Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž R-651/2024-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Mireli Mijoč Kramar, u pravnoj stvari tužitelja ŠO iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnici odvjetnici iz Odvjetničkog ureda Boris Vinčić u Zagrebu, protiv prvotuženika Euroherc osiguranje d.d., Zagreb, Vukovarska 282, OIB 22694857747, kojeg zastupaju punomoćnici odvjetnici iz Odvjetničkog društva Grgić & Partneri iz Zagreba, i drugotuženika KOŠĆAL d.o.o., Gornja Jelenska, Rudnička ulica 7, OIB 43246125384, kojeg zastupa punomoćnik Denis Pedić, odvjetnik u Popovači, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tužitelja protiv rješenja Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr-340/2024-29 od 17. svibnja 2024., dana 17. travnja 2025.,

r i j e š i o  j e

Uvažava se žalba tužitelja, preinačuje se rješenje Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr-340/2024-29 od 17. svibnja 2024. i rješava:

Odbija se prigovor mjesne nenadležnosti Općinskog radnog suda u Zagrebu.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem je odlučeno:

"I. Ovaj sud se oglašava mjesno nenadležnim.

II. Nakon pravomoćnosti ovoga rješenja predmet će se ustupiti nadležnom Općinskom sudu u Kutini."

2. Protiv navedenog rješenja se žali tužitelj zbog svih žalbenih razloga iz odredbe čl. 353. st.1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 84/2008., 96/2008., 123/2008., 57/2011., 148/2011. - pročišćeni tekst, 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022. i 155/2023., dalje: ZPP). Predlaže pobijano rješenje ukinuti i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovni postupak.

3. Žalba je osnovana.

4. Prvostupanjski sud je prihvatio prigovor nenadležnosti polazeći od utvrđenja i zaključaka:

-da tužitelj u tužbi od prvo i drugotuženika potražuje naknadu štete povodom ozljede na radu kod drugotuženika nastale 27. rujna 2019.,

-da su u odgovoru na tužbu prvo i drugotuženik istaknuli prigovor mjesne nenadležnosti Općinskog radnog suda u Zagrebu, obzirom da je za prvotuženika nadležan sud prema mjestu sklapanja ugovora i Uvjetima za osiguranje izvanugovorne odgovornosti (čl. 25.), a za drugotuženika mjesno je nadležan Općinski sud u Kutini temeljem odredbe čl. 65. ZPP-a i čl. 25. Uvjeta za osiguranje izvanugovorne odgovornosti budući je polica s prvotuženikom sklopljena u Kutini,

-da je 12. srpnja 2023. u ovom predmetu Pr-1872/2022 doneseno rješenje o mjesnoj nenadležnosti Općinskog radnog suda u Zagrebu,

-da je postupajući po žalbi tužitelja Županijski sud u Zagrebu rješenjem Gž R- 1168/2023-2 od 16. veljače 2024. ukinuo gore navedeno rješenje prvostupanjskog suda i predmet vratio na ponovni postupak, uz obrazloženje da sud utvrdi sporne činjenice odlučne za rješenje predmetnog prigovora i ocijeni radi li se u konkretnom slučaju o suparničarima iz odredbe čl. 196. stavak 1. točka 1. ZPP-a, nakon čega će donijeti novu odluku po prigovoru prvo i drugotuženika mjesne nenadležnosti suda u Zagrebu,

-da je odredbom čl. 196. st. 1. toč. 1. ZPP-a propisano da više osoba može jednom tužbom tužiti odnosno biti tužene (suparničari) ako su u pogledu predmeta spora u pravnoj zajednici ili ako njihova prava odnosno obveze proizlaze iz iste činjenične i pravne osnove,

-da su u konkretnom slučaju prvo i drugotuženici samo formalni suparničari, a ne jedinstveni temeljem odredbe čl. 201. ZPP-a,

-da je odredbom čl. 50. ZPP-a propisano da ako je jednom tužbom tuženo više osoba (članak 196. stavak 1. točka 1.), a za njih ne postoji mjesna nadležnost istog suda, nadležan je sud koji je mjesno nadležan za jednog od tuženika, a ako među njima ima glavnih i sporednih obveznika, sud koji je mjesno nadležan za koga od glavnih obveznika,

-da su u konkretnom slučaju prvo i drugotuženici ugovorili mjesnu nadležnost prema mjestu sklapanja ugovora u Kutini, slijedom čega postoji mjesna nadležnost istog suda,

-da je odredbom Zakona o područjima i sjedištima sudova („Narodne novine“, 67/2018., 21/2022.) u čl. 2. st. 1. toč. VII. propisano da će Općinski sud u Kutini postupati za područje općina: Jasenovac, Lipovljani, Velika Ludina te gradova: Kutina, Novska i Popovača.

5. Polazeći od navedenih utvrđenja prvostupanjski sud je utvrdio da je mjesno nadležan Općinski sud u Kutini pa je odlučio kao u izreci.

6. Iz sadržaja spisa proizlazi da tužitelj potražuje naknadu štete povodom ozljede na radu kod drugotuženika kao poslodavca u vrijeme nastanka štetnog događaja 27. rujna 2019., da je drugotuženik sa prvotuženikom sklopio Policu osiguranja osiguranika izvanugovorne odgovornosti pri čemu su sastavni dio Police Uvjeti za osiguranje izvanugovorne odgovornosti u kojima je člankom 25. određeno da u slučaju spora između ugovaratelja osiguranja odnosno osiguranika i osiguratelja, nadležan stvarno nadležan sud prema mjestu sklapanja ugovora o osiguranju.

7. Tužitelj je podnio tužbu Općinskom radnom sudu u Zagrebu jer prvotuženik ima sjedište u [adresa] te pozivom na odredbu čl. 50. ZPP-a (točka I. tužbe).

8. Prvo i drugotuženik su istaknuli prigovor mjesne nenadležnosti Općinskog radnog suda u Zagrebu s obrazloženjem da je nadležan sud prema mjestu sklapanja ugovora i Uvjetima za osiguranje izvanugovorne odgovornosti (čl. 25.), a drugotuženik također navodi da je mjesno nadležan Općinski sud u Kutini temeljem odredbe čl. 65. ZPP-a.

9. Odredbe o mjesnoj nadležnosti prema ugovoru koji su sklopili prvo i drugotuženik ne obavezuju tužitelja koji nije bio stranka tog ugovora (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci broj Gr1 522/13-2 od 6. studenoga 2013.). Stoga je neosnovan prigovor prvo i drugotuženika, koji je prihvatio i prvostupanjski sud, da se u konkretnom slučaju primjenjuje sporazum o nadležnosti sklopljen između prvo i drugog tuženika.

10. Odredbom čl. 65. ZPP-a propisano je da ako je u sporu iz radnog odnosa tužitelj radnik, za suđenje je nadležan, pored suda koji je općemjesno nadležan za tuženika, i sud na čijem se području rad obavlja ili se obavljao odnosno sud na čijem bi si području rad morao obavljati te sud na čijem je području zasnovan radni odnos.

11. Odredbom čl. 46. st. 1. ZPP-a propisano je da ako zakonom nije određena isključiva mjesna nadležnost kojega drugog suda, za suđenje je nadležan sud koji je općemjesno nadležan za tuženika.

12. Odredbom čl. 50. ZPP-a propisano je da ako je jednom tužbom tuženo više osoba (članak 196. stavak 1. točka 1.), a za njih ne postoji mjesna nadležnost istog suda, nadležan je sud koji je mjesno nadležan za jednog od tuženika; a ako među njima ima glavnih i sporednih obveznika, sud koji je mjesno nadležan za koga od glavnih obveznika.

13. Nadalje, odredbom čl. 196. st. 1. toč. 1. ZPP-a propisano je da više osoba mogu jednom tužbom tužiti odnosno biti tužene (suparničari) ako su u pogledu predmeta spora u pravnoj zajednici ili ako njihova prava odnosno obveze proistječu iz iste činjenične i pravne osnove.

14. Dakle, materijalni suparničari su oni koji se prije i izvan parnice nalaze u izvjesnoj pravnoj ili stvarnoj vezi s obzirom na predmet spora za razliku od tzv. formalnih suparničara, kod kojih su predmet spora zahtjevi, odnosno obveze iste vrste, koji se zasnivaju na bitno istovrsnoj činjeničnoj i pravnoj osnovi, pod uvjetom da postoji stvarna i mjesna nadležnost istog suda za svaki zahtjev i za svakog tuženika kako je to za formalne suparničare propisano odredbom čl. 196. st. 1. toč. 2. ZPP-a (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci broj Rev-x 956/16-3 od 4. srpnja 2017.).

15. Primjerice, materijalni su suparničari dva osiguravajuća društva tužena jednom tužbom radi naknade štete jer se tužbeni zahtjev temelji na tvrdnji da oba tuženika odgovaraju u vezi s istim štetnim događajem i istovrsnim osiguranjem (Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci broj Rev-103/192. od 4. veljače 1993., IO 1993/258).

16. Atrakcija nadležnosti suda zasniva se na činjenici da se pred određenim sudom ili na njegovu području vodi ili se može voditi postupak koji je u izvjesnoj mjeri povezan s parnicom koja se tek pokreće. Utvrđivanje nadležnosti po atrakciji opravdava se očekivanjem da će se ostvariti procesna ekonomija te da će se kompleksnim rješavanjem omogućiti likvidacija svih spornih odnosa među strankama i da će se time ostvariti načelo jedinstvene primjene zakona.

17. U konkretnom slučaju tuženici su u stvarnoj vezi u pogledu činjenične osnove (riječ je o jednom činjenično identičnom događaju) i u pogledu pravne veze jer su prvo i drugotuženik sklopili policu osiguranje izvanugovorne odgovornosti radi osiguranja osiguranika kao poslodavca za naknadu štete prema djelatniku ako djelatnik pretrpi štetu u radu ili u svezi sa radom (stranica 108 spisa).

18. Atrakcija nadležnosti kod materijalnog suparničarstva opravdava se njihovom izvanprocesnom povezanošću, pa je onaj materijalni suparničar koji ima koristi od određene činjenične i pravne povezanosti dužan pristati da bude tužen i pred sudom koji za njega nije mjesno nadležan.

19. Imajući u vidu sve navedeno primjenom odredbe čl. 50. ZPP-a u ovoj pravnoj stvari je nadležan Općinski radni sud u Zagrebu pa je na temelju odredbe čl. 380. st. 3. ZPP-a valjalo odlučiti kao u izreci.

U Zagrebu 17. travnja 2025.

Sutkinja:

Mirela Mijoč Kramar