REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U OSIJEKU

Poslovni broj: Us I-149/2023-22

Osijek, Trg A. Starčevića 7/II

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Osijeku, po sucu tog suda Tomislavu Artukoviću, uz sudjelovanje zapisničarke Tamare Golub, u upravnom sporu tužitelja JA iz [adresa] (OIB: [osobni identifikacijski broj]), kojeg zastupa opunomoćenik Krešimir Pencinger, odvjetnik u Slavonskom Brodu, Vukovarska 8/1, protiv tuženika Ministarstva hrvatskih branitelja Republike Hrvatske, Zagreb, Trg Nevenke Topalušić 1, koje zastupa Županijsko državno odvjetništvo u Osijeku, Osijek, Kapucinska 21, radi statusa hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata, 17. travnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev za poništavanje rješenja Ministarstva hrvatskih branitelja Republike Hrvatske, KLASA: UP/II-562-02/22- 01/5287, URBROJ: 522-4/1-1-1-22-6 od 22. prosinca 2022.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova upravnog spora.

Obrazloženje

1. Osporavanim rješenjem odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja Brodsko-posavske županije, Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu skrb i hrvatske branitelje, Odsjeka za hrvatske branitelje, KLASA: UP/I-562-02/20-01/131, URBROJ: 2178-06-02/6-22-12 od 5. travnja 2022., kojim je tužitelju, priznatom hrvatskom ratnom vojnom invalidu iz Domovinskog rata s 20% oštećenja organizma uslijed ranjavanja, odbijen zahtjev za priznavanje statusa HRVI s osnove PTSP-a.

2. Tužitelj osporava zakonitost pobijanog rješenja navodeći, u bitnome, da nalazi i mišljenja nadležnih liječničkih vijeća, na kojima je tuženik utemeljio svoju odluku, nisu valjano i potpuno obrazloženi, niti su vještaci uzeli u obzir trajanje i vrstu tegoba kojima je tužitelj bio izložen. Smatra da je njegovo tjelesno oštećenje pogrešno utvrđeno i da je veće od onoga kojeg su vještaci u upravnom postupku utvrdili, to više što je prije Domovinskog rata bio potpuno zdrav. Stoga tužitelj predlaže sudu provesti medicinsko vještačenje tijekom upravnog spora, te u konačnici poništiti pobijano, kao i prvostupanjsko rješenje, uz naknadu troškova upravnog spora.

3. U odgovoru na tužbu tuženik, u bitnome, ostaje kod navoda iz osporavanog rješenja i predlaže odbiti tužbeni zahtjev.

4. U provedenom dokaznom postupku sud je izvršio uvid u predmetni spis, spis tuženika i isprave koje su priložene u taj spis, a dana 23. svibnja 2024. održano je ročište za raspravu, na kojem je prihvaćen dokazni prijedlog tužitelja za izvođenje dokaza medicinskim vještačenjem po stalnoj sudskoj vještakinji dr. sc. Anamariji Petek Erić, specijalistici psihijatrije, kako bi se utvrdio stupanj oštećenja organizma tužitelja s osnove psihičke bolesti (PTSP) u smislu točke 238. Liste postotka oštećenja organizma (Lista II), sve u skladu s člankom 33. stavkom 5. Zakona o upravnim sporovima (''Narodne novine'', broj 20/10., 143/12., 152/14., 94/16., 29/17. i 110/21.) u svezi s člancima 250.-263. Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'', broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19. i 80/22.).

5. Predmetni je upravni postupak pokrenut zahtjevom tužitelja od 15. srpnja 2020. za priznavanje statusa hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata temeljem bolesti PTSP.

6. Prema članku 12. stavku 1.c Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (''Narodne novine'', broj 121/17., 98/19. i 84/21. – dalje ZHBDR) hrvatski ratni vojni invalid iz Domovinskog rata je hrvatski branitelj iz Domovinskog rata kojem je organizam oštećen najmanje 20% zbog bolesti, a bolest, pogoršanje bolesti odnosno pojava bolesti neposredna je posljedica sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske. Sukladno članku 179. stavku 1.f ZHBDR-a status hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata na temelju bolesti, a bolest, pogoršanje bolesti odnosno pojava bolesti neposredna je posljedica sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, utvrđuje se u upravnom postupku na temelju urednog zahtjeva hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata nakon nalaza i mišljenja tijela vještačenja iz članka 181. stavka 1. ovoga Zakona.

7. Slijedom navedenih odredbi, prvostupanjsko tijelo je pribavilo svu relevantnu dokumentaciju i provelo je upravni postupak u skladu s odredbama ZHBDR-a i Zakona o općem upravnom postupku (''Narodne novine'', broj 47/09. i 110/21. – dalje: ZUP). Tako je prvostupanjsko tijelo pribavilo, prema članku 181. ZHBDR-a, nalaz i mišljenje Vijeća vještaka Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, Područnog ureda Osijek od 2. prosinca 2021., kojim je utvrđeno oštećenje organizma s osnove PTSP 20% privremeno. Prvostupanjsko tijelo je zatim pribavilo nalaz i mišljenje Revizijskog liječničkog vijeća u Zagrebu od 9. ožujka 2022. U navedenom nalazu i mišljenju Revizijsko vijeće utvrđuje da se tužitelj javlja psihijatru zbog reaktivne represije 31. ožujka 1992., a potom je bez psihijatrijskog tretmana do 2007., a u međuvremenu je psihijatrijski obrađen 8. lipnja 2005. i tada se nije utvrdilo značajnijih odstupanja na psihičkom planu. Nadalje Revizijsko vijeće utvrđuje da je tužitelj bez psihijatrijskog liječenja do 30. veljače 2020., kada je javlja psihijatru u OB Slavonski Brod, a nakon povratka iz mirovne misije u Siriji gdje je bio izložen stresu. U konačnici, Revizijsko liječničko vijeće na temelju dostupne medicinske i druge dokumentacije, uz uvažavanje činjenice da je tužitelj sustavnije psihijatrijsko liječenje započeo od veljače 2020. zbog neurotskih tegoba koje nisu ratne geneze, dok su tegobe iz kruga PTSP-a shvaćene kao rezidualne, zaključuje da se kod tužitelja radi o lakšem obliku PTSP-a (T 238.a Liste postotka oštećenja organizma).

8. Na temelju navedenog revizijskog nalaza i mišljenja doneseno je prvostupanjsko rješenje od 5. travnja 2022., kojim je odbijen predmetni zahtjev tužitelja za priznavanje statusa hrvatskog ratnog vojnog invalida s osnove bolesti PTSP.

9. Nadalje, u povodu izjavljene žalbe tužitelja pribavljen je nalaz i mišljenje Žalbenog liječničkog vijeća od 13. prosinca 2022. kojim je Žalbeno liječničko vijeće suglasno sa ocjenom Revizijskog vijeća da se PTSP koji se 2020. javlja u elementima može cijeniti samo kao lakši stupanj po T 238.a Liste postotka oštećenja organizma s manje od 20% oštećenja organizma stalno.

10. Kao što je navedeno, sud je u ovome predmetu odredio izvođenje dokaza vještačenjem po sudskoj vještakinji dr. sc. Anamariji Petek Erić, specijalistici psihijatrije, kako bi se utvrdio stupanj oštećenja organizma tužitelja s osnove PTSP-a. Sudska vještakinja u svome opširnom i jasnom nalazu i mišljenju (listovi 69.-85. spisa), između ostaloga, utvrđuje da se kod tužitelja u prvom redu opservira simptomatologija koja odgovara miješanom anksioznom i depresivnom poremećaju u sklopu neurotske organizacije ličnosti koja se manifestira simptomima stalne napetosti, zabrinutosti, nesanice, afektivno-emocionalnih oscilacija uz sklonost potiskivanju, negativnom anticipiranju budućih događaja, doživljaja osobne neadekvatnosti, a podržavane egzogeno-egzistencijalnim okolnostima (braniteljska problematika, doživljaj nepravde i nemogućnost ostvarivanja prava, umirovljenje, obiteljska uloga, osjećaj osobne izmijenjenosti nakon boravka u vojnoj misiji u Siriji) koje iscrpljuju prilagodbene kapacitete tužitelja. Opisani dijagnostički stav ima dodatno uporište u ranijoj medicinskoj dokumentaciji, te se potvrđuje i putem psihodijagnostičke obrade (2020. i 2024.), a opservira se i u kliničkim opisima na specijalističkim psihijatrijskim nalazima koji se vode pod dijagnostičkom oznakom F 43.1 – Posttraumatski stresni poremećaj.

11. Sudska vještakinja i svome mišljenju nadalje utvrđuje da se opisani simptomi miješanog anksiozno-depresivnog poremećaja isprepliću s komorbiditetnom simptomatologijom posttraumatskog stresnog poremećaja iz klastera pobudljivosti (teškoće prosnivanja i održavanja spavanja, razdražljivost, rezigniranost, poteškoće samokontrole uz nizak frustrativni prag) koji od 09./2021. postaju samostalna dijagnostička oznaka (F43.1) u ambulantnom i dnevno bolničkom liječenju. Navedeni klaster simptoma pripada posttraumatskom stresnom poremećaju te se opservira tijekom kliničko-forenzičkog intervjua i prilikom primjena tehnika konfrontacije proživljenim traumatskim iskustvima. Ne uočava se postojanje simptomatologija iz preostala dva klastera simptoma. Tijekom provođenja forenzičko-psihijatrijskog intervjua kod tužitelja se opservira intenzivni afektivni angažman kod evociranja iskustava borbene izloženosti tijekom vojne misije u Siriji. Dakle, sa dijagnostičkog aspekta u odnosu na posttraumatski stresni poremećaj, ne nalaze se u cijelosti zadovoljeni kriteriji za isključivo dijagnosticiranje toga poremećaja, osobito uzimajući u obzir ranija povremena psihijatrijska liječenja, opise kliničke slike i dijagnostičke kategorije; psihodijagnostičku obradu temeljenu na standaridiziranim i objektiviziranim procjenskim instrumentima, te temporalni protok od dijagnosticiranja poremećaja odnosno elemenata postraumatskog stresnog poremećaja od borbene izloženosti u Domovinskom ratu kao i pojave spomenutih simptoma i njihove povezanosti sa borbenom izloženošću tijekom sudjelovanja u vojnoj misiji u Siriji. Isto tako, neodvojiv je i utjecaj nepovoljnih egzogenih okolnosti (laboralna problematika, osobna somatska oboljenja, umirovljenje i posljedične egzistencijalne poteškoće) na pojavnost i podržavanje smetnji i iz kruga anksiozno-depresivnog poremećaja, iscrpljenje prilagodbenih mehanizama kao i smetnji koje odgovaraju elementima posttraumatskog stresnog poremećaja. Također se kod tužitelja ne nalaze niti klinička obilježja trajnih promjena ličnosti nakon katastrofalnih događaja. U odnosu na primjenu psihofarmakološke terapije, od 02./2020. na ovamo se preporučena terapija u bitnome nije mijenjala, što govori u prilog lakšeg intenziteta simptoma poremećaja.

12. Što se tiče nalaza i mišljenja Žalbenog liječničkog vijeća od 13. prosinca 2022., sudska vještakinja smatra da nije bilo bitnih nepravilnosti u tome mišljenju koje bi utjecale na konačno izvođenje zaključka u odnosu na uzročno-posljedičnu povezanost razvoja psihičkih smetnji i sudjelovanja tužitelja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske. Pojava simptoma miješanog anksiozno-depresivnog poremećaja, a imajući u vidu vremenski protok od početka liječenja, dinamiku liječenja, egzogene okidače i podržavajuće čimbenike kao i strukturu ličnosti tužitelja, ne može se dovesti u neposrednu uzročno-posljedičnu vezu sa sudjelovanjem u obrani suvereniteta Republike Hrvatske. U odnosu na simptome posttraumatskog stresnog poremećaja, te imajući u vidu činjenicu da su ispunjeni dijagnostički kriteriji dominantno iz klastera pobudljivosti (odgođena pojavnost simptoma i lakši klinički oblik istih) koji se deklanširaju sa simptomima miješanog anksiozno-depresivnog poremećaja kod neurotski organizirane ličnosti, sudska vještakinja smatra da se opisana simptomatologija može dovesti u uzročno-posljedičnu vezu sa sudjelovanjem u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, no riječ je o lakšem intenzitetu simptoma posttraumatskog stresnog poremećaja pri čemu je oštećenje organizma ispod 20 % trajno.

13. Dakle, sudska vještakinja je suglasna s mišljenjem Žalbenog liječničkog vijeća u pogledu postotka oštećenja organizma tužitelja s osnove PTSP-a. Dodatno je u postupku usmenog izlaganja nalaza i mišljenja na ročištu održanom 7. travnja 2025. sudska vještakinja ustvrdila da u cijelosti ostaje kod svoga nalaza i mišljenja te je jasno i uvjerljivo odgovorila na sve prigovore tužitelja. Stoga sud, nalaz i mišljenje sudske vještakinje, upotpunjeno i pojašnjeno na ročištu za raspravu, u kojem je ocijenjena sva priložena medicinska i druga dokumentacija kao i vještačenja nadležnih tijela iz upravnog postupka, smatra jasnim i potpuno obrazloženim. Prema tome, odlučne činjenice u upravnom postupku pravilno su i potpuno utvrđene, zbog čega nije povrijeđena odredba članka 8. ZUP-a, a s time u vezi i citirane odredbe ZHBDR-a, kako to tužitelj neosnovano smatra. U tim okolnostima, sud je kao nepotreban odbio dokazni prijedlog za provođenje novog vještačenja, jer puko nezadovoljstvo mišljenjem sudskog vještaka nije razlog za određivanje novog vještačenja. Jasno je da u tim okolnostima nije bilo potrebno ni saslušavati tužitelja kao stranku u sporu.

14. Zbog svega navedenoga, sud osporavano rješenje ocjenjuje zakonitim, slijedom čega je presuđeno kao u izreci na temelju članka 116. stavka 1. i članka 147. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima (''Narodne novine'', broj 36/24.).

U Osijeku 17. travnja 2025.

Sudac

Tomislav Artuković

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.

DNA:

1. Tužitelju, po opun.

2. Tuženiku, po opun.