REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd-864/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i suca izvjestitelja, Slavka Pavkovića člana vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja ZR iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa Sanja Artuković, odvjetnica u Zagrebu, protiv tuženika ZRH, [adresa] ([adresa]) [adresa], Argentina, OIB [osobni identifikacijski broj], kao nasljednika iza pokojne ABC pok. ABC rođ. ABC i pokojnog BR pok. ABC, kojeg zastupa Ivan Jonjić, odvjetnik u Hvaru, radi utvrđenja, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Rijeci poslovni broj Gž-1399/2021-2 od 23. listopada 2024., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Starom Gradu poslovni broj P-116/2019 od 6. svibnja 2021., na sjednici održanoj 17. travnja 2025.,

r i j e š i o  j e:

I. Dopušta se tužitelju podnošenje revizije protiv presude Županijskog suda u Rijeci poslovni broj Gž-1399/2021-2 od 23. listopada 2024. radi pitanja:

''1. Da li je poštenje posjeda isključeno samom činjenicom što posjednik zna da nije upisan kao vlasnik nekretnine koju posjeduje?

2. Da li se u slučaju kad sud na temelju predloženih i izvedenih dokaza ne može sa sigurnošću utvrditi nepoštenje posjeda, smatra da je posjed pošten?''.

II. O troškovima postupka odlučit će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1.1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude citirane u izreci ove odluke zbog pravnih pitanja (navedenih u izreci ove odluke) koja smatra važnim za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti u njegovoj primjeni. Ističe da su mu povrijeđena i temeljna ljudska prava prvenstveno zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka i to prava na pravično suđenje, u više njegovih aspekata. Zahtijeva troškove u povodu tog prijedloga.

1.2. Poziva se na presude, kao razloge važnosti, Europskog suda za ljudska prava García Ruiz protiv Španjolske br. 30544/96, Ustavnog suda Republike Hrvatske poslovni br. U-III-5625/2020 od 26. rujna. 2024., sentencu Gž-10/89 od 22. lipnja 1989. ovog suda te presude Rev-233/1996 od 16. veljače 2000. i Rev-2426/1990 od 15. veljače 2001.

2. U odgovoru na prijedlog za dopuštenje revizije tuženik se istom protivi i predlaže ga odbaciti, podredno odbiti.

3. Postupajući prema odredbi čl. 387. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/08., 57/11., 148/11. - pročišćeni tekst, 25/13., 89/14. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23. – dalje: ZPP) ovaj revizijski sud je ocijenio da su u pogledu pitanja naznačenih u izreci ispunjene pretpostavke za dopuštenost revizije u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. al. 1. ZPP.

4. Nižestupanjski sudovi su zaključili da nije osnovan tužbeni zahtjev tužitelja za utvrđenjem prava vlasništva (u preostalom suvlasničkom dijelu) nekretnine, dosjelošću, uz obrazloženje, u bitnome, da je tuženik uspio oboriti predmjevu poštenja, dok da dugotrajno korištenje prijepora od strane tužitelja i njegovog prednika nije jedini uvjet za stjecanje prava vlasništva, već i ostale pretpostavke.

4.1. Takav zaključak obrazlaže se /citati iz obrazloženja presude drugostupanjskog suda/:

- "....nesporno na temelju iskaza saslušanih svjedoka utvrđeno da je tužitelj sa svojim prednicima bio u samostalnom nesmetanom posjedu predmetnog stana. Međutim isto tako nesporno proizlazi da su i tužitelj sa svojim prednicima, kao i prednici tuženika suvlasništvo nad prijeporom stekli na temelju nasljeđivanja iza pok. SR, udove Z."

- "... tijekom postupka nije utvrđeno, niti je tužitelj dokazao da bi njegovi prednici sporazumnom diobom nasljedstva ili na neki drugi pravni način stekli pravo vlasništva prijepora u cijelosti, obzirom da na to ne upućuju po njemu predloženi dokazi ( oporuka pok. ČR, pok. Ć od 15.04.1945. i prijedlog tj. Zapisnik od 08.06.1960. ) "

-" Kada se uzme u obzir činjenica da su prednici tužitelja i prednici tuženih suvlasništvo nad prijeporom stekli nasljeđivanjem, kao i da su isti bili rođaci, te da im je pok. OR bila zajednička prednica ( istu su naslijedili i tužiteljev otac NR i tuženikova prednica ĆR ), to je pravilan stav prvostupanjskog suda da su tužitelj i njegov prednik znali, odnosno da su imali dovoljno razloga posumnjati da im ne pripada pravo na posjed stana u cijelosti jer su svakako morali imati saznanja o ostalim suvlasnicima, te da isti imaju i polažu vlasnička prava nad prijeporom. ....".

5. Kada sud zaključuje, uz citirane razloge obrazloženja, da su tužitelj i njegov prednik nepošteni jer su svakako morali imati saznanja o ostalim suvlasnicima, onda takva odluka nije u skladu sa izraženim shvaćanjem u ovosudnoj odluci Rev- 1209/2016-3 od 11. veljače 2020. Nadalje, proizlazi da je otac tužitelja bio uključen u ostavinski postupak ili kako drugostupanjski sud navodi u odnosu na njega : "...Stoga da njegov posjed spornog stana u cijelosti nema potrebnu kvalitetu posjedovanja jer je isti s obzirom na dostavljena rješenja u navedenim postupcima, neprijeporno znao, odnosno morao znati da mu ne pripada pravo na posjed i u odnosu na suvlasničke dijelove prednika tuženika...". No, u tom smislu u odnosu na samog tužitelja na navedeni način nije utvrđeno, već samo posljedično - da je imao "dovoljno razloga posumnjati da im ne pripada pravo na posjed stana u cijelosti jer su svakako morali imati saznanja o ostalim suvlasnicima.". U takvom kontekstu razloga kojima se sud rukovodio naznačena pitanja ispunjavaju kumulativno pretpostavke iz odredbe čl. 385.a ZPP jer se radi o pitanjima koje su nižestupanjski sudovi u ovom sporu razmatrali, važna su za odluku u ovom sporu, i odstupaju od prakse ovog suda, pa su time važna pitanje za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.

6. Slijedom navedenog na temelju odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP u svezi čl. 389.b st. 3. ZPP riješeno je kao u izreci, pri čemu se na temelju te odredbe za povredu temeljnog ljudskog prava uzima da je prijedlog povučen.

7. O troškovima postupka odlučeno je u smislu odredbe čl. 166. st. 3 ZPP.

Zagreb, 17. travnja 2025.

Predsjednik vijeća

dr. sc. Jadranko Jug