REPUBLIKA HRVATSKA
UPRAVNI SUD U OSIJEKU
Poslovni broj: Us I-1215/2024-6
Osijek, Trg A. Starčevića 7/II
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Upravni sud u Osijeku, po sucu tog suda Tomislavu Artukoviću, uz sudjelovanje zapisničarke Tamare Golub, u upravnom sporu tužiteljice VŽ iz [adresa] (OIB: [osobni identifikacijski broj]), koju zastupa opunomoćenica Morisa Mikić, odvjetnica u Donjem Miholjcu, Trg Ante Starčevića 11, protiv tuženika Ministarstva hrvatskih branitelja Republike Hrvatske, Zagreb, Trg Nevenke Topalušić 1, koje na temelju punomoći zastupa Županijsko državno odvjetništvo u Osijeku, Osijek, Kapucinska 21, radi statusa civilnog invalida iz Domovinskog rata, 17. travnja 2025.,
p r e s u d i o j e
I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev za poništavanje rješenja Ministarstva hrvatskih branitelja Republike Hrvatske, KLASA: UP/II-562-05/24-03/121, URBROJ: 522-4/1-1-2-24-2 od 10 rujna 2024.
II. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troškova upravnog spora.
Obrazloženje
1. Osporenim rješenjem tuženika odbijena je žalba tužiteljice izjavljena protiv rješenja Osječko-baranjske županije, Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu skrb i hrvatske branitelje, [adresa], KLASA: UP/I-563-05/22-06/43, URBROJ: 2158- 18/34-24-24 od 26. srpnja 2024., kojim je odbijen zahtjev tužiteljice za priznavanje statusa civilnog invalida iz Domovinskog rata s osnove ranjavanja i bolesti psihe.
2. Tužiteljica osporava zakonitost pobijanog rješenja navodeći, u bitnome, da u postupku nije pravilno utvrđeno činjenično stanje. Ističe da je kao hrvatska državljanka koja je prijavljena i živjela na području Republike Hrvatske ranjena rasprskavajućim metkom prilikom ulaska u Republiku Hrvatsku dana 6 listopada 1992. Toga dana je bio omogućen prelazak granice hrvatskim državljanima, i to do 13,00 sati te se kasnije most zatvorio i više se nitko nije mogao kretati niti ulaziti u Republiku Hrvatsku. Napominje da je 6. listopada 1992. ranjena na području Hrvatske prilikom ulaska u Hrvatsku te je u 11,00 sati prijepodne bila hospitalizirana u bolnici u Slavonskom Brodu, a potom je premještena u Zagreb u bolnicu Sestre milosrdnice, gdje je ostala 8 mjeseci. Nadalje ističe da je teško ranjena zalutalim metkom u trbuh i bedro, dok je njena prijateljica ČŽ poginula. Kao posljedica ranjavanja utvrđeno joj je 60 % oštećenja organizma, zbog čega i danas trpi česte hospitalizacije jer joj se u tijelu i dalje nalaze ostaci metala, šrapneli. Osim toga trpi i izrazitu napetost i tjeskobu, a sadržajem mišljenja dominiraju stresni i traumatski životni događaji. Stoga je u višegodišnjem medicinskom tretmanu tijekom kojeg je bila operirana i podvrgnuta medikamentima koji su joj dodatno pogoršali zdravlje. Stoga tužiteljica predlaže sudu poništiti osporavano rješenje, uz naknadu troškova upravnog spora.
3. U odgovoru na tužbu tuženik, u bitnome, ostaje kod navoda iz osporavanog rješenja i predlaže odbiti tužbeni zahtjev.
4. U provedenom dokaznom postupku sud je izvršio uvid u predmetni spis, spis tuženika i isprave koje su priložene u taj spis, a dana 20. ožujka 2025. održano je ročište za raspravu, na koje su pristupili tužiteljica uz opunomoćenicu te opunomoćenik tuženika, koji su u cijelosti ostali kod svih navoda iz tužbe, odnosno odgovora na tužbu.
5. Tužbeni zahtjev nije osnovan.
6. Iz podataka spisa, dostavljenih sudu uz odgovor na tužbu, proizlazi da je tužiteljica dana 21. rujna 2022. podnijela prvostupanjskom tijelu zahtjev za priznavanje statusa civilnog invalida iz Domovinskog rata s osnove ranjavanja i bolesti psihe.
7. U predmetnom zahtjevu tužiteljica je, između ostalog, navela: ''… nekoliko dana prije pada Posavine nazvali su me iz HVO-a da dođem po svoje stvari (osobne) jer oni misle da je neizvjesno da će V zauzeti Novo selo kao što se i dogodilo. Tom prilikom naša kuća je u potpunosti razrušena. Naravno da sam sutradan otputovala iz D. Miholjca u Slavonski Brod gdje su me dočekali dečki iz HVO-a. Ostavila sam svoje vozilo u S. Brodu i sa dečkima otišla po svoje stvari u N. Selo. Pokupila sam svoje stvari i s prijateljicom GŽ nas je HVO trebao prebaciti u S. Brod. Nažalost nismo uspjeli. Prije prelaza V su već zauzeli rafineriju i dijelove B. Broda iz kojih su pucali po nama. Tom prilikom moja prijateljica GŽ je na mjestu poginula a ja sam teško ranjena u trbuh i bedro s rasprskavajućim metkom. Nakon trećeg dana probudila sam se u bolnici u S. Brodu gdje mi je rečeno da me dovezao HVO i isti dan sam prebačena s poljoprivrednim zrakoplovom u Zagreb u Vinogradsku bolnicu…''
8. Iz podataka spisa proizlazi da je u postupku povodom predmetnog zahtjeva prvostupanjsko tijelo pribavilo dopis (potvrdu) PU osječko-baranjske, Policijske postaje Donji Miholjac od 12. listopada 2022. u kojem se navodi da u evidencijama tog tijela ne postoji događaj iz kojeg bi bile razvidne okolnosti stradavanja tužiteljice u Domovinskom ratu.
9. Tijekom postupka pribavljen je i dopis PU brodsko-posavske od 17. studenoga 2022., kojim se upućuje na izvješće o okolnostima stradavanja od 15. studenoga 2022., a u kojem se navodi da su policijski službenici Policijske postaje Slavonski Brod s Ispostavom Vrpolje izvršili uvid u evidencije MUP-a (dnevnik događaja i preslike kaznenih prijava) pri čemu nisu pronašli podatak da je tužiteljica dana 6. listopada 1992. ranjena rasprskavajućim metkom u [adresa] (BiH), a potom hospitalizirana u Slavonskom Brodu.
10. Nadalje je pribavljen i dopis Policijske postaje Slavonski Brod s Ispostavom Vrpolje od 6. veljače 2023. u kojem se navodi da su policijski službenici te Policijske postaje izvršili uvid u evidencije MUP-a gdje nije evidentirano da je tužiteljica 6. listopada 1992. ranjena prilikom pokušaja prelaska mosta na rijeci Savi, a potom hospitalizirana u Slavonskom Brodu.
11. Također je tijekom postupka pribavljena i medicinska dokumentacija o liječenju tužiteljice neposredno po ranjavanju, i to preslika povijesti bolesti Organizacije zdravstva, Medicinskog centra Slavonski Brod od 6. listopada 1992. gdje je navedeno da je tužiteljica ranjena kao civil u [adresa] na području Bosne i Hercegovine, a pribavljena je i preslika otpusnog pisma Kliničke bolnice Sestre milosrdnice, Zagreb u kojem je navedeno da je tužiteljica premještena iz bolnice u Slavonskom Brodu nakon ranjavanja u [adresa] te je u toj bolnici boravila od 8. listopada do 23. prosinca 1992.
12. Kao što je navedeno, tužiteljica je u predmetnom zahtjevu opisala kako su još prije prijelaza mosta između [adresa] i [adresa] V već zauzeli rafineriju kao i dijelove [adresa] te su pucali u pravcu tužiteljice i njezine prijateljice, koja je i poginula.
13. U skladu s člankom 1. Zakona o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata (''Narodne novine'', broj 84/21. – dalje: Zakon) tim se Zakonom uređuju prava civilnih stradalnika iz Domovinskog rata, pri čemu zakonodavac polazi od činjenice da su hrvatski branitelji iz Domovinskog rata i hrvatski narod branili i obranili Republiku Hrvatsku unutar međunarodno priznatih granica od oružane agresije koju je izvršila Srbija, Crna Gora i Jugoslavenska narodna armija.
14. Prema članku 8. Zakona civilni stradalnici iz Domovinskog rata, u smislu ovoga Zakona, su civilni invalidi iz Domovinskog rata i civilne osobe poginule, umrle ili nestale u Domovinskom ratu odnosno članovi uže i šire obitelji civilne osobe poginule, umrle ili nestale u Domovinskom ratu koji mogu ostvariti prava prema ovom Zakonu.
15. U smislu članka 9. stavka 1. Zakona civilni invalid iz Domovinskog rata je osoba kojoj je organizam oštećen za najmanje 20% zbog rane ili ozljede koju je dobila: a) zbog zatočenja u logoru, zatvoru ili drugom neprijateljskom objektu od strane pripadnika, pomagača, suradnika neprijateljskih vojnih i paravojnih formacija u razdoblju od 17. kolovoza 1990. do 30. lipnja 1996. odnosno drugih događaja lišenja slobode u vezi s okolnostima iz Domovinskog rata,
b) u vezi s ratnim događajima iz Domovinskog rata (zbog korištenja sredstava i metoda kojima se izvode ratne operacije kao što su bombardiranje, eksplozija minsko- eksplozivnih sredstava, zalutali metak i sl.) u razdoblju od 17. kolovoza 1990. do 30. lipnja 1996.,
c) od eksplozije minsko-eksplozivnih sredstava zaostalih nakon završetka ratnih operacija u Domovinskom ratu ili
d) zbog eksplozije minsko-eksplozivnih sredstava ili uporabe vatrenog oružja, u razdoblju od 17. kolovoza 1990. do 30. lipnja 1996., izvan ratnih operacija, ali u vezi s okolnostima iz Domovinskog rata.
16. Ovdje je riječ o događajima od prije više od 30 godina i javnopravna tijela, kao i sud, ponajprije moraju poći od isprava iz toga vremena kojima su utvrđene činjenice o uzrocima i okolnostima pod kojima se određeni slučaj dogodio (članak 73. Zakona). U konkretnom slučaju prema podacima nadležnih policijskih postaja tužiteljica dana 6. listopada 1992. nije stradala na području Republike Hrvatske. Štoviše, prema podacima iz medicinske dokumentacije tužiteljica je ranjena kao civil na području [adresa], tj. Bosne i Hercegovine.
17. Stradavanje tužiteljice se, dakle, dogodilo u Bosni i Hercegovini, blizu državnog područja Republike Hrvatske.
18. Kada je riječ o ozljeđivanju civila kao posljedici uporabe vatrenog oružja, o čemu je riječ u konkretnom slučaju, osnovano tuženik navodi da se odredbe Zakona odnose na civilne osobe koje su stradale u Domovinskom ratu na području Republike Hrvatske, unutar njezinih međunarodno priznatih granica. Ovo pravilo ni tuženik ni sud ne mogu relativizirati samo zato što se stradavanje tužiteljice dogodilo blizu državnog područja Republike Hrvatske. U suprotnom, otvara se pitanje treba li na sličan način tretirati i sve druge civile koji su stradali bilo gdje na području bivše Jugoslavije u razdoblju od 17. kolovoza 1990. do 30. lipnja 1996., ako njihovo stradanje i sukobi u kojima su stradali imaju bilo kakve veze s Domovinskim ratom, i kako to onda uopće dokazivati. Intencija Zakona zasigurno nije bila do te mjere proširiti odgovornost i obveze Republike Hrvatske, niti bi to bilo pravno i stvarno izvedivo.
19. Proizlazi, dakle, da je tuženik na temelju ocjene svih dokaza izvedenih u upravnom postupku formirao zaključak koji prihvaća i ovaj sud, pa stoga nema osnove za ocjenu da bi osporavano rješenje bilo utemeljeno na pogrešno utvrđenom činjeničnom stanju, odnosno pogrešnoj primjeni materijalnog prava.
20. Stoga, uvažajući okolnosti konkretnog slučaja i stradavanje tužiteljice, sud osporeno rješenje ne može ocijeniti nezakonitim, slijedom čega je presuđeno kao pod točkom I. izreke ove presude u skladu s člankom 116. stavkom 1. Zakona o upravnim sporovima (''Narodne novine'', broj 36/24. – dalje: ZUS).
21. Odluka o troškovima spora (točka II. izreke) temelji se na članku 147. stavku 1. ZUS-a.
U Osijeku 17. travnja 2025.
Sudac
Tomislav Artuković
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.
DNA:
1. Tužiteljici, po opun.,
2. Tuženiku, po opun.
