REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd-1579/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i suca izvjestitelja, Slavka Pavkovića člana vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice DJ iz Velike Britanije [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Karlo Novosel, odvjetnik u Zagrebu, protiv 1. tuženika EJ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i 2. tuženice ŽJ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koje zastupa punomoćnica Ana Ivić Juratovac, odvjetnica u Zagrebu, radi isplate, odlučujući o prijedlogu tužiteljice za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž Ob-20/2025-3 od 29. siječnja 2025., kojim je potvrđena presuda Općinskoga suda u Sesvetama, Stalna služba u Vrbovcu, poslovni broj P Ob-23/2020-64 od 9. listopada 2024., na sjednici održanoj 17. travnja 2025.,

r i j e š i o  j e:

Prijedlog za dopuštenje revizije u odnosu na naznačena pitanja u prijedlogu se odbija, a u odnosu na naznačene povrede temeljnih ljudskih prava se odbacuje.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv drugostupanjske presude citirane u uvodu ove odluke.

2. Na prijedlog nije odgovoreno.

3. Prijedlog nije osnovan.

4. Postupajući sukladno odredbi čl. 387. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/08., 57/11., 148/11. - pročišćeni tekst, 25/13., 89/14. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23. – dalje: ZPP) ovaj revizijski sud je utvrdio da naznačena pitanja u prijedlogu za dopuštenje revizije nemaju zahtijevane razloge važnosti radi čega ne ispunjavaju kumulativne pretpostavke iz odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP za dopuštenje revizije.

5. Pobijanom odlukom potvrđena je prvostupanjska odluka uz obrazloženje, u bitnome, da cijeneći sva činjenična utvrđenja iz postupka da je pravilan zaključak prvostupanjskog suda da tužiteljici ne pripada pravo na isplatu na temelju neisplaćenog uzdržavanja prema tuženicima, njezinim roditeljima, jer da su tuženici doprinosili za njezino uzdržavanje u razdoblju na koje se odnosi predmetno potraživanje i da je tužiteljica na početku studija imala novčani iznos od najmanje 20.097,14 funta, koji iznos da joj je, s obzirom na pravilno utvrđene potrebe za uzdržavanjem od 770,00 funta mjesečno, bio dostatan za uzdržavanje više od 26 mjeseci, odnosno i za dulje razdoblje od onoga za koje traži naknadu za uskraćeno uzdržavanje u ovom stadiju postupka. Stoga da taj drugostupanjski sud u bitnom prihvaća utvrđenja prvostupanjskog suda koja se odnose na potrebe tužiteljice za uzdržavanjem, mogućnosti tuženika, koji su bili u obvezi novčano doprinositi za uzdržavanje djeteta, kao i utvrđenja o izvršenim isplatama tužiteljici od strane roditelja za uzdržavanje.

6. Tužiteljica je naznačila pitanja:

"- može li se smatrati da je drugostupanjski sud povodom žalbe dao dostatne i pravno prihvatljive razloge za ocjenu svih žalbenih navoda u situaciji kada isti u bitnome tek ponavlja navode i zaključke prvostupanjske odluke u odnosu na koju su uloženi predmetni pravni lijekovi? (u tom smislu odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske posl. br. U-III-4322/2018 od dana 06.02.2019. godine)

- je li drugostupanjski sud, odlučujući povodom žalbe stranke, dužan očitovati se na sve prigovore, odnosno žalbene razloge koje je stranka istaknula tijekom postupka? (u tom smislu odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske posl. br. U-III- 4322/2018 od dana 06.02.2019. godine)

- je li drugostupanjski sud propustio stvarno “saslušati”, odnosno propisno ispitati navode, prigovore i žalbene razloge stranke u postupku, u slučaju kada se u obrazloženju donesene odluke tek poziva na zaključke iznesene od strane prvostupanjskog suda, odnosno iste ponavlja, izvodeći zaključak kako su isti pravilni i zakoniti? (u tom smislu odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske posl. br. U-III- 3450/2020 od dana 17.05.2023. godine, presuda Europskog suda za ljudska prava od dana 13.12.2011. godine u predmetu Ajdarić protiv Hrvatske, presuda Europskog suda za ljudska prava od dana 03.05.2016. godine u predmetu Letinčić protiv Hrvatske)

- je li drugostupanjski sud propustio provesti odgovarajuće ispitivanje navoda, prigovora i žalbenih razloga stranke u postupku u situaciji kada se u obrazloženju donesene odluke tek poziva na zaključke iznesene od strane prvostupanjskog suda, odnosno iste ponavlja, izvodeći zaključak kako su isti pravilni i zakoniti, odnosno na taj način pravo na pravično suđenje, napose u aspektu prava na obrazloženost sudske odluke, učinio teoretskim i iluzornim, a ne praktičnim i djelotvornim? (u tom smislu odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske posl. br. U-III-3450/2020 od dana 17.05.2023. godine, presuda Europskog suda za ljudska prava od dana 13.12.2011. godine u predmetu Ajdarić protiv Hrvatske, presuda Europskog suda za ljudska prava od dana 03.05.2016. godine u predmetu Letinčić protiv Hrvatske)

- je li drugostupanjski sud u postupku, imajući u vidu pravo na pravično suđenje, napose u aspektu prava na obrazloženost sudske odluke, obvezan poduzeti odgovarajuće mjere, u vidu ispitivanja i davanja odgovora na odlučne tvrdnje iznesene od strane stranke u postupku i što se ima smatrati “odlučnim”, odnosno kakvo, kvalitativno i kvantitativno, je obrazloženje odnosno “ispitivanje i davanje odgovora” nužno kako bi se moglo smatrati da je sud izvršio svoju obvezu propisanu člankom 375. stavkom 1. ZPP-a? (u tom smislu odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske posl. br. U-III-3450/2020 od dana 17.05.2023. godine, presuda Europskog suda za ljudska prava od dana 03.05.2016. godine u predmetu Letinčić protiv Hrvatske)

- je li počinjena apsolutno bitna procesna povreda u postupku iz članka 365., 354. stavka 2. točke 11. i 375. ZPP-a u slučaju kada sud nije stvarno ispitao istaknute žalbene navode stranke, već je paušalno konstatirao kako žalbeni razlozi nisu ostvareni, pozivajući se na činjenice utvrđene nižestupanjskom odlukom te na primijenjeno materijalno pravo? (u tom smislu odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske posl. br. U-III-3450/2020 od dana 17.05.2023. godine)

- kakvo, kvalitativno i kvantitativno, obrazloženje sudske odluke je nužno kako bi se moglo smatrati da je sud naveo dostatne i relevantne razloge kojima se vodio u donošenju svoje odluke, odnosno može li se pukim konstatiranjem kako žalbeni razlozi nisu ostvareni, uz pozivanje na činjenice utvrđene nižestupanjskom odlukom te na primijenjeno materijalno pravo, smatrati da je sud stvarno ispitao predmet i odgovorio na sve bitne navode stranaka? (u tom smislu odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske posl. br. U-III-1275/2023 od dana 10.04.2024. godine, presuda Europskog suda za ljudska prava od dana 13.12.2011. godine u predmetu Ajdarić protiv Hrvatske)

- predstavlja li utvrđenje činjeničnog stanja izneseno od strane prvostupanjskog suda u obrazloženju odluke, a koje utvrđenje ne proizlazi iz stanja spisa, odnosno iz dokaza (personalnih i materijalnih) izvedenih u tijeku postupka, apsolutno bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a?

- smatra li se da o odlučnim činjenicama postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku u situaciji kada utvrđenje činjeničnog stanja izneseno od strane prvostupanjskog suda u obrazloženju odluke ne proizlazi iz stanja spisa, odnosno iz dokaza (personalnih i materijalnih) izvedenih u tijeku postupka?

- predstavlja li utvrđenje činjeničnog stanja izneseno od strane prvostupanjskog suda u obrazloženju odluke, a koje utvrđenje ne proizlazi iz stanja spisa, odnosno iz dokaza (personalnih i materijalnih) izvedenih u tijeku postupka, bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 8. ZPP-a?

- smatra li se da je sud propustio savjesno i brižljivo ocijeniti svaki dokaz zasebno i sve dokaze zajedno, odnosno na temelju rezultata cjelokupnog postupka odlučiti koje će činjenice uzeti kao dokazane, u situaciji kada utvrđenje činjeničnog stanja izneseno od strane prvostupanjskog suda u obrazloženju odluke ne proizlazi iz stanja spisa, odnosno iz dokaza (personalnih i materijalnih) izvedenih u tijeku postupka?

- je li sud u parničnom postupku, imajući u vidu odredbu članka 8. ZPP-a, odluku dužan donijeti na temelju činjeničnog stanja utvrđenog relevantnim i adekvatnim dokaznim sredstvima, ili «poklanjanjem vjere» navodima jedne parnične strane?

- je li sud u parničnom postupku, u nedostatku relevantnih dokaznih sredstava na okolnost odlučnih spornih činjenica ovlašten odluku donijeti «poklanjanjem vjere» navodima jedne parnične strane, ili je, imajući u vidu odredbu članka 8. ZPP-a, u vezi s člankom 221.a ZPPa, dužan odluku donijeti na temelju činjeničnog stanja utvrđenog relevantnim i adekvatnim dokaznim sredstvima?

- je li parnična stranka, sukladno odredbi članka 7. stavka 1. ZPPa, dužna predložiti dokaze na okolnost činjenica koje predstavljaju odlučne činjenice za donošenje odluke suda?

- je li parnična stranka, sukladno odredbi članka 7. stavka 1. ZPPa, propustila dokazati odlučne činjenice na kojima temelji svoj zahtjev u situaciji kada sud predmetne činjenice u odluci utvrđuje isključivo na temelju navoda te stranke?

- je li sud, sukladno odredbi članka 338. stavka 4. ZPP-a, dužan u obrazloženju presude iznijeti sadržaj iskaza svjedoka saslušanih u tijeku postupka te ocijeniti iste, a napose u kontekstu kontradiktornosti koje postoje među navodima svjedoka?

- je li drugostupanjski sud, sukladno odredbi članka 375. ZPP-a, dužan ocijeniti iskaze svjedoka saslušanih u tijeku postupka, a koji se odnose na utvrđivanje odlučnih činjenica, nastavno ukazivanju na kontradiktornosti istih iskaza u žalbi povodom prvostupanjske odluke u kojoj sud činjenične zaključke iznosi upravo na temelju tih svjedočkih iskaza?

- smatra li se bitnom povredom odredbe članka 8. ZPP-a, odnosno povredom obveze savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, propust suda da iznese sadržaj iskaza svjedoka saslušanih u tijeku postupka te iste ocijeni pojedinačno i međusobno u odnosu na odlučne činjenice, a napose u kontekstu kontradiktornosti koje postoje među navodima svjedoka?

- je li, u slučaju osporavanja vjerodostojnosti i istinitosti isprave priložene spisu sudskog postupka, teret dokaza vjerodostojnosti i istinitosti iste na stranci koja tu ispravu koristi, odnosno na koju se poziva?

- mogu li se, imajući u vidu odredbe glave «I. Uzdržavanje djece, roditelja i drugih srodnika» i to napose odredbe članka 209. i 210. Obiteljskog zakona, eventualna materijalna sredstva dana od strane drugih srodnika djetetu koje su roditelji dužni uzdržavati, smatrati sredstvima danima na ime uzdržavanja?

- je li dijete koje su roditelji sukladno odredbama glave «I. Uzdržavanje djece, roditelja i drugih srodnika» i to napose odredbama članaka 209. i 210. Obiteljskog zakona, dužno «tražiti» uzdržavanje, odnosno na bilo koji način (pisano, usmeno, konkludentno) zahtijevati od roditelja ispunjenje njihove obveze uzdržavanja?

- je li sud prilikom izračuna potrebnog iznosa za uzdržavanje dužan u obzir uzeti cijeli vremenski period u kojem je uzdržavatelj bio dužan uzdržavati, a uzdržavana osoba tvrdi da tu obvezu nije ispunjavao, ili isključivo period za koji, zbog izmjena zakonske regulative, uzdržavana osoba ima pravo retroaktivno potraživati isplatu dužnih iznosa na ime uzdržavanja?''.

7. Predlagatelj se poziva na odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske (USRH) i Europskog suda za ljudska prava (ESLJP): "... U-III-4322/2018 od dana 06.02.2019 U-III-3451/2020 od dana 17.05.2023 U-III-1275/2023 od dana 10.04.2024 Ajdarić protiv Hrvatske od dana 13.12.2011 Letinčić protiv Hrvatske od dana 03.05.2016."

8. U odnosu na sva naznačena pitanja valja navesti: - da kada predlagateljica osporava pravilnost zaključka suda o neosnovanosti tužbenog zahtjeva, ona zapravo osporava utvrđeno činjenično stanje (koji prigovor izričito i ističe), a što u ovom stadiju postupka ovaj sud ne ocjenjuje, - da u smislu odredbe čl. 385.a ZPP st.1. predlagateljica ne naznačuje na adekvatan način da bi u vezi postavljenih pitanja postojala različita praksa nižestupanjskih sudova koju bi trebalo ujednačiti, da odluka odstupa od prakse ovog suda ili da bi trebalo preispitati sudsku praksu, što je osnovni smisao revizijskog postupka. To se osobito odnosi na pitanja materijalnopravne prirode. Kada se poziva na praksu USRH i ESLJP, ona se poziva na odluke koje nisu donesene u usporedivim pravnim situacijama. Nižestupanjski sudovi obrazlažući (ne)osnovanost tvrdnji/žalbenih prigovora tužiteljice za svoje razloge su dali iscrpne i dostane razloge o svim onim odlučnim okolnostima koje iziskuju relevantne materijalnopravne odredbe. To sve poštujući mjerilo relevantnosti i dostatnosti. Pitanja vezana za ukupan iznos sredstava koji je bio potreban za troškove tužiteljice u utuženom razdoblju, prihodi koje je ona imala i sl., u konkretnoj situaciji je toliko individualizirano da se ne može podvoditi pod bilo kakvu sličnu činjeničnu situaciju, tako da su u svojoj biti pitanja vezana uz tu problematiku činjenične naravi i ovise o okolnostima svakog pojedinog slučaja. Procesno pravnim pitanjima predlagateljica zapravo izražava nezadovoljstvo pobijanom odlukom. Tužiteljica u razlozima revizije preocjenjuje provedene dokaze i polemizira sa zaključcima nižestupanjskih sudova, izražavajući svoje negodovanje. Tako od odgovora na naznačena pitanja tužiteljica ne bi ishodila bolju pravnu poziciju u sporu i od naznačenih pitanja ne ovisi njezin uspjeh u sporu.

9. Iz rečenih razloga vezanih uz poštivanje mjerila relevantnosti i dostatnosti, a ocjenjujući postojanje pretpostavki iz odredbe čl. 385.a st. 2. ZPP, na koju povredu se predlagateljica poziva, valja istaći da ona svojim navodima iz prijedloga nije učinila vjerojatnim da joj je u postupku koji je prethodio ovom prijedlogu, zbog osobito teških povreda postupovnog prava ili zbog pogrešne primjene materijalnog prava, povrijeđeno kakvo temeljno ljudsko pravo zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske („Narodne novine“ broj 56/90., 135/97., 8/98. – pročišćeni tekst, 113/00., 124/00. – pročišćeni tekst, 28/01., 41/01. – pročišćeni tekst, 55/01. – ispravak, 76/10. i 85/10. – pročišćeni tekst) i Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine - Međunarodni ugovori" broj 18/97., 6/99. - pročišćeni tekst, 8/99. - ispravak, 14/02., 1/06. i 13/17.). Naime, predlagateljica se u kontekstu naznačenih pitanja poziva na povrede temeljnih ljudskih prava, tvrdeći da joj je povrijeđeno pravo na žalbu, na jednakost pred zakonom, zakonitost pojedinačnih akata, neovisno i nepristrano odlučivanje, te pravično suđenje - arbitrarnost. Ni na bazi vjerojatnosti nije učinjeno postojanje bitnih povreda postupka, napose osobito teških, te postojanje pogrešne primjene materijalnog prava.

10. Stoga kako u odnosu na postavljena pitanja nisu ispunjene zakonske pretpostavke za intervenciju revizijskog suda u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP, koje moraju biti kumulativno ispunjene, to je na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. ZPP prijedlog odbijen, a na temelju odredbe čl. 389.a st. 4. ZPP prijedlog je odbačen.

Zagreb, 17. travnja 2025.

Predsjednik vijeća

dr. sc. Jadranko Jug