Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    OPĆINSKI SUD U SESVETAMA

    Industrijska cesta 15, Sesvete

    Poslovni broj: P-95/2023-25

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski sud u Sesvetama po sucu toga suda Ivi Raos, u pravnoj stvari 1. tužiteljice IL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. tužiteljice JL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] (kao nasljednice iza pok. GL), obje zastupane po punomoćniku Darku Braje, odvjetniku iz Sesveta, protiv 1. tuženika KL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. tuženika AL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje zastupani po punomoćniku Iliji Franjiću, odvjetniku iz Zagreba i 3. tuženika ČL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi utvrđenja postojanja prava stvarne služnosti, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 06. ožujka 2025. u prisutnosti punomoćnika 1. i 2. tužiteljica i punomoćnika 1. i 2. tuženika, 17. travnja 2025.

    p r e s u d i o  j e

    I. Utvrđuje se da u korist nekretnine tužiteljica, kao povlasne nekretnine, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], k. č. [katastarska čestica] u naravi livada , Rebro površine 1067 m2., a na teret nekretnine tuženih pod 1. i 2., kao poslužne nekretnine, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], k. č. [katastarska čestica] u naravi [adresa], ukupne površine 712 m2 od toga dvorište površine 536 m2, put površine 46 m2 , kuća, [adresa]., površine 130 m2, postoji stvarna služnost prolaza i provoza u širini od 3 m , dužini 13,5 m , ukupne površine 41 m2, pravilnog oblika u smjeru sjever-jug, prema skici lica mjesta koja je sastavni dio nalaza i mišljenja vještaka geodetske struke, ing. Geod. Vladimira Zelenike od 18.06.2024. , označena točkama A-B-E-F-A.

    II. Utvrđuje se da u korist nekretnine tužiteljica, kao povlasne nekretnine, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], k. č. [katastarska čestica] u naravi livada , Rebro površine 1067 m2., a na teret nekretnine tuženog pod 3., kao poslužne nekretine, upisane zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], k. č. [katastarska čestica] u naravi vinograd [adresa] površine 311 m2, postoji stvarna služnost prolaza i provoza u širini od 3 m , dužini 7 m , ukupne površine 21 m2, pravilnog oblika u smjeru sjever-jug, prema skici lica mjesta koja jesastavni dio nalaza i mišljenja vještaka geodetske struke, ing. Geod. Vladimira Zelenike od 18.06.2024. , označena točkama B-C-D-E-B.

    III. Tuženi su dužni trpjeti upis zabilježbe gore navedenih služnosti prolaza i provoza pri zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda Sesvete na njihovim nekretninama.

    IV. Nalaže se 1. – 3. tuženicima naknaditi tužiteljicama trošak parničnog postupka u iznosu od 2.356,29 Eur zajedno sa zateznom kamatom tekućom od 17. travnja 2025. pa do isplate, po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

    Obrazloženje

    1. Tužiteljice su podnijele ovom sudu tužbu, ispravljenu na ročištu 12. rujna 2023. u kojoj navode kako su iste suvlasnice i suposjednice, nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], k. č. [katastarska čestica] u naravi livada [adresa] površine 1067 m2. ( katastarski k. č. [katastarska čestica] , p.l. 3286 k. o. [katastarska općina] ). Tuženi pod 1. i 2. su suvlasnici i suposjednici nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška]/A k. o. [katastarska općina], k. č. [katastarska čestica] u naravi [adresa], ukupne površine 712 m2 od toga dvorište površine 536 m2, put površine 46 m2 , kuća, [adresa]., površine 130 m2. ( katastarski k. č. [katastarska čestica], pl. 6740 k. o. [katastarska općina] ) dok je tuženi pod 3. samovlasnik i posjednik nekretnine upisane u zk.ul.

    11/A k. o. [katastarska općina], k. č. [katastarska čestica] u naravi vinograd [adresa] površine 86 čhv odnosno 311 m2 ( katastarski k. č. [katastarska čestica] p.l. 2780 k. o. [katastarska općina] ). Do nekretnina tužitelja od [adresa] ( zk.č. 2091/215 ) uzduž međe sa nekretninom zk.č. 2091/10 zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], ( katastarski k. č. [katastarska čestica] ), u širini 3m, preko nekretnina tuženih, postoji formiran put kojim se tužitelji služe da vozilom i pješice pristupe svojoj nekretnini. Predmetni put postoji unazad više od 50 godina. Početak puta je i ucrtan crtkanom linijom na Izvodu iz katastarskog plana i to samo preko nekretnine I. i II. tuženih. Tužiteljice imaju pravni interes upisati u zemljišne knjige stvarnu služnost prolaza i provoza, kojim se direktno ili putem prednika služe unazad više od 50 godina a koja služnost prolaza i provoza postoji preko nekretnina tuženih pa predlažu donijeti presudu kojom će sud utvrditi da u korist nekretnina tužitelja, postoji stvarna služnost prolaza i provoza u širini od 3 m duž cijele međe sa nekretninom k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te da u korist nekretnina tužitelja, a na teret nekretnine tuženih pod 3., upisane zk. ul. [broj ZK uloška]/A k. o. [katastarska općina], k. č. [katastarska čestica] u naravi vinograd [adresa] površine 86 čhv odnosno 311 m2, postoji stvarna služnost prolaza i provoza u širini od 3 m duž cijele međe sa nekretninom k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a da su tuženi dužni trpjeti upis zabilježbe gore navedenih služnosti prolaza i provoza pri zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda Sesvete na njihovim nekretninama.

    2. Tužiteljice su nakon izrade nalaza i mišljenja vještaka mjernika dipl.ing. Vladimira Zelenike u podnesku od 29.10.2024. uredile tužbu i tužbeni zahtjev s obzirom na to da je u predmetnoj pravnoj stvari nakon podnošenja tužbe provedena obnova zemljišne knjige za sporne nekretnine iz tužbe i upis u glavnu knjigu Sesvete Novo te su čestice dobile nove brojeve čestica i upisane u nove zemljišnoknjižne uloške te je vještak u nalazu i mišljenju na skici lica mjesta prikazao prolaz (put) za koji tužiteljice traže osnivanje prava služnosti prolaza i provoza (označeno točkama), a čemu se tuženici nisu protivili.

    3. 1. i 2. tuženici u odgovoru na tužbu i tijekom postupka osporavaju tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti navodeći kako je netočna tvrdnja tužiteljica da je uz duž međe otvoren i ucrtan put u širini od 3 m poradi pristupa tužitelja na njihovu nekretninu niti su bilo kada tužitelji imali „ otvoreni“ pristup do svoje nekretnine za koji ovom tužbom zahtijevaju otvaranje puta i upis prava služnosti istim za pristup svojoj nekretnini. Iz povijesnog stanja katastra nesporno se može utvrditi kako je došlo do cijepanja čestice te se uvidom u stanje katastarskog operata nesporno može utvrditi da ni na jednoj čestici koja se spominje u tužbi ne postoji ucrtan put, kao ni bilo kakav seoski put koji bi služio za dolazak na poljoprivredno zemljište u vlasništvu tužitelja, te je netočna je tvrdnja da se tužitelji koriste tim putem više od 50 godina. 1. i 2. tuženi nikada nisu ometali korisnike poljoprivrednog zemljišta u prolazu do svoje nekretnine, ali samo i isključivo za obavljanje poljoprivrednih radova jer se radi o isključivo poljoprivrednom zemljištu, a nikada nisu upisivani bilo kakvi tereti bilo u gruntovnici ili katastarskom operatu. Sukladno odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima zakon stvarnu služnost definira kao stvarno pravo svagdašnjega vlasnika određene nekretnine (povlasna nekretnina) da se za potrebe te nekretnine na određeni način služi nečijom nekretninom (poslužna nekretnina), čiji svagdašnji vlasnik to mora trpjeti ili mora propuštati određene radnje glede svoje nekretnine koje bi inače imao pravo činiti (čl. 186. st. 1.). Svrha stvarne služnosti je da služi povlasnoj nekretnini, a kada je poslužna nekretnina namijenjena poljodjelstvu, tada se radi o poljskoj služnosti koja služi poljoprivrednom iskorištavanju nekretnine. Ako povlasna nekretnina nije namijenjena poljodjelstvu, onda je služnost kućna (čl. 188. st. 2. ZV-a). S obzirom na činjenicu da se nekretnina za koju se traži služnost poljoprivredno zemljište u ovom predmetu se radi isključivo o poljskoj služnosti. Prilikom kupnje nekretnine koja je sada u vlasništvu KL i AL, KL je formirao katastarsku česticu i za svoje osobne potrebe nesmetanom prilazu kući i parkiranju osobnih automobila na svojoj čestici sam označio prilaz svojoj obiteljskoj kući i ograđenom dvorištu, a za otvaranje služnosti puta kroz ograđeno dvorište u kojem postoje parkirna mjesta koje su tuženici sami formirali na svom zemljištu. Isključeno je osnivanje nužnog prolaza preko nekretnina glede kojih se tome protive javni interesi, primjerice javnih cesta, željezničkih pruga, vojnih poligona, kroz zgrade, kroz ograđena kućna dvorišta kako je to u svojoj presudi poslovni br, Gž-77/1997 od 14. 11. 1997 obrazložio Županijski sud u Splitu “Prema shvaćanju ovoga suda i betonski parapet, neovisno o njegovoj visini, odjeljuje zemljišta stranaka i predstavlja ogradu, pa s obzirom na ostale ograde i kuću sagrađenu u tom dvorištu, , a kroz ograđene vrtove i vinograde nužni prolaz se može osnovati samo ako za to postoji osobito jak razlog (čl. 224. st. 2. ZV-a) Otvaranjem prava služnosti puta kako je to postavljeno u tužbenom zahtjevu nije moguće iz naprijed navedenih razloga, posebno imajući na umu što se radi o naročito strmom zemljištu, a dio zemljišta za koji se traži služnost je parking koji služi za potrebe obiteljske kuće KL i njegove obitelji, a ne postoji mogućnost izgradnje drugog prilaza kući i parkinga jer se radi o naročito strmoj nekretnini.

    3. 1. 3. tuženik nije podnio odgovor na tužbu te je u tijeku postupka pokazao pasivnost pa tako premda uredno pozvan nije pristupio na ročišta održana u ovom postupku niti je osporio navode tužiteljica iznesene u tužbi te tijekom postupka.

    4. U tijeku postupka sud je izvršio uvid u izvod iz katastarskog plana (list 3 spisa), izvod iz posjedovnog lista (list 5-7 spisa), zk izvatke (list 9-13 spisa), rješenje o nasljeđivanju posl. br. O-9437/2022 od 24.01.2023. (list 14-18 spisa), proveden je očevid na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka mjernika (list 40-50 spisa), saslušane su 1. i 2. tužiteljice (list 48 spisa), svjedok DL (list 49 spisa), 1. tuženik (list 49 spisa), svjedok ZL (list 49 spisa), pročitan je nalaz i mišljenje vještaka dipl.ing. Vladimira Zelenike (list 52-70 spisa).

    5. Sud nije proveo dokaz saslušanjem 3. tuženika i 2. tužene kao stranke u postupku obzirom na to da isti premda uredno pozvani nisu pristupili na ročišta na kojima je trebao biti proveden dokaz njihovim saslušanjem, a niti su svoj izostanak opravdali.

    6. Na temelju provedenih dokaza, cijeneći svaki provedeni dokaz za sebe i sve dokaze u njihovoj ukupnosti u smislu čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 28/13., 89/14., 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje u tekstu: ZPP), sud je utvrdio činjenice iz kojih proizlazi da je tužbeni zahtjev osnovan.

    7. U odnosu na tužbeni zahtjev tužiteljica kojim iste zahtijevaju utvrđenje da su nositeljice prava stvarne služnosti prolaza i provoza za korist nekretnine u svojem suvlasništvu i suposjedu - zk.č.br. 6586, [adresa], oranica površine 1067 m2, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], (povlasno dobro), i to na teret nekretnine tuženih pod 1. i 2., kao poslužne nekretnine, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], k. č. [katastarska čestica] u naravi [adresa], ukupne površine 712 m2 od toga dvorište površine 536 m2, put površine 46 m2 , kuća, [adresa]., površine 130 m2, u širini od 3 m , dužini 13,5 m , ukupne površine 41 m2, pravilnog oblika u smjeru sjever-jug, prema skici lica mjesta koja je sastavni dio nalaza i mišljenja vještaka geodetske struke, ing. Geod. Vladimira Zelenike od 18.06.2024. , označena točkama A-B-E-F-A te na teret nekretnine tuženog pod 3., kao poslužne nekretine, upisane zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], k. č. [katastarska čestica] u naravi vinograd [adresa] površine 311 m2, postoji stvarna služnost prolaza i provoza u širini od 3 m , dužini 7 m , ukupne površine 21 m2, pravilnog oblika u smjeru sjever-jug, prema skici lica mjesta koja je sastavni dio nalaza i mišljenja vještaka geodetske struke, ing. Geod. Vladimira Zelenike od 18.06.2024. , označena točkama B-C-D-E-B te da su stoga tuženici kao vlasnici poslužnog dobra dužni trpjeti upis toga prava služnosti u zemljišnoj knjizi te činjenične navode tužbe da se stvarnom služnosti prolaza i provoza, direktno ili putem prednika služe unazad više od 50 godina a koja služnost prolaza i provoza postoji preko nekretnina tuženih, tužiteljice predmetni zahtjev sadržajno zasnivaju na stjecanju prava stvarne služnosti dosjelošću.

    8. Provedenim očevidom na licu mjesta sud je neposrednim opažanjem utvrdio kako se na česticu u suvlasništvu tužiteljica k. č. br. [katastarska čestica], došlo prelaskom preko čestice k. č. br. [katastarska čestica], u suvlasništvu 1. i 2. tuženika na kojoj se nalazi stambeni objekt kućni br. 54, [adresa], u [adresa] te k. č. br. [katastarska čestica], u vlasništvu 3. tuženika, koja je u naravi livada. Tužiteljice su na licu mjesta pokazale put te su navele kako tim putem prolaze već 100-tinjak godina jer su se ovdje prije nalazili vinogradi te je sa lijeve strane gledano s ceste vidljiva ograda, s tim da među između čestica ne predstavlja ta ograda već se ista proteže prema zapadu, kod raslinja čestice k. č. br. [katastarska čestica]. Na upit punomoćnika tuženika da li su tužiteljice koristile taj prolaz odnosno put samo da bi obrađivale vinograd iste navode da su ga koristile upravo u tu svrhu. Na upit punomoćnika tužiteljica na koji način se put koristio navele su kako se koristio za prolazak prvenstveno konja sa kolima, a kasnije za prolazak traktora i automobila.

    9. 1. tužiteljica IL je dodatno iskazala kako su kroz taj put prolazili kako pješice, tako konjima, kolima, traktorom te su im susjedi odnosno tuženici to osporavali. Na poseban upit pun. tuženika za što bi im koristio sada taj put navela je kako im je potreban za prolaz do zemljišta na kojem bi nešto potencijalno gradili.

    10. 2. tužiteljica JL se pridružila iskazu 1. tužiteljice te navela kako je u obitelji 43 godine te su se oduvijek služili tim putem kako bi mogli ići obrađivati vinograde, kako svoje tako i od obitelji. Na upit punomoćnika tuženika kada su zadnji put obrađivali vinograd navela je kako je to bilo prije 15-ak godina, nije sigurna kada je to bilo no svake godine su ovuda prolazili kako bi čistili i održavali zemljište, ona osobno nije. Njen suprug je znao reći da je bio ovdje i da je morao tražiti susjeda da makne automobil kako bi mogao proći traktorom ili vozilom. Kako je suprug doživio moždani udar više nije mogao sam obrađivati zemljište te su onda angažirali i platili čovjeka koji je to radio umjesto njega. Na poseban upit pun. tuženika da li je širina puta dovoljna da bi i danas mogli obavljati poljoprivredne radove te održavati zemljište navela je kako je. Da li smatra da postoji neki drugi put koji bi bio prikladniji od ovog navela je kako ne postoji, a možda će jednog dana i njihova djeca to htjeti koristiti za gradnju ili pak obrađivati. Na upit da li smatra da je put prikladan da bi ovdje prolazila mehanizacija za gradnju navela je kako bi svakako bi mogla prolaziti. Viđala je i uže puteve gdje su prolazili.

    11. 1. tuženik KL je iskazao kako je istinito sve što su iskazale tužiteljice. Kada je kupio zemljište, postavio je ogradu udaljenu od međe susjedne čestice upravo iz razloga kako bi tužiteljice mogle na isti način koristiti prolaz kako su ga i koristile do tada. Nema gdje parkirati pa ostavi parkiran automobil na tom putu koji je dio njegove čestice, no kada god dođu tužiteljice, pomakne svoj auto i tu nema nikakvih problema. Možda se znalo dogoditi da ga nema kod kuće, a auto je ostao parkiran, no to je bilo iznimno rijetko. Nikada nije nitko ili pak namjerno ili slučajno priječio tužiteljicama prolaz. Sve je ostavio onako kako je i prije bilo. Od kada je ovdje, nije vidio susjeda da je prošao traktorom i tužitelje, ali vidio je sina 1. tužiteljice kako je dovezao i istovario šutu. Na upit punomoćnika jesu li tužiteljice koristile prolaz samo da bi obrađivale zemljište naveo je kako jesu te da nema ništa protiv da se i ubuduće taj prolaz koristi na isti način i on im to neće braniti no ovdje će morati parkirati, jer nema drugi parking.

    12. Svjedok DL, suprug 1. tužiteljice, je iskazao kako je od 1971. godine počeo dolaziti na to zemljište te je tim putem prolazio traktorom, kamiončićem, osobnim automobilom kako bi ga obrađivao te je tako bilo tokom cijele godine, obrađivalo se ljeti, ujesen berba, zimi drveće. Prije nego što je tuženik kupio nekretninu, postojao je dogovor s prijašnjom vlasnicom kako bi se ovaj prolaz trebao urediti i da ukoliko dođe do prodaje da sve ostane isto kao i do tada.

    13. Svjedok ZL je iskazao kako od kad zna za sebe (rođ. 1962.), njegovi roditelji su se družili s roditeljima ovdje tužiteljica te se taj put oduvijek koristio na ovaj isti način, ovuda su prolazili kako bi obrađivali zemljište i to je sve što mu je poznato.

    14. Iz nalaza i mišljenja vještaka dipl.ing. Vladimira Zelenike proizlazi kako je u vremenu od podnošenja tužbe provedena obnova zemljišne knjige za nekretnine iz tužbe i upis u glavnu knjigu Sesvete Novo te su iste dobile nove brojeve čestica i upisane u zemljišnoknjižne uloške kako slijedi – ranije zk.č.br. 2091/391 iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] sada zk.č. 6586 iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]; ranije zk.č.br. 2091/214 iz zk. ul. [broj ZK uloška]/A k. o. [katastarska općina], sada zk.č. 6584 iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], ranije zk.č.br. 2091/216 iz zk. ul [broj ZK uloška]/A k. o. [katastarska općina], sada zk.č.br. 6585 iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Navedeno je kako predmetna zk.č.br. 6586, [adresa], oranica površine 1067 m2, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], a suvlasnici su ĆL u dijelu ½ i JL u dijelu ½. Predmetna zk.č. 6584 [adresa], dvorište površine 536 m2, put površine 46 m2, kuća, [adresa], površine 130 m2, ukupne površine 712 m2, upisana je u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a suvlasnici su KL u ½ dijela i AL u ½ dijela. Predmetna zk.č.br. 6585 Rebro, vinograd površine 311 m2, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], a vlasnik je ŽL u dijelu 1/1. Navedeno je kako se na zk.č. 6586 pristupilo s [adresa] (zk.č. 6624) prelaskom preko predmetnih čestica zk.č. 6584 na kojoj se nalazi stambeni objekt kućnog broja 54 u [adresa] u [adresa] te zk.č. 6585 koja je u naravi livada. Na skici lica mjesta prikazan je put crvenom šrafurom koji tužiteljice koriste za pristup vlastitoj nekretnini zk.č. 6586 i za koji žele osnovati pravo služnosti prolaza i provoza preko čestice u vlasništvu 1. i 2. tuženika zk.č. 6584 (označeno točkama A-B-E-F-A, pravilnog oblika u smjeru sjever-jug, širine 3m, dužine 13.5 m, površine 41 m2) i čestice u vlasništvu 3. tuženika zk.č. 6585 (označeno točkama B-C-D-E-B, pravilnog oblika u smjeru sjever-jug, širine 3m, dužine 7m, površine 21 m2) za korist čestice u vlasništvu tužiteljica zk.č. 6586 sve k. o. [katastarska općina]. Prilog nalazu je skica lica mjesta preklopljena s DOF-om te fotografija lica mjesta na kojima je prikazan put prolaz za koji tužiteljice traže osnivanje prava služnosti prolaza i provoza do vlastite nekretnine.

    14.1. Stranke nisu imale primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka te je sud isti prihvatio u cijelosti kao stručan, izrađen sukladno pravilima znanosti i struke.

    15. Prema izvodu iz katastarskog plana Grada Zagreba, Gradskog ureda za katastar i geodetske poslove za k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], stanje na dan 20.02.2023. vidljivo je kako je početak puta ucrtan crtkanom linijom preko nekretnine 1. i 2. tuženika k. č. br. [katastarska čestica] (list 3 spisa).

    16. Iz rješenja o nasljeđivanju u ostavinskom postupku iza pok. GL, donesenog od strane vršitelja dužnosti javnog bilježnika Ivana Jurića iz Zagreba posl. br. O-9437/2022 od 24.01.2023. proizlazi kako je ovdje 2. tužiteljica proglašena nasljednicom između ostalog i dijela nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] rebro livada površine 1067 m2.

    17. Iz izvoda iz posjedovnog lista br. 3286 vidljivo je kako su za kč. br. [katastarska čestica] Rebro, livada, površine 1067 m2 upisani svaki u ½ dijela ĆL i GL.

    18. Iz povijesnog zemljišnoknjižnog izvatka za zk.č. 6584 [adresa], dvorište površine 536 m2, put površine 46 m2, kuća, [adresa], površine 130 m2, ukupne površine 712 m2, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], proizlazi kako su KL i AL uknjiženi svaki u ½ dijela 29.08.2018.

    19. Prema odredbi čl. 388. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10 143/12, 152/14, dalje: ZV) stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu toga zakona prosuđuju se prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene ili prestanka prava i njihovih pravnih učinaka.

    20. Prema iskazima tužiteljica te saslušanih svjedoka u postupku, proizlazi kako su se tužiteljice direktno ili putem prednika služile unazad više od 50 godina u korist svoje nekretnine služnošću prolaza i provoza do koje su dolazili preko nekretnina 1. i 2. tuženih u širini od 3 m duž cijele međe sa nekretninom k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te na teret nekretnine tuženih pod 3., u širini od 3 m duž cijele međe sa nekretninom k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te su tada bila u primjeni pravna pravila Općeg građanskog zakonika (OGZ). Prema paragrafu 1470. OGZ-a redovno vrijeme dosjelosti u pogledu prava služnosti na nekretninama koja nisu upisane u zemljišnoj knjizi na ime onoga koji ih doista posjeduje, završava se poslije trideset godina. Budući da je u ovom slučaju, prije proteka navedenog vremena dosijedanja, 1. rujna 1980. stupio na snagu Zakon o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (Službeni list SFRJ 6/80, 36/1990, Narodne novine broj 53/91, 91/96, dalje: ZOVO) na stjecanje prava stvarne služnosti dosjelošću, u ovom slučaju valja primijeniti odredbe ZOVO.

    21. Prema odredbi iz čl. 49. st. 1. ZOVO-a stvarna služnost je pravo vlasnika jedne nekretnine (povlasno dobro) da za potrebe te nekretnine obavlja određene radnje na nekretnini drugog vlasnika (poslužno dobro) ili da zahtijeva od vlasnika poslužnog dobra da se suzdržava od obavljanja određenih radnji koje bi inače imao pravo obavljati na svojoj nekretnini.

    22. Stvarna služnost zasniva se pravnim poslom, odlukom državnog organa i dosjelošću (čl. 53. ZOVO-a).

    23. Odredbom iz čl. 54. ZOVO-a stvarna služnost stječe se dosjelošću kada je vlasnik povlasnog dobra faktično ostvarivao služnost za vrijeme od 20 godina a vlasnik poslužnog dobra se tome nije protivio. Stvarna služnost se ne može steći dosjelošću ako je vršena zloupotrebom povjerenja vlasnika ili posjednika poslužnog dobra, silom, prijevarom ili ako je služnost ustupljena do opoziva.

    24. Isto tako stjecanje prava služnosti dosjelošću uređuju odredbe čl. 229. ZV- a kojom je propisano da se stvarna služnost osniva se na temelju zakona dosjelošću, ako ju je posjednik povlasne nekretnine pošteno posjedovao izvršavajući njezin sadržaj kroz dvadeset godina, a vlasnik poslužne nekretnine nije se tome protivio (st. 1.), te da se ne može dosjelošću osnovati stvarna služnost ako se njezin sadržaj izvršavao zlouporabom povjerenja vlasnika ili posjednika poslužne nekretnine, silom, potajno ili na zamolbu do opoziva (st. 2.).

    25. Nadalje, prema članku 190. stavak 1. ZV-a vlasnik povlasne nekretnine koji ima pravo staze ovlašten je hodati tom stazom te tuda k sebi puštati druge ljude; ima li pravo progoniti stoku, ovlašten je služiti se i kolicima; a ima li pravo kolnika, ovlašten je voziti se po poslužnoj nekretnini jednom ili više zaprega, motornim vozilom i biciklom. Sadržaj prava hodanja stazom te prostor za izvršavanje tog prava uređeni su stavcima 2. i 3. istog članka.

    26. Sukladno navedenim odredbama ZV-a vlasnik nekretnine, eventualni suvlasnik (supruga, dijete ili neka druga osoba), odnosno zajednički vlasnik, kao ovlaštenici, imaju pravo u izvršenju služnosti puta prolaziti poslužnom nekretninom, s time da pravo prolaza po povlasnoj nekretnine imaju, u smislu članka 190. stavka 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, ukućani i posjetitelji.

    27. U konkretnom slučaju, da bi tužiteljice dosjelošću stekle pravno stvarne služnosti, dakle, sukladno svim citiranim važećim propisima, nužno je da su iste kao suvlasnice povlasnog dobra kao i njihovi pravni prednici, izvršavale pravo stvarne služnosti prolaza i provoza na poslužnim nekretninama te da se vlasnici poslužnih nekretnina nisu tome protivili, kao i da se ne radi o situaciji da je služnost izvršavana zloupotrebom povjerenja vlasnika ili posjednika poslužnog dobra, silom, prijevarom ili ako je služnost ustupljena do opoziva.

    28. Među strankama nisu sporne činjenice da su nekretnine 1. i 2. tužiteljica i 1.-3. tuženika u zemljišnoj knjizi i katastru evidentirane kao nekretnine u njihovu posjedu i vlasništvu, a temeljem nalaza i mišljenja vještaka geodeta utvrđeno je preko kojeg dijela navedenih nekretnina prolazi katastarska međa te su utvrđene točne dimenzije (širina, duljina i površina) definirane točkama u Geodetskom snimku, u kojim dimenzijama su prema kazivanju stranaka tužiteljice direktno i putem, prednika koristile put, prolaz.

    29. Cijeneći navedene iskaze, temeljem suglasnih iskaza tužiteljica i svjedoka DL i ZL koje je sud u cijelosti prihvatio kao vjerodostojne i životne, a što 1. tuženik nije niti osporio u svom iskazu, utvrđeno je da su tužiteljice i njihovi prednici faktično posjedovali dio nekretnine 1.-3. tuženika svakako od vremena koje obuhvaća period prije 1971. jer je tada Svjedok Stjepan Kozina kao suprug 1. tužiteljice, počeo dolaziti na to zemljište te je iskazao kako je tim putem prolazio traktorom, kamiončićem, osobnim automobilom kako bi ga obrađivao te je tako bilo tokom cijele godine, obrađivalo se ljeti, ujesen berba, zimi drveće, odnosno zasigurno su ga prije njegovog dolaska u obitelj 1. tužiteljice koristili kako 1. tužiteljica tako i njezini pravni prednici. Na istovjetan način je iskazala i 2. tužiteljica koja je u obitelji 43 godine te su se oduvijek služili tim putem kako bi mogli ići obrađivati vinograde, svake godine su ovuda prolazili kako bi čistili i održavali zemljište kako svoje tako i od svoje obitelji. Svjedok ZL je iskazao kako od kad zna za sebe (rođ. 1962.), njegovi roditelji su se družili s roditeljima ovdje tužiteljica te se taj put oduvijek koristio na isti način, ovuda su prolazili kako bi obrađivali zemljište. 1. tuženik KL je iskazao kako je istinito sve što su iskazale tužiteljice, da nikada nitko, namjerno ili slučajno nije priječio tužiteljicama prolaz te da je sve ostavio onako kako je i prije bilo odnosno kada je kupio zemljište, postavio je ogradu udaljenu od međe susjedne čestice upravo iz razloga kako bi tužiteljice mogle na isti način koristiti prolaz kako su ga i koristile do tada. Utvrđenim ujedno proizlazi da su tužiteljice a ranije i njihovi prednici, imali mogućnost izravnog pristupa od javnog puta

    - [adresa] (zk.č. 6624) do svoje nekretnine jedino po dijelu zemljišta 1. -3. tuženika u geodetskoj snimci označeno točkama, odnosno nisu imali mogućnost drugačijeg pristupa do svoje nekretnine. Prema izvodu iz katastarskog plana Grada Zagreba, Gradskog ureda za katastar i geodetske poslove za k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], stanje na dan 20.02.2023. vidljivo je kako je početak puta već bio ucrtan crtkanom linijom preko nekretnine 1. i 2. tuženika k. č. br. [katastarska čestica] (list 3 spisa). 3. tuženik u postupku nije osporio navode tužiteljica da su osobno i putem prednika prelazile preko dijela njegove nekretnine pješke, odnosno konjima s kolima, traktorom, automobilom da bi došli do svoje nekretnine, a navedeno proizlazi i iz nalaza i mišljenja vještaka Vladimira Zelenike u kojem je navedeno kako se na zk.č. 6586 pristupilo s [adresa] (zk.č. 6624) prelaskom preko predmetnih čestica zk.č. 6584 na kojoj se nalazi stambeni objekt kućnog broja 54 u [adresa] u [adresa] te zk.č. 6585 koja je u naravi livada. Pa je tako sud poklonio vjeru navodima 1. i 2. tužiteljice kako tim putem osobno i putem prednika prolaze više od 50 godina kao i članovi njihove obitelji jer su se ondje prije nalazili vinogradi koje su obrađivali te da su kroz taj put prolazili kako pješice, tako konjima s kolima, traktorom, automobilom jer im je uporaba predmetne mehanizacije i vozila bila potrebna za obrađivanje vinograda i zemljišta, a čemu se vlasnici zemljišta, odnosno 1.3. tuženici te njihovi pravni prednici, preko kojih su na naveden način prolazili nisu protivili.

    30. Kad se uz navedeno sagleda položaj i izgled spornog dijela u naravi, tada je jasno da taj dio nekretnine prednicima tužitelja i tužiteljicama bio neophodno potreban za određenu gospodarsku namjenu ili za prolaženje do njihovog zemljišta (jer nisu imali drugi izravan prilaz s javnog puta). U naravi je riječ o prostoru prikladnom upravo za namjenu za koju su ga trebali tužiteljice i njihovi prednici. Dakle utvrđena je činjenica da predmetno pravo stvarne služnosti staze i kolnika preko dijela nekretnine 1.-3. tuženika doista postoji za korist nekretnine tužiteljica, a dokaznim postupkom je utvrđeno vrijeme izvršavanja takve služnosti, način, kao i površina na kojoj se ista izvršava, kao i sam način stjecanja

    31. Ako vlasnik poslužne nekretnine smatra da su vlasnici povlasne nekretnine dosjelošću stekli pravo stvarne služnosti provoza i prolaza na način i u sadržaju da se tim pravom ne mogu služiti u neko određeno vrijeme ili na neki određen način, tada je imao mogućnost protutužbenim zahtjevom ili tužbom u posebnom postupku tražiti da se pravo stvarne služnosti prolaza i provoza ograniči u određenim vremenskim razdobljima ili na neki drugi način. Prema čl. 177. st. 1. i 2. ZV-a i ovlaštenik prava stvarne služnosti u izvršavanju ovlasti mora se ponašati na način da čim manje opterećuje povlasno dobro, ne šireći ga, odnosno mora se ponašati civiliter. Prema jasnoj zakonskoj odredbi čl. 190. st. 1. ZV-a vlasnik povlasne nekretnine koji ima pravo staze ovlašten je time hodati tom stazom te tako tuda k sebi puštati druge ljude; ima li pravo progoniti stoku, ovlašten je time i služiti se kolicima; ima li pravo kolnika, ovlašten je voziti se po poslužnoj nekretnini jednom ili više zaprega, motornim vozilom i biciklom. Dakle, nema pravo istovremeno na bilo koji način sprečavati vlasnika nekretnine da prolazi i provozi spornim putem.

    32. Kako odredba čl. 229. ZV-a propisuje da se stvarna služnost osniva na temelju zakona dosjelošću ako ju je posjednik povlasne nekretnine pošteno posjedovao izvršavajući njezin sadržaj kroz 20 godina, a vlasnik poslužne nekretnine tome se nije protivio (st. 1.), te da se dosjelošću ne može osnovati stvarna služnost ako se njezin sadržaj izvršavao zlouporabom povjerenja vlasnika ili posjednika poslužne nekretnine, silom, potajno ili na zamolbu do opoziva (st. 2.), to valja zaključiti da pravo na utvrđivanje stvarne služnosti temeljem dosjelosti ima posjednik povlasne nekretnine koji je pošteno i istinito izvršavao sadržaj služnosti kroz 20 godina, a da se vlasnik poslužne nekretnine tome nije protivio, a koje pretpostavke su u konkretnom slučaju ispunjene i prije uknjižbe prava vlasništva u korist 1. i 2. tuženika 2018. Kako su tužiteljice nesporno izvršavale sadržaj služnosti pošteno i istinito kroz razdoblje dulje od 20 godina, uključujući i posjed pravnih prednika, te da se 1.-3. tuženici i njihovi pravni prednici tome nisu protivili, to je zahtjev tužiteljica u cijelosti prihvaćen kao osnovan te je odlučeno kao u izreci presude. Tužiteljice imaju pravni interes za utvrđenjem predmetnog prava stvarne služnosti i uknjižbom tog prava u zemljišnu knjigu jer ista do sada, iako se izvršava tijekom potrebnog vremena čime su se ispunile zakonske pretpostavke za stjecanje istog prava dosjelošću, nije upisana u zemljišne knjige u smislu čl. 229. st. 2. ZV-a.

    47. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi članka 154. stavak 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine 148/11. pročišćeni tekst, 25/13. i 89/14., dalje u tekstu ZPP). Trošak je odmjeren u skladu sa Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" 156/23.; dalje u tekstu OT), te u skladu sa vrijednosti predmeta spora koja se tijekom postupka mijenjala. Trošak tužitelja sastoji se od troška sastava tužbe i podneska od 06.11.2023. i 11.09.2024. u iznosu od po 200,00 Eur (Tbr. 7 točka 1.. Tbr. 8. točka 1. OT), troška zastupanja po punomoćniku na ročištima održanim 12.09.2023., 20.02.2024., 14.6.2024., 6.3.2025. u iznosu od po 200,00 Eur (Tbr. 9. točka 2. OT), troška pristupa na ročište koje je odgođeno prije početka raspravljanja 20.10.2023., 12.2.2025. u iznosu od po 50,00 Eur (Tbr 9 točka OT), , troška PDV-a u iznosu od (Tbr. 42. OT) ili ukupno 1.875,00 Eur. Ovom trošku dodan je trošak sudske pristojbe na tužbu i presudu u iznosu od 50 Eur, te trošak izlaska sudske komisije i vještačenja u iznosu od 381,29 Eur ili ukupno 2.356,29 Eur. Predmetni trošak je dosuđen zajedno sa zateznom kamatom koja teče od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate, čl. 29 ZOO i 30 OZ-a.

    U Sesvetama 17. travnja 2025.

    Sudac

    Iva Raos

    UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

    Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana, a koji rok se računa:

    - od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu, bez obzira da li je na isto pristupila, odnosno

    - od dana primitka prijepisa presude, ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem je presuda objavljena.

    Žalba se podnosi pisano, u četiri istovjetna primjerka, putem ovog suda županijskom sudu.

    DNA:

    1. 1. i 2. tužiteljicama po pun

    2. 1. i 2. tuženicima po pun

    3. 3. tuženiku

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.