvlaštenje javnopravno tijelo će donijeti rješenje o izvlaštenju ako je nekretnina koja je predmet izvlaštenja potrebna za izgradnju građevine ili izvođenju radova.

21. Prema odredbi članka 9. stavka 1. Zakona nekretnina se može izvlastiti nakon što je na način propisan ovim Zakonom utvrđen interes Republike Hrvatske za izgradnju građevine ili izvođenje radova.

22. Prema odredbi članka 9. stavka 2. Zakona izgradnja građevine ili izvođenje radova iz stavka 1. ovog članka mora biti u skladu s pravomoćnom lokacijskom dozvolom.

23. Iz predmetne odredbe proizlazi da jedna od pretpostavki za izvlaštenje je to da izvlaštenje radi izgradnje građevine ili izvođenja radova odgovara lokacijskoj dozvoli.

24. Sud je odredio vještačenje po stalnom sudskom vještaku za graditeljstvo i procjenu nekretnina Gordanu Baniću, a zadatak vještaka je utvrditi: a) je li lokacijskom dozvolom Grada Petrinje, Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo, zaštitu okoliša i kulturne baštine, KLASA: UP/I-350-05/17-01/000002, URBROJ: 2176/06- 07/5-17-0009 od 13. lipnja 2017., posebno projektnom dokumentacijom koja je sastavni dio te dozvole, nekretnina upisana u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Sisku, Zemljišnoknjižnog odjela Petrinja, zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica], BREST POKUPSKI 1374 m[2] , DVORIŠTE 1217 m , STAMBENA ZGRADA, [adresa][2] , u vlasništvu tužitelja, predviđena za zahvat u prostoru: - građenje građevine: Vodoopskrbni cjevovod [adresa] i [adresa], infrastrukturne namjene, vodnogospodarskog sustava korištenja voda - vodoopskrba 2. skupine; b) je li se predmetni zahvat u prostoru sukladno građevinskoj struci mogao realizirati, bez nepotpunog izvlaštenja nekretnine tužitelja, građenjem na nekretnini upisanoj u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Sisku, Zemljišnoknjižnog odjela Petrinja, zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica], U SELU 514 m[2] , PUT U SELU 514 m , Javno dobro u općoj uporabi, Grad Petrinja, OIB: 11848400362, [adresa].

25. U pisanom nalazu i mišljenju vještaka je iznio nalaz te na temelju njega iznio zaključak i mišljenje: a) Lokacijskom dozvolom Grada Petrinje, Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo, zaštitu okoliša i kulturne baštine Klasa: UP/I-350- 05/17-01/000002, Urbroj: 2176/06-07/5-17-0009, od 13. lipnja 2017., nekretnina k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] u vlasništvu tužitelja, predviđena je za građenje Vodoopskrbnog cjevovoda [adresa] i [adresa], (kao i ostala zemljišta na kojima se imaju izvesti kućni priključci, ali ne i za sam cjevovod V-4), jer je idejnim projektom, br. projekta IP-057/16, od 11/2016.g., a koji je sastavni dio lokacijske dozvole, pod točkom III/3.2. situacija 2, prikazano da cjevovod V-4 prolazi isključivo po ulici (cesti), t.j. po k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]. b) Predmetni zahvat u prostoru - izgradnja vodovoda (cjevovoda oznake V-4) mogao se realizirati, bez nepotpunog izvlaštenja nekretnine tužitelja, građenjem (kako cjevovoda V-4, tako i cijevnog „voda“ za kućni priključak susjedne k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]) na nekretnini upisanoj u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Sisku, Zemljišnoknjižnog odjela Petrinja, zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica], Javno dobro u općoj uporabi, u vlasništvu Grada Petrinje.

26. Ovaj Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje sudskog vještaka jer je sukladan podacima iz spisa, odnosno priloženim ispravama, dosljedan i jasan, pritom imajući na umu da stranke nisu imale primjedbe na pisani nalaz i mišljenje, a da zainteresirana osoba svojim navodima na raspravi nije dovela u sumnju nalaz i mišljenje vještaka.

27. Iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi sljedeće: a) predmetnom lokacijskom dozvolom predmetna nekretnina tužitelja nije predviđena za građenje samog cjevovoda V-4, već isključivo za kućni priključak, b) predmetni cjevovod je idejnim projektom predviđen isključivo na javnoj površini (k. č. [katastarska čestica] – javno dobro u vlasništvu Grada Petrinje), c) izgradnja cjelokupnog zahvata (cjevovoda i kućnog priključka) bila je moguća i izvediva na javnoj površini, bez potrebe za zahvatom na tužiteljevoj nekretnini.

28. Budući da lokacijskom dozvolom cjevovod nije predviđen na tužiteljevoj nekretnini, već isključivo na javnom dobru, nisu bile ispunjenje pretpostavke za izvlaštenje tužiteljeve nekretnine u svrhu izgradnje cjevovoda. Zbog toga očito nije ispunjenja pretpostavka u smislu članka 9. stavka 2. Zakona za prihvaćanje prijedloga za izvlaštenje, imajući na umu da prijedlog ne predviđa izvlaštenje radi izgradnje kućnog priključka, već samog cjevovoda.

29. U ovoj upravnoj stvari tužitelj je nepotpuno izvlašten dijela prava vlasništva na nekretnini ustanovljavanjem prava služnosti radi izgradnje vodoopskrbnog cjevovoda. Takvo postupanje predstavlja miješanje u njegovo pravo vlasništva. Takvo miješanje predstavlja povredu prava vlasništva ako ne ispunjava uvjete iz članka 1. stavka 1. Protokola broj 1 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (Narodne novine - Međunarodni ugovori, broj 18/97., 6/99. - pročišćeni tekst, 8/99. - ispravak, 14/02. i 1/06., odnosno članka 50. stavka 1. Ustava Republike Hrvatske. Stoga treba utvrditi je li miješanje bilo utemeljeno na zakonu, je li težilo jednom ili više legitimnih ciljeva navedenih u konvencijskim odnosno ustavnim odredbama i je li postojao razuman odnos razmjernosti između sredstava koja su primijenila javnopravna tijela za postizanje tog cilja i zaštite prava tužitelja na mirno uživanje vlasništva.

30. Predmetno miješanje je utemeljeno na zakonu - odredbama Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade i odredbi članka 25. stavka 5. Zakona o vodama (Narodne novine, broj 66/19.), koja određuju postojanje interesa Republike Hrvatske za građenje i održavanje vodnih građevina, iako se javnopravna tijela pozivaju na odredbu članka 23. stavka 3. Zakona o vodama. Miješanje težilo ostvariti legitimni cilj, odnosno izgradnji vodoopskrbnog cjevovoda u javnom interesu, u smislu članka 1. stavka 1. Protokola broj 1 uz Konvenciju te članka 50. stavka 1. Ustava.

31. Stoga je zadaća ovog suda utvrditi je li miješanje u pravo vlasništva tužitelja bilo razmjerno naravi potrebe za ograničenjem prava vlasništva, odnosno jesu li nadležna tijela provodeći upravni postupak propustila utvrditi je li se projekt mogao realizirati bez nepotpunog izvlaštenja nekretnine tužitelja građenjem na nekretnini upisanoj u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Sisku, Zemljišnoknjižnog odjela Petrinja, zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica], U SELU 514 m[2] , PUT U SELU 514 m[2] , Javno dobro u općoj uporabi, Grad Petrinja, OIB: 11848400362, [adresa], koja predstavlja put – javno dobro u općoj upotrebi. Ta ravnoteža neće postojati ako je tužitelj snosio prekomjeran pojedinačni teret (v. odluku Ustavnog suda broj: U-IIIB-1373/2009 od 7. srpnja 2009., "Narodne novine" broj 88/09.). Izvlaštenju zemljišta privatne osobe treba pristupiti tek nakon što se utvrdi da se projekt ni na koji način ne može realizirati na zemljištu koje je u vlasništvu neke osobe javnoga prava (Đ, D., Načelo razmjernosti u donošenju upravnih odluka, Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci (1991) v. 37, br. 1, 175-200 (2016), str. 188. bilj. 48.).

32. Postupak izdavanja lokacijske dozvole je zaseban upravni postupak koji prethodi postupku izvlaštenja. U postupku izdavanja lokacijske dozvole ne rješavaju se imovinsko-pravni odnosi, već se izdaje lokacijska dozvola za određeni zahvat u prostoru i to na temelju prostornog plana te posebnih zakona i propisa donesenih na osnovi tih zakona. Imovinsko-pravni odnosi se rješavaju u postupku izvlaštenja. U postupku izvlaštenja se u pravilu ne ispituje prostorno planska mogućnost zahvata jer se o tome se odlučuje ranije, u postupku izdavanja lokacijske dozvole. Lokacijskom dozvolom se određuje, između ostalog, lokacija zahvata u prostoru (članak 140. stavak 1. točka 2. Zakona o prostornom uređenju, Narodne novine, br. 153/13., 65/17., 114/18., 39/19. i 98/19.). Zakonitost lokacijske dozvole ne može se preispitivati u postupku izvlaštenja, već se polazi od nje kao važećeg i pravomoćnog akta. Zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole može podnijeti i osoba koja nije vlasnik nekretnine ako dokaže svoj pravni interes u odnosu na zatraženu izgradnju. Vlasnik nekretnine može osporavati lokacijsku dozvolu u upravnom postupku izdavanja lokacijske dozvole ili upravnom sporu ako smatra da je protivna prostornom planu. Međutim, vlasnik nekretnine ne može uspješno osporiti izdavanje lokacijske dozvole ako je lokacija zahvata u prostoru sukladna prostornom planu. Dakle, lokacija zahvata u prostoru je pitanje o kojem se raspravlja u postupku izdavanja lokacijske dozvole, ali u granicama pitanja je li lokacija zahvata u prostoru sukladna prostornom planu. Međutim, o pitanju je li se predmetni zahvat u prostoru mogao realizirati, bez nepotpunog izvlaštenja nekretnine tužitelja, građenjem na nekretnini koja je u vlasništvu neke osobe javnoga prava, ne raspravlja se u postupku izdavanja lokacijske dozvole, već u postupku izvlaštenja.

33. Izvlaštenje je posljednja mjera, koja se može provesti samo ako cilj zahvata nije moguće ostvariti na drugi način. Budući je izgradnja bila moguća bez zahvata u tužiteljevo vlasništvo, izvlaštenje je bilo nepotrebno i nerazmjerno, čime je povrijeđeno načelo razmjernosti.

34. Javnopravna tijela su pogrešno utvrdila da je nekretnina tužitelja potrebna za provedbu zahvata. Javnopravna tijela nisu ispitala mogućnost realizacije projekta na nekretnini koja predstavlja javno dobro. Iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka proizlazi da je projekt bio izvediv u cijelosti na toj nekretnini, bez potrebe za zahvatom u tužiteljevo vlasništvo. Time što nije ispitan i isključen alternativni, blaži način ostvarenja javnog interesa korištenjem nekretnine u javnoj uporabi za polaganje cjevovoda, tužitelj je snosio nerazmjeran pojedinačni teret, što znači da je narušena pravedna ravnoteža između javnog interesa i zaštite prava tužitelja. Ova neravnoteža je protuustavna i protukonvencijska jer se u izvlastiti smije ako je utvrđeno da se projekt ne može ostvariti na nekretnini u vlasništvu neke osobe javnog prava.

35. Slijedom navedenog, Sud je rješenja javnopravnih tijela ocijenio nezakonitim te je sam riješio stvar.

36. S obzirom na sve naprijed navedeno odlučeno je kao u točki I., II. i III. izreke ove presude primjenom odredbe članka 117. stavak 1. ZUS-a.

37. Prema odredbi članka 147. stavka 1. ZUS-a stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, ako zakonom nije drukčije propisano. Zainteresirana osoba je izgubila spor te je na temelju članka 147. stavka 1. ZUS-a dužna tužitelju nadoknaditi opravdane izdatke učinjene u tijeku spora, a koji obuhvaćaju nagradu za rad odvjetnika. Tužitelju treba kao opravdan izdatak u smislu članka 144. stavka 1. i 2. ZUS-a priznati trošak za sastavljanje tužbe i zastupanja na raspravi 19. studenoga 2024. i 11. travnja 2025. Imajući na umu da se sukladno članku 144. stavku 3. ZUS-a vrijednost predmeta spora smatra neprocjenjivom, primjenom Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine, broj 138/23.), tužitelj ima pravo na naknadu u iznosu od po 1.000,00 eura, uvećano za PDV, ukupno 3.750,00 eura. Tužitelj ima pravo na naknadu troškova vještačenja u iznosu od 700,00 eura. Dakle, tužitelj ima pravo na naknadu troškova u ukupnom iznosu od 4.450,00 eura. Slijedom navedenog na temelju članka 148. stavka 4. ZUS-a odlučeno je kao točki IV. izreke ove presude.

38. Prema ocjeni ovog Suda trošak za sastavljanje podnesaka od 25. travnja 2023., 15. rujna 2023. i 10. lipnja 2024. u iznosu od po 1.000,00 eura, uvećano za PDV, ukupno 3.750,00 eura, ne predstavlja opravdan izdatak. Naime, podnesak od 15. rujna 2023. i podnesak od 10. lipnja 2024. sadrži navode koji nisu odlučni za ovaj spor jer rezultati vještačenja u postupku radi prestanka uznemiravanja vlasništva nisu važni za ovaj spor. Nadalje, tužitelj nema pravo na naknadu troška po osnovi nagrade za sastav podneska od 25. travnja 2023. i istovremeno pravo na nagradu opunomoćenika za pristup na usmenu raspravu održanu 19. studenoga 2024., već tužitelj ima pravo na naknadu samo za zastupanje na raspravi. Naime, nije opravdano priznati tužitelju dvostruku naknadu, jer se isti procesni učinak mogao postići usmenim izlaganjem navoda iz tog podneska na održanoj raspravi. Tužitelj nema pravo na naknadu troškova vještačenja u iznosu od 50,00 eura s obzirom da će taj iznos plaćenog predujma biti vraćen tužitelju. Dakle, tužitelj nema pravo na naknadu troškova u ukupnom iznosu od 3.800,00 eura. Stoga je odlučeno kao u točki V. izreke presude.

U Zagrebu, 17. travnja 2025.

Sudac:

Ante Drezga

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u roku od 15 dana od dana dostave presude.

DNA:

1. Odvjetnik Domagoj Rupčić, Kranjčevićeva 5/I, [adresa] Sisak

2. Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Ulica grada Vukovara 49, [adresa] Zagreb

3. VODE BANOVINE d.o.o., Braće Hanžek 19, [adresa] Petrinja

4. U spis