Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: Gž R-885/2024-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Vlatke Fresl Tomašević kao predsjednice vijeća, Tomislava Aralice kao člana vijeća i suca izvjestitelja, te Vlaste Feuš kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja FS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Gordani Lazović, odvjetniku u Zajedničkom odvjetničkom uredu Gordana Lazović i Mario Sukno u Zagrebu, Ulica kneza Branimira 71D/II, protiv tuženika KentBank d.d., Zagreb, Gundulićeva 1, OIB: 73656725926, zastupanog po punomoćniku Marijanu Ruždjaku, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Ruždjak i partneri d.o.o. u Zagrebu, radi nedopuštenost otkaza, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr-984/2020-30 od 22. srpnja 2024., u sjednici vijeća održanoj dana 17. travnja 2025.,
r i j e š i o j e
I. Ukida se presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr- 984/2020-30 od 22. srpnja 2024. pa se predmet vraća istom sudu na ponovno suđenje.
II. O troškovima nastalim povodom pravnog lijeka odlučit će se u konačnoj odluci.
Obrazloženje
1. Presudom Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr-984/2020-30 od 22. srpnja 2024. suđeno je:
„I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:
"Utvrđuje se nezakonitom Odluka o otkazu ugovora o radu od dana 18.2.2020., kojom je tuženik KENTBANK d.d. iz Zagreba, Gundulićeva 1, OIB: 73656725926 otkazao Ugovor o radu tužitelju ČS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], te se nalaže tuženiku vratiti tužitelja na rad i to na radno mjesto Suradnika za trgovanje i prodaju proizvoda riznice uz istovremenu prijavu istog kod Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, sve u roku od 15 dana.
Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadi troškove ovog parničnog postupka sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom prema stopi propisanoj po čl. 29.st. 2. Zakona o obveznim odnosima, koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena tekućom od dana donošenja presude prvog stupnja pa do isplate, a sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe."
II. Nalaže se tužitelju naknaditi tuženiku trošak parničnog postupka u iznosu od 750,00 eura, u roku od 15 dana."
2. Protiv navedene presude pravodobno se žali tužitelj zbog svih zakonom predviđenih žalbenih razloga iz odredbe čl. 353. st. 1. toč. 1. do 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, dalje ZPP). Predlaže da sud drugog stupnja pobijanu presudu preinači. Traži naknadu troška žalbe.
3. Žalba je osnovana.
4. Predmet ovog postupka jesu zahtjevi tužitelja za utvrđenjem nezakonitom odluke o otkazu ugovora o radu, nalog za vraćanjem na radno mjesto, i naknadom troškova postupka. Tijekom postupka utvrđene su slijedeće bitne činjenice:
-tužitelj je bio zaposlen kod tuženika temeljem ugovora o radu na neodređeno vrijeme od 3. ožujka 2015, kao i sukcesivnih aneksa istom i novih ugovora o radu, radeći na radnom mjestu "suradnik za trgovanje i prodaju proizvoda Riznice";
-prije otkazivanja tužitelju, tužitelju je izrečeno upozorenje na obveze iz radnog odnosa 10. svibnja 2018;
-prije otkazivanja tužitelj je pozvan na obranu te je u svojem dopisu od 10. veljače 2020. iznio svoju obranu;
- dana 18. veljače 2020. tuženik je donio odluku o otkazu ugovora o radu,kojom je otkazao tužitelju ugovor o radu zaključen dana 14. siječnja 2019, a iz sadržaja odluke proizlazi da je tuženik navedenu Odluku donio temeljem odredbe čl.115. st.1. t.3. Zakona o radu („Narodne novine“ broj: 93/14, 127/17, 98/19, dalje: ZR), odnosno iz razloga uvjetovanih skrivljenim ponašanjem radnika;
-iz odluku o otkazu ugovora o radu od 18. veljače 2020. proizlazi kako je tužitelju ugovor o radu otkazan zbog skrivljenog ponašanja, jer je 23. siječnja 2020. pristupio prodaji vrijednosnih papira, i to njemačke obveznice u vrijednosti od 3.000.000,00 eura, čija je namira ugovorena za dan 27. siječnja 2020, te da nakon prodaje njemačke obveznice nije proveo Nostro transfer 3.000.000,00 eura s valutom 27. siječnja 2020., s EUR Nostro računa Privredne banke Zagreb d.d., kao banke skrbnika, na EUR Target račun KentBank d.d. otvoren u Hrvatskoj narodnoj banci, pa da je zbog takovog postupanja prouzročio je pad regulatornoj DP/DO koeficijenta na 16,91%, u odnosu na zakonski minimalno propisanih 17,00%, a što predstavlja povredu odredbe čl. 8. Odluke o minimalno potrebnim deviznim potraživanjima kojima je reguliran limit propisan od strane Hrvatske narodne banke (dalje HNB), te da je time radnik izložio poslodavca riziku pokretanja prekršajnog postupka od strane HNB- a za što je propisana novčana kazna do 500.000,00 kuna;
-protiv osporavane odluke o otkazu ugovora o radu dana 25. veljače 2020. tužitelj je podnio zahtjev za zaštitu prava;
-tužitelj ističe kako je nesporno da je dana 23. siječnja 2020. pristupio prodaji vrijednosnih papira - njemačke državne obveznice u vrijednosti od 3.000.000,00 eura, čiju je namiru ugovorio za dan 27. siječnja 2020, kao i da je nakon uredno provedenog postupka prodaje tog vrijednosnog papira propustio provesti transfer ostvarenog iznosa prodaje s PBZ Nostro računa tuženika na eur Target račun tuženika otvoren kod Hrvatske narodne banke, uslijed čega je prouzročen pad DP/DO koeficijenta s minimalno propisanih 17 % na 16,91 %;
-sam propust tužitelja nije sporan ali je sporna njegova težina i značaj, to jest da li se radi o povredi obveza iz radnog odnosa koja opravdava otkaz ili ne.
5. Na ove utvrđene činjenice sud je prvog stupnja primijenio propise iz čl. 8., čl. 115., čl. 119., čl. 124., čl. 133. ZR, pa odlučio kao u izreci osporene presude.
6. Sud prvog stupnja smatra utvrđenim kako je tužitelj počinio predmetnu povredu radne obveze. U obrazloženju pobijane odluke navodi kako je odluka o otkazu ugovora o radu tužitelju od dana 18. veljače 2020. zakonita i opravdana, uslijed čega je tužbeni zahtjev tužitelja neosnovan u cijelosti, a također, obzirom je utvrđeno da je otkaz poslodavca dopušten, nisu ispunjeni uvjeti za vraćanje tužitelja na rad u smislu odredbe čl.124. st.1. ZR, kao ni za prijavu nadležnim institucijama, pa je stoga odlučeno kao pod točkom I. izreke presude.
7. Prema odredbi iz čl. 115., st. 1. toč. 3. ZR poslodavac može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok (redoviti otkaz), ako za to ima opravdani razlog, između ostalog i u slučaju ako radnik krši obveze iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika).
8. Prema shvaćanjima sudske prakse i pravne teorije, da bi se radilo o skrivljenom kršenju obveza iz radnog odnosa, potrebno je kumulativno ispuniti tri uvjeta; a) da se radi o obvezama koje proizlaze iz radnog odnosa,
b) da je obveze kršio isključivo radnik,
c) da je radnik obveze kršio s namjerom.
9. ZR ne propisuje što se smatra kršenjem obveze iz radnog odnosa, pa se dopuštenost ovog otkaza mora procjenjivati prema okolnostima svakog pojedinog slučaja. Skrivljeno ponašanje radnika jest svako ono ponašanje koje predstavlja ustrajnije neizvršavanje obveza poput opetovanog kašnjenja na posao, neizvršavanje radnih zadataka, neizvršavanje naredbi koje su sukladne zaključenom ugovoru o radu, obavljanje konkurentske djelatnosti, nanošenje materijalne štete i sl.
10. Da bi otkaz zbog skrivljenog ponašanja bio dopušten poslodavac mora dokazati kako je imao opravdan razlog za otkazivanje, s time što se to uvijek procjenjuje u okolnostima konkretnog slučaja. Sama činjenica da je radnik u radu počinio povredu ne dovodi, sama po sebi - automatizmom, do zaključka kako opravdava otkazivanje ugovora o radu. Povreda mora po svojoj prirodi, značaju, karakteristikama, obilježjima, opetovanim ponašanjem i slično, opravdavati otkazivanje.
11. Za utvrđenje da li nesporno počinjena povreda u radu tužitelja u okolnostima konkretnog slučaja predstavlja, u smislu odredbe čl. 115 st. 1. toč. 3. ZOR, predstavlja opravdan razlog sud prvog stupnja nije dao valjane razloge. Pogotovo što se ovdje radi o specifičnom radnom okruženju i radnim obvezama.
12. Tako prvostupanjski sud u obrazloženju svoje odluke navodi kako je predmetna povreda u radu tužitelja povreda Odluke o minimalno potrebnim deviznim potraživanjima ("Narodne novine" broj: 101/2019, dalje: Odluka/19) dovoljan razloga za otkazivanje ugovora o radu. Iz odluke o otkazu baš i ne proizlazi da bi takva povreda predstavljala težu povredu radne obveze zbog koje bi radniku trebao prestati radni odnos. A i spominje se i kako je radnik u kraćem vremenskom razdoblju počinio dvije istovrsne teške povrede radne obveze ali iz odluke niti iz priloženih isprava ne proizlazi to opetovano istovrsno kršenje radne obveze. U spisu se nalazi upozorenje poslodavca od 10. svibnja 2018. gdje se nabrajaju četiri slučaja koje poslodavac ocjenjuje kao povrede radne obveze, a koji su se zbili između siječnja i ožujka 2018. (list 35 spisa). Onako kako su tamo opisane te navodne povrede obveze sliče na nenamjerne očigledne omaške u pisanju isprava (krivi datum, kriva banka i slično) i, koliko je to laički zamjetljivo, nemaju sličnosti s predmetnom povredom iz siječnja 2020. Dakle, u tom dijelu je odluka proturječna. Prema shvaćanju ovog višeg suda, da je postupanje tužitelja doista tako otegotno za bankarsko poslovanje kako se navodi u odluci o otkazu, isto bi bilo kao takvo i propisano i sankcionirano.
13. Prilikom ocjene težine propusta tužitelja prvostupanjski sud nije uzeo u obzir, niti o tome dao razloge, kako su odluke o minimalno potrebnim deviznim potraživanjima često mijenjaju, a time i određena razina održavanja deviznih potraživanja. Tako je odluka iz 2019. novelirana Odlukom o izmjeni Odluke minimalno potrebnim deviznim potraživanjima ("Narodne novine" broj 83/22, dalje: Odluka/22) gdje je u čl. 2. izmijenjena odredba čl. 8. Odluke/19 na način da je obveza banka na održavanje deviznih potraživanja smanjena s ranijih 17% na 8,5%. A poslodavac stavlja na teret radniku da je razinu spustio na 16,91%. Ovakva izmjena podzakonskog akta bagatelizira značaj predmetne povrede.
14. A također i činjenica što je taj pad razine održavanja deviznih potraživanja trajao veoma kratko, prema iskazu svjedokinje RS svega jedan dan.
15. Nadalje, RS je izjavila su za ovakvu vrstu proboja propisane vrlo visoke kazne u okviru Statuta tuženika i u okviru Hrvatske narodne banke ali te činjenice nisu utvrđene u postupku niti o njima sud prvog stupnja daje razloge.
16. Sud prvog stupnja također ne daje razloge o tome da li je radnik kršio obveze s namjerom ili ne.
17. Presuda zato ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati jer proturječi sama sebi ili razlozima presude, dijelom nema razloga, dijelom u njoj nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama, dijelom su ti razlozi nejasni ili proturječni, te o odlučnim činjenicama postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika,
18. Slijedom navedenog sud je prvog stupnja počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka propisanu odredbom čl. 354. st. 2. točka 11. ZPP pa je valjalo na temelju odredbe čl. 369. st. 1. ZPP uvažiti žalbu kao osnovanu i ukinuti presudu prvog stupnja te vratiti predmet na ponovno suđenje.
19. U ponovnom suđenju sud će prvog stupnja izvesti sve dokaze predložene na bitne okolnosti. ocijeniti te dokaza i utvrditi bitne činjenice, a među njima i konkretni kontekst predmetne povrede obveza iz radnog odnosa kao i prirodu ranijih navodnih povreda obveza iz radnog odnosa, pa na utvrđene činjenice primijeniti materijalno pravo i donijeti novu zakonitu odluku.
20. Kako ishod ovog postupka još nije poznat valjalo je ukinuti i odluku o troškovima postupka.
21. O troškovima postupka nastalim povodom pravnog lijeka odlučit će se u konačnoj odluci po čl. 166. st. 3. ZPP.
U Zagrebu 17. travnja 2025.
Predsjednica vijeća:
Vlatka Fresl Tomašević
